Avtorici v članku na podlagi analize trinajstih intervjujev s tujimi, nacionalnimi, regionalnimi in lokalnimi predstavniki muzejev in festivalov narodnozabavne glasbe (NZG) predstavita, na kakšne ...načine ti dediščinski vratarji razumejo NZG kot dediščino. Pri tem analizirata tudi, v kolikšni meri definicije popularnoglasbenih žanrov kot kulturne dediščine v diasporah sovpadajo oz. se razlikujejo od tistih, ki jih uporabljajo deležniki iz matične domovine. Ugotavljata, da sodelujoči vratarji NZG kot dediščino praviloma razumejo bolj vključujoče, kot jo obravnavajo v praksi, ter da na razumevanje NZG pomembno vpliva premislek deležnikov o pomenu izseljencev in tujih vplivov na oblikovanje slovenske kulture.
U radu se polazi od Škrebove koncepcije književnosti kao neodvojive od društvenog i povijesnog konteksta. Na tom antropološkom temelju analizira se fenomen krize sa žarištem u sustavu obitelji ...sadržane u romanu Unterstadt Ivane Šojat i romanu Restoran Dalmacija Jagode Marinić. Tako se komparativnom analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Takva namjera zahtijeva usporedbu i analizu veza sa širim društvenim i povijesnim kontekstom. Komparativnom se analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Ispomažući se teorijskim odrednicama dosadašnjih istraživanja o krizi, obitelji i arhiviranju sjećanja, u radu se proučavaju i uspoređuju uzroci i pokazatelji krize u obitelji, kao i reakcije na nju, i na taj način kontekstualizira književnost. Takva namjera zahtijeva analizu koja prelazi granicu klasične strukturalističke analize i širi obzor književnog djela, pa će se u postupku istraživanja koristiti postklasična ili nova naratologija koja je osim na zatvoreni svijet romana orijentirana i na kontekst. Iz tog je razloga pristup analizi u određenoj mjeri zamišljen interdisciplinarno jer proučavanje krize, generacije i sjećanja u književnim djelima zahtijeva sociološki i kulturološki kao i književno-povijesni pristup u smislu sveukupna razumijevanja i tumačenja romana u širem kontekstu. Dosadašnja istraživanja ovih romana nisu bila usmjerena na raspravu o iskustvu krize i kontekstualnoj uvjetovanost u okvirima sustava obitelji. Rad daje nove perspektive o kontekstualnom karakteru krize obitelji u suvremenoj književnosti, o neposrednom relacioniranju obitelji s ostalim društvenim pojavama, te nove perspektive u istraživanju suvremenog generacijskog romana kao hibridnog žanrovskog oblika.
This article is based on Škreb’s concept of literature as inseparable from the social and historical context. This anthropological basis is used for the analysis of the crisis phenomenon centred on ...the family system in the novels Unterstadt by Ivana Šojat and Restoran Dalmacija by Jagoda Marinić. In addition to the study of thematic, compositional, and genre features of the selected novels, the aim of the comparative analysis is to see the way in which literature contextualizes crisis in contemporary discourse. By using the theoretical determinants of previous research on crisis, family, and memory archiving, the article explores and compares the causes and indicators of family crisis, as well as reactions to it, thus contextualizing literature. This requires an analysis beyond the classical structuralist analysis and broadens the horizon of the literary work, therefore,the article will use the postclassical or new narratology, which is, in addition to the closed world of the novel, also oriented on the context. For this reason, the approach to analysis is to a certain extent interdisciplinary since the study of crisis, generation, and memory in literature requires a sociological, cultural, literary, and historical approach to obtain the overall understanding and interpretation of a novel in a wider context. Previous research on these novels has not focused on the experience of crisis within the framework of the family system, therefore this article provides new perspectives on the contextual character of the family crisis in contemporary literature, on the direct relation of the family to other social phenomena, and a new perspective in the research of the contemporary generational novel as a hybrid genre form.
