Obnovom vodotoka teži se postizanju prirodnijeg stanja korita dok se istovremeno ostvaruju preduvjeti za povrat prirodnih procesa i funkcija vodotoka. Raspoložive mjere obnove vodotoka prilično ...variraju u opsegu i kompleksnosti i u članku su prikazane neke od najčešćih vrsta zahvata. Učinak različitih mjera i zahvata revitalizacije vodotoka analizira se s hidrauličkog, hidrološkog, morfološkog, ekološkog i socio-ekonomskog gledišta. Također je prikazan i načelni tijek provedbe projekata s mogućim dionicima. Obnova vodotoka Republici Hrvatskoj je nova aktivnost vodnoga gospodarstva, iako se u ostalim europskim zemljama provodi više od 30 godina.
V knjigi, ki prinaša celovito predstavitev naših visokogorskih jezer, oceno njihovega ekološkega stanja in razlago dogajanj v njih skozi zgodovino, so zbrani rezultati več kot desetletnih raziskav 18 ...avtorjev. V delu je podan geografski opis in nastanek visokogorskih jezer, hidrološke povezave med njimi ter fizikalne in kemijske lastnosti jezerske vode. Opisano je življenje v njih in spremembe, ki so jih jezera doživela v zadnjih stoletjih, opozorjeno pa je tudi na problem onesnaževanja visokogorja.
Jama kod Rašpora povremeni je ponor
gdje za vrijeme jačih kiša ili neposredno
iza njih voda utječe u njega.
Prema Hrvatskoj osnovnoj karti veličina
površinskog sliva je svega 0,24
km2. Većina ...površinskog sliva je sastavljena
od nepropusnih flišnih naslaga,
a tek manji dio od vapnenaca.
Prema veličini ulaznih dijelova jame
može se pretpostaviti da je u nedavnoj
geološkoj prošlosti veličina površinskog
sliva bila znatno veća.
Na području gdje se nalazi ponor
srednja godišnja temperatura zraka je
između 8 i 9° C te je srednja godišnja
količina oborina između 1750 i 2000
mm oborina (Zaninović i sur. 2008).
Najbliža kišomjerna postaja udaljena
je 4,5 km od ulaza u jamu i smještena
je u naselju Lanišće, locirana na nadmorskoj
visini od 560 m n.m., i njome
upravlja Državni hidrometeorološki
zavod. Prema dosad provedenim hidrogeološkim
istraživanima Jama kod
Rašpora i njena neposredna okolica
spada u treću zona sanitarne zaštite
izvora Sv. Ivan u Buzetu. Iako do sad
nije povedeno trasiranje ovog ponora,
trasirali su se neki drugi okolni ponori
na području Ćićarije.
Analizirani su karakteristični (minimalni, srednji, maksimalni) dnevni, mjesečni i godišnji vodostaji opaženi na vodomjeru Šipak lociranom u jezeru Sladinac, jednom od pet povezanih jezera (Plitko, ...Podgora, Očuša, Sladinac, Crniševo) i jednom nepovezanom jezeru (Vrbnik) u sustavu Baćinskih jezera. Na raspolaganju je stajao niz dnevnih vodostaja od 1. siječnja 1923. do 31. prosinca 2018., s prekidima od 1. listopada 1942. do 31. lipanja 1945. te od 1. siječnja 1959. do 31. prosinca 1972. Analize su usredotočene na to da se kvantificira utjecaj antropogenih zahvata na vodni režim sustava Baćinskih jezera. Tunel Krotuše kojim se evakuiraju poplavne vode iz Vrgorskog polja te upuštaju u sustav Baćinskih jezera počeo je s radom 21. studenog 1938. Rekonstruiran je u nekoliko navrata, najopsežnije krajem1973. godine. Tunela koji iz Baćinskih jezera u Jadransko more evakuira vodu pušten je u rad krajem 1912. Radovi na njegovom proširenju vršeni su u razdoblju od kraja 1938. godine do početka 1940. U razdoblju 1982.-1993. iz ulaza u ovaj tunel uklonjen je prag visine 80 cm koji je sprječavao prodor morske vode u sustav jezera tijekom plima. Detaljnim statističkim analizama zasnovanim na primjeni F- testa (Markowski i Markowski, 1990.) i t-testa (Machiwal i Jha, 2008.) ustanovljen je utjecaj svakog od pojedinih navedenih zahvata na promjenu vodnog režima sustava Baćinskih jezera na vremenskoj skali godine i mjeseca. Utvrđeno je kontinuirano opadanje srednjih godišnjih razina vode mjerenih na vodokazu Šipak. Uočen je stalni porast maksimalnih godišnjih vodostaja.
Preduvjet za hidrološke analize je digitalni model reljefa (DMR) s uklonjenim depresijama. U radu su istražena su dva algoritma za uklanjanje depresija, metoda prokopavanja i metoda popunjavanja na ...tri geomorfometrijski različita područja. Ulazni podaci su digitalni modeli visina (DMV) nastali interpolacijom iz podataka fotogrametrijske izmjere u prostornoj rezoluciji 5 x 5 metara. Na osnovi geomorfometrijskih i statističkih analiza dana je preporuka za uporabu prihvatljivije metode kreiranja DMV-a bez depresija uz minimalne geomorfometrijske promjene, čime je dokazana važnost odabira ispravnog algoritma.
Tijekom terenskog istraživanja u špilji Rudnica VI, smještenoj u središnjoj Hrvatskoj blizu grada Ogulina, pronađene su dvije nove vrste slatkovodnih puževa iz natporodice Truncatelloidea. Opisane su ...na temelju njihovih kućica i stoga tek preliminarno svrstane u rodove Plagigeyeria i Paladilhiopsis. Ove dvije vrste predstavljaju novi dodatak već sada jedinstvenoj slatkovodnoj fauni špilje Rudnica VI.
U radu su analizirani protočni režimi na rijeci Ilovi i njihove promjene od sredine XX stoljeća. Analizirani su podatci o karakterističnim protocima s postaja Veliko Vukovje, Munije i Bastaji. ...Usporedba srednjih sezonskih protoka na postaji Veliko Vukovje pokazala je da je u posljednjem razdoblju (1991.-2016.) u odnosu na prethodno klimatološki standardno (1961.-1990.) došlo do znatnog porasta srednjeg jesenskog protoka i znatnoga pada srednjeg ljetnog protoka. Usporedba sa sezonskim promjenama padalina i kretanjem sezonskih srednjih temperatura u Daruvaru pokazuje da su ove promjene povezane s promjenama u režimu padalina, a ljetno smanjenje protoka povezano je s porastom srednje ljetne temperature zraka u poriječju, što znači i povećanom evapotranspiracijom. Usporedbom godišnjih hodova u odabranim razdobljima pokazalo se da je na postaji Veliko Vukovje na mjesečnim razinama relativno najznačajnije (ljetno) smanjenje protoka u srpnju i kolovozu, smanjenje protoka u veljači i naglašeno rujansko povećanje protoka. Na postajama Munije i Bastaji glavna je razlika naspram postaje Veliko Vukovje da ne bilježe ni apsolutno a ni relativno značajno smanjenje (ljetnih) protoka u srpnju i kolovozu. Temeljni je zaključak da su promjene protočnih režima Ilove u razdoblju od 1961. do 2016. ponajprije uzrokovane promjenom klimatskih elemenata, unatoč primjetnim antropogenim utjecajima u poriječju, odnosno provedenim hidrotehničkim mjerama kao i postojanju velikih ribnjaka.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
