Sjeverni Jadran (NA), najsjeverniji dio Sredozemnog mora, pod utjecajem je jakog antropogenog djelovanja (poput turizma, ribarenja, morskog prometa, istjecanje onečišćujućih tvari u poljoprivredi i ...industriji) te dodatno, velikog dotoka rijeka. Posljedično, djelovanje na NA ekosustav potiče ili pojačava uzdizanje sluzavih nakupina, štetno cvjetanje algi, eutrofikaciju pa čak i događaje anoksije/hipoksije. Ovaj se rad fokusira na anoksiju/hipoksiju. Tijekom ljetno-jesenskog razdoblja, NA je često izložen ovim doga|ajima, koji se mogu kategorizirati kao obalni (relativno učestali južno od delte rijeke Po ljeti) ili udaljeni od obale (rijetki, zahvaćajući šira područja). Kako bi poboljšali poznavanje tih procesa te zbog potreba lokalne uprave, uspostavljen je operativni sustav za praćenje i prognoziranje anoksije i hipoksije u okviru EU LIFE "EMMA" projekta. Sustav se sastoji od meteorološko-oceanografske plutače; sustava za numeričku prognozu, koji se temelji na regionalnom oceanografskom modelu (ROMS), uključujući modul Fasham-tipa za biogeokemijske tokove; i periodičnim oceanografskim istraživanjima. Svakog dana, počev od lipnja 2007, sustav omogućava 3-satne prognoze morskih struja te termohalina i biogeokemijska polja za sljedeća tri dana. Sustav se pokazao sposobnim za davanje točnih prognoza temperature i relativno dobrih prognoza saliniteta i otopljenog kisika. Korijen srednje kvadratne pogreške prognoziranog otopljenog kisika postojao je uglavnom zbog srednje pristranosti (biasa). Sustav je trenutno poboljšan tako da uključuje bolji prikaz biogeokemijskih procesa u području sloja bentosa i nekoliko prilagodba modela. Tijekom poboljšavanja modela, uklanjanjem 10-dnevne srednje pristranosti (biasa) poboljšane su prognoze otopljenog kisika.
The northern Adriatic Sea (NA), the northernmost region of the Mediterranean Sea, is affected by strong anthropogenic pressure (e.g., tourism, fisheries, maritime traffic, discharge from agriculture ...and industry), superimposed to a large river runoff. The consequent pressure exerted on the NA ecosystem either triggers or worsens massive mucilage insurgence, harmful algal blooms, eutrophication and even anoxic/hypoxic events. This work focuses on the anoxic/hypoxic events. During the summer-autumn period, the NA is often exposed to these events, which can be categorised as either coastal (relatively frequent south of the Po River delta during the summer) and offshore (rare, affecting wider areas). In order to improve our knowledge about these processes and to meet the needs of local governments and decision makers, an operational system for monitoring and forecasting anoxic and hypoxic eventshas been set up in the framework of the EU LIFE "EMMA" project. The system is composed of a meteo-oceanographic buoy; a numerical prediction system based on the Regional Ocean Modelling System (ROMS), including a Fasham-type module for biogeochemical fluxes; and periodic oceanographic surveys. Every day since June 2007, the system provides 3-hourly forecasts of marine currents, thermohaline and biogeochemical fields for the incoming three days. The system has demonstrated its ability to produce accurate temperature forecasts and relatively good salinity and dissolved oxygen forecasts. The Root Mean Square Error of the dissolved oxygen forecast was largely due to the mean bias. The system is currently being improved to include a better representation of benthic layer biogeochemical processes and several adjustments of the model. While developing model improvements, dissolved oxygen forecasts were improved with the removal of the 10-day mean bias.
Sjeverni Jadran (NA), najsjeverniji dio Sredozemnog mora, pod utjecajem je jakog antropogenog djelovanja (poput turizma, ribarenja, morskog prometa, istjecanje onečišćujućih tvari u poljoprivredi i industriji) te dodatno, velikog dotoka rijeka. Posljedično, djelovanje na NA ekosustav potiče ili pojačava uzdizanje sluzavih nakupina, štetno cvjetanje algi, eutrofikaciju pa čak i događaje anoksije/hipoksije. Ovaj se rad fokusira na anoksiju/hipoksiju. Tijekom ljetno-jesenskog razdoblja, NA je često izložen ovim doga|ajima, koji se mogu kategorizirati kao obalni (relativno učestali južno od delte rijeke Po ljeti) ili udaljeni od obale (rijetki, zahvaćajući šira područja). Kako bi poboljšali poznavanje tih procesa te zbog potreba lokalne uprave, uspostavljen je operativni sustav za praćenje i prognoziranje anoksije i hipoksije u okviru EU LIFE "EMMA" projekta. Sustav se sastoji od meteorološko-oceanografske plutače; sustava za numeričku prognozu, koji se temelji na regionalnom oceanografskom modelu (ROMS), uključujući modul Fasham-tipa za biogeokemijske tokove; i periodičnim oceanografskim istraživanjima. Svakog dana, počev od lipnja 2007, sustav omogućava 3-satne prognoze morskih struja te termohalina i biogeokemijska polja za sljedeća tri dana. Sustav se pokazao sposobnim za davanje točnih prognoza temperature i relativno dobrih prognoza saliniteta i otopljenog kisika. Korijen srednje kvadratne pogreške prognoziranog otopljenog kisika postojao je uglavnom zbog srednje pristranosti (biasa). Sustav je trenutno poboljšan tako da uključuje bolji prikaz biogeokemijskih procesa u području sloja bentosa i nekoliko prilagodba modela. Tijekom poboljšavanja modela, uklanjanjem 10-dnevne srednje pristranosti (biasa) poboljšane su prognoze otopljenog kisika.