Rad se bavi analizom tendencija subverzija službenih reprezentacija hibridnoga ženskog
identiteta unutar novije irske kratke priče. Identificirajući suvremenu irsku kratku priču
kao utjecajan medij ...predstavljanja pluralnih identiteta Irske tijekom 20. stoljeća, rad
postavlja ovaj književni oblik unutar širega društveno-povijesnog konteksta te upozorava
na stvaranje diskurza otpora hegemonijskim konstruktima u irskom društvu. Polazne teze
u radu oprimjeruju se analizom kratkih priča dviju irskih autorica tzv. „srednje generacije”
irske književnosti 20. stoljeća, Elizabeth Bowen i Mary Lavin. Elizabeth Bowen, kroz očište
predstavnice anglo-irske protestantske dominacije u fazi zalaska društvene moći,
razotkriva slabosti krhkoga ženskog identiteta „razdvojenog crticom” koji se tradicionalno
prešućivao u irskom javnom diskurzu. S druge strane, očište Mary Lavin pomiče se od
nacionalnoga prema lokalnom i intimnom razotkrivajući motiv „egzila unutar zajednice”,
odnosno fenomen alijenacije ženske figure koja nadilazi dominantne paradigme irske
malograđanske sredine. U radu se zaključuje kako obje autorice irsku ženu određuju kao
subverzivnu silnicu irskoga postkolonijalnog društva čime se ona društveno afirmira i
odmiče od margine društva, odnosno od višestoljetnoga društvenog konformizma.
Oslanjajući se na ideje Michela Foucaulta o heterotopijama, izložene u njegovu eseju „O drugim prostorima“ iz 1967., rad analizira interakciju humora i prostora u djelima Edwarda Goreyja, s posebnim ...naglaskom na tekst The Evil Garden Zli vrt iz 1966. Foucaultova teorija o heterotopijama upotrebljava se kako bi se ponudilo razumijevanje Goreyjeva spoja sumornih mjesta i jezivih priča s njegovim karakterističnim humorom te istražilo što nam Goreyjeve heterotopije mogu reći o problemu kategorizacije Goreyja kao autora dječje književnosti. U čitanju Zloga vrta pokazuje se kako Goreyjeve uznemirujuće heterotopije postižu hibridnost prostora, žanrova, tonaliteta i čitateljskih uloga da bi se potaknula polivalentna čitanja. Gorey se poigrava supostavljanjem raznolikih heterotopija, destabilizirajući čitateljev položaj ponavljanjem motiva i intertekstualnih aluzija, no sastavnica koja je uvijek prisutna u svim tim “drugim” mjestima jest humor. Goreyjev mračni humor izvire upravo na raskršću raznih prostora koji se sudaraju u heterotopijama kako bi ostvario svoju subverzivnu ulogu.
Rad proučava oslobađajuću moć Bhabhinog koncepta hibridnosti u romanu Imigrantica Manju Kapur. Prateći imigriranje protagonistice Nine u Kanadu, roman prikazuje njezine početne teškoće zbog ...kulturalnih razlika između Istoka i Zapada, tradicije i suvremenosti, njezine probleme s asimilacijom kao i njezin život između dvije sredine, promjenu njezine društvene uloge i identiteta te preživljavanje u novom svijetu. Nina ulazi u prostor između vlastite i nove kulture, posreduje između njih i živi u oba svijeta; na taj način, ona postaje dijelom trećeg prostora, tj. nalazi se u sredini ne dajući prednost ni jednoj ni drugoj kulturi, hibridom koji nastanjuje prostor između te razvija dvostruku svijest. Cilj je ovog rada primjenom Homi Bhabhinih teorijskih koncepata pokazati da biti dijelom trećeg prostora, tj. nadići suprotnosti, propitati ukalupljenost identiteta i iskusiti život u sredini – ne pripadati ni jednoj ni drugoj kulturi – može funkcionirati kao oblik Ninina oslobođenja. Nina nije ni tradicionalna ni suvremena žena nego oboje jer istovremeno i nadilazi i pomiruje tradiciju i suvremenost.
Sažetak
U ovom prilogu se analiziraju promjene s kojima se hrvatski jezik susreće unutar dinamičnog
australsko-hrvatskog transnacionalnog društvenog prostora i svjetskog društvenog okruženja.
...Hrvatski jezik se, proživjevši mnoge unutarnje i vanjske izazove i utjecaje, poput mnogih drugih
kontinentalnih europskih jezika, proširio po udaljenim prostranstvima obilježenim dominantnim
svjetskim jezicima. Generacije iseljenika samoinicijativno su ga održavale s promjenjivim uspjesima.
Jezik iseljenih je simbol njihova identiteta, sredstvo komuniciranja, održavanja i intergeneracijskog
prijenosa kulture, ali i prilagođavanja životu u novoj sredini. Hrvatski jezik je kao osnovno sredstvo
komuniciranja najvažniji element hrvatske doseljeničke institucionalne cjelovitosti čiji je sadržaj
ugrađen i u temelje australskog multikulturalizma. Osnovno je sredstvo uspostavljanja i održavanja
kontinuiteta raznih obiteljskih i drugih spona, razmjene i komunikacijskog protoka između dvaju
prostorno udaljenih lokaliteta, odnosno domova. Poput mnogih drugih posljedica iseljavanja,
australsko-hrvatski transnacionalni društveni prostor proizašao je i razvijao se najvećim dijelom
iz bezbrojnih spona uspostavljenih tijekom prošlog stoljeća od strane samih iseljenika. Stvaran
odozdo, često bez značajnije vanjske institucionalne podrške, ovaj transnacionalni prostor se i
nadalje kontinuirano održava kroz bezbrojne svakodnevme aktivnosti samih iseljenika i njihovih
obitelji, uključujući i potomke. Uspješnosti tog procesa umnogome pridonose i razni oblici
institucionalne organiziranosti samih iseljenika, uključujući i javni prostor izgrađen njihovim
radom, ljubavlju i investicijama. To se kod hrvatskih iseljenika najviše odnosi na mnogobrojne
vjerske i svjetovne organizacije poput društvenih i sportskih klubova. Izgradnja impresivnog
javnog prostora stvorila je podlogu za kontinuirano održavanje raznih društvenih aktivnosti,
prijenosa i očuvanja raznih oblika kulture, ali i osiguravanja uvjeta za jezičnu poduku. Na taj
način su osigurani minimalni uvjeti za intergeneracijski prijenos kulture i jezika i za održavanje
kontinuiteta transnacionalnog društvenog prostora. Mnoge nove aktivnosti i sadržaji su proizašli
iz proširene razmjene i komunikacijskih protoka poslije iščezavanja raznih društvenih, političkih i
komunikacijskih prepreka tijekom posljednjih dvaju desetljeća. Dramatične promjene od povjesnog
i civilizacijskog značaja zamijenile su raniji proces masovnog iseljavanja u Australiju. Pojavili su
se novi sadržaji i oblici državne i društvene podrške iz zemlje matice u ranije uspostavljenom
transnacionalmom društvenom prostoru a kroz diplomatska predstavništva, investicije u jezično
obrazovnje i razmjenu informacija. Umjesto iseljavanja, dolazi do intenziviranja investiranja i
turističkih posjeta iz Australije, i to ne samo osoba hrvatskog podrijetla. Sve značajnija je i povratna migracija. Takve promjene kretanja ljudi i nove mogućnosti
komuniciranja otvaraju i nove perspektive hrvatskom jeziku, dajući novu dinamičnost
transnacionalnom društvenom prostoru stvorenom odozdo. Hrvatski jezik se susreće s novim
perspektivama kroz intenzivniju kulturnu razmjenu i daljnje produbljavanje komunikacijskog