61Cudiacetil-bis(N4-metiltiosemikarbazon) (61CuATSM) dobiven je iz liganda diacetil-bis(N4-metiltiosemikarbazona) (ATSM) pripravljenog u vlastitom laboratoriju i 61CuCuCl2 dobivenog iz natZn(p,x)61Cu ...(180 μA protonskim zračenjem, 22 MeV, 3.2 h). 61CuATSM je čišćen ionskom kromatografijom. Prema HPLC i RTLC radiokemijska čistoća bila je > 98%. 61CuATSM je davan zdravim glodavcima i glodavcima s tumorom tijekom 210 minuta te je praćena biodistribucija. Žrtvovanjem testiranih životinja te snimanjem primijećena je značajna razlika u akumulaciji 61CuATSM u tumorskom tkivu u odnosu na zdravo tkivo. 61CuATSM je pogodan za dijagnostiku hipoksije tumora pozitron emisijskom tomografijom (PET).
Cilj rada bio je analizirati učinak silikonskih leća s visokim Dk na znakove hipoksije rožnice zamijećene u bolesnika koji su ranije nosili mekane kontaktne leće s niskim Dk. Kod 75 bolesnika koji su ...nosili mekane kontaktne leće nađeni su znakovi dugotrajne hipoksije rožnice: limbalna i bulbarna hiperemija te neovaskularizacija rožnice. Tri i šest mjeseci nakon što su bolesnicima pacijentima aplicirane silikonske mekane leće ocijenjen je stupanj regresije znakova hipoksije rožnice. Regresija znakova hipoksije nađena je u značajnog broja bolesnika nakon tri mjeseca, a u gotovo svih bolesnika nakon šest mjeseci. Primjena silikonskih hidrogel leća opravdana je u svih bolesnika koji imaju znakove dugotrajne hipoksije rožnice, a nose mekane kontaktne leće.
TREBAMO LI POVEĆATI BROJ CARSKIH REZOVA? Tadić, Edita; Štefanić-Mitrović, Danijela; Milić, Nikša ...
Gynaecologia et perinatologia,
03/2003, Letnik:
12, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Cilj rada. Sa svrhom da se ustanovi postoji li u rodilištu Opće bolnice Zadar objektivni razlog za povećanje broja carskih rezova, obrađeni su za razdoblje od 1997.–2001. g. (8479 poroda) perinatalni ...mortalitet i stanje djece po porodu (Apgar zbroj u 1. i 5. min., klinički i laboratorijski znakovi asfiksije, te UZV glave), posebno djece rođene vaginalno, a posebno one rođene carskim rezom. Posebno su obrađeni porodi u stavu zatkom, stanja nakon prethodnog carskog reza, te blizanačka trudnoća. Rezultati. Broj carskih rezova kretao se po godinama otprilike podjednako (6,3–7,79%), prosječno 7,26%. Perinatalni mortalitet pokazivao je veće razlike, tj. od 10,18–3‰ (prosječno 6,73‰). Perinatalni mortalitet djece rođene vaginalno iznosio je 6,02‰, a djece rođene carskim rezom 15,70‰ (t=2,81). Najveći dio perinatalno umrle djece odnosi se na fetalnu smrt. Rani neonatalni mortalitet djece rođene vaginalno iznosio je 2,55‰, a djece rođene carskim rezom 9,47‰ (t=3,12), s tim da je 64% rano neonatalno umrle djece bilo nedonošeno. Vrijednost Apgar zbroja <7 u 1. min. bile su u 1,1% djece rođene vaginalno i u 25,7% djece rođene carskim rezom (t=35,27). Apgar zbroj <7 u 5. min. imalo je 0,48% djece rođene vaginalno i 13,4% djece rođene carskim rezom (t=11,59). Dijagnoza hipoksije postavljena je u 0,88% djece rođene vaginalno, a u 25,37% djece porođene carskim rezom (t=36,49). Zaključak. Proizlazi da u zadarskoj bolnici ne postoji objektivan razlog za znatnije povećanje broja carskih rezova, posebice ne u smislu liberalizacije.