protoka, što daje novu kvalietu njegovoj ranijoj ulozi etničkog identificiranja. Interes za hrvatski
jezik u Australiji postoji usprkos neizbježnim generacijskim promjenama. Za razliku od jezika nekih
manjih europskih etničkih zajednica koji su se prestali podučavati na Sveučilištu Macquarie, upis
studenata hrvatskog jezika tijekom posljednjeg desetljeća nije bitnije posustao, a ima i mnogo
povoljniji trend kretanja u odnosu na poduku hrvatskog jezika na nižoj obrazovnoj razini. Ovakav
razvojni put, društvena i komunikacijska kretanja te zabilježeni interes za poznavanjem osnova
jezika temelj je mogućih razmatranja o perspekivima hrvatskog jezika kao integralnog sredstva
komuniciranja u transnacionalnom društvenom prostoru. Za mnoge predstavnike kulturološki
hibridne nove generacije s ograničenim poznavanjem hrvatskog jezika, isti je i dalje važan
način identificiranja unutar društvenog sustava obilježenog kulturnim razlikama. Kod posjeta
zemlji podrijetla predaka, nekoliko naučenih riječi je osnovno sredstvo identificiranja i početnog
komuniciranja, jednako kao i drugim dobronamjernim putnicima koji žele bolje upoznati sredinu
koju posjećuju. Promatrajući iz perspektive reteritorijaliziranog jezika, nameću se razmišljanja
o hrvatskom jeziku kao jeziku-suputniku globalnim jezicima od posebne koristi hibridnoj novoj
generaciji, njihovim težnjama i ambicijama unutar transnacionalnog društvenog prostora koji se
stalno razvija i poprima nove oblike i sadržaje.
Kentridgeov podtekst Kovač, Leonida
Život umjetnosti,
07/2013, Letnik:
92, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U tekstu se analizira nekoliko multimedijskih instalacija suvremenog južnoafričkog umjetnika Williama Kentridgea, poimajući njegov umjetnički postupak dekonstrukcijom i refiguracijom kulturalnih ...artefakata, odnosno resemantizacijom kulturalne povijesti. Razmatraju se modaliteti Kentridgeova performativnog kritičkog čitanja projekta europskog prosvjetiteljstva koji u njegovim radovima biva kontekstualiziran kapitalističkim kolonijalnim i genocidnim politikama prakticiranima na afričkom kontinentu.
Ovaj rad propituje žanrovsku hibridnost u djelu Storyteller (1981.) indijanske
spisateljice Leslie Marmon Silko kao sredstvo sinkroniziranja privatne
i javne povijesti, stvaranja sinegdohijskoga ...odnosa između individualnoga
i društvenoga te isticanja nužnosti konceptualne reorijentacije
zapadnoga čitatelja pri spoznaji toga odnosa. Svojim pomakom prema
usmenom diskursu Silkin roman širi obzor zapadnoga žanra propitujući
njegove pripovjedne, autorske i recepcijske konvencije te pripadajuću epistemologiju
vremena i prostora. Ubrizgavajući oćut kolektivnosti u tradicionalni
zapadni koncept osobne naracije, Silko poseže za svetom poviješću
Laguna Pueblo naroda kako bi istaknula važnost pripovijedanja
pri oblikovanju i očuvanju identiteta zajednice. Prekoračenjem granice
između fiktivnoga i zbiljskoga, svjetovnoga i mitskoga, Storyteller upućuje
i na moć pripovijedanja koja istodobno transcendira i oblikuje materijalne
granice zbilje. Analiza posebnu pozornost pridaje permutacijama
kao stilskom sredstvu koje prožimlje postmoderne tehnike s konvencijama
usmenoga pripovijedanja kako bi se naglasila varijabilnost usmenoga
diskursa i omogućio njezin prijenos u pismeni oblik.
PDF
