Teška sepsa i septički šok su ozbiljni globalni zdravstveni problem uz porast incidencije i visoku smrtnost. Najveći broj slučajeva septičnog šoka uzrokuju bolnički stečeni gram–negativni bacili ili ...gram–pozitivni koki. U dijagnostičkom algoritmu bolesnika u sepsi potrebno je učiniti mikrobiološku analizu tkiva i tjelesnih tekućina posebice u bolesnika s otprije poznatom infekcijom pojedinog organskog sustava. U slučaju kada su rezultati dijagnostičkih testova negativni ili se radi o teškoj kliničkoj slici bolesnika unatoč primijenjenim terapijskim postupcima moguće je učiniti i morfološku analizu uzoraka tkiva u dijagnostičke svrhe. Morfološke promjene koje se mogu vidjeti u bolesnika oboljelog od sepse uključuju reverzibilno i ireverzibilno stanično oštećenje, tj. nekrozu stanica, upalne i ostale patološke promjene koje dovode do funkcionalnog zatajenja organa. Analiza
uzročnika moguća je pomoću specijalnih metoda, histokemijskog, imunohistokemijskog i imunofl uorescentnog bojanja. Analizu
morfoloških promjena organa moguće je učiniti i u slučaju smrtnog ishoda bolesnika. Obdukcija je jedna od najpouzdanijih metoda u procjeni točnosti kliničkih dijagnoza. Morfološke promjene tkiva i organa koje se mogu analizirati u bolesnika oboljelih od sepse tijekom dijagnostičkog postupnika, te u slučaju smrtnog ishoda obdukcijom predstavljaju dijagnostičku i konačnu procjenu točnosti kliničkih dijagnoza. Kao takve izravno utječu na njegu i liječenje bolesnika te na poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite.
Istražena je histologija i histokemija složenih mukopolisaharida sluznice probavnoga trakta tune (Thunnus thynnus L.). Probavna cijev tune je relativno kratka što je u skladu s njezinim načinom ...prehrane i sastoji se od jednjaka, želuca i kratkoga crijeva. Jednjak je kratak s duboko naboranom sluznicom. U epitelu sluznice nalaze se mnoge jednostanične žlijezde sa sadržajem koji pokazuje histokemijske značajke neutralnih, sulfatnihi sijaličnih mukopolisaharida. Želudac je vrećasta struktura s mnogim tubuloznim žlijezdama u lamini propriji. Prisutnost neutralnih i kiselih mukopolisaharida opaža se samo u vratnom dijelu žlijezda. Crijevo je prekriveno brojnim resicama s mnogim vrčastim stanicama ispunjenim neutralnim i kiselim mukopolisaharidima
The histological structure, as well as content and distribution of glycoproteins (GPs) in the digestive tract mucosa, of the Atlantic bluefin tuna were studied. The digestive tract is short in accordance with their predatory nature and consists of the oesophagus, stomach and intestine. The short oesophagus has deep longitudinal folds and contains an abundance of secretory cells which synthesize a large quantity of neutral as well as sulphated and silylated GPs. The stomach is an elongated sac-like structure with simple tubular glands surrounded by connective tissue. The neck cells of gastric glands synthesize a mixture of neutral and acidic GPs. The intestine is short with many intestinal villi. Many goblet cells are situated between superficial epithelial cells. The intestinal goblet cells were shown to secrete both neutral and acidic GPs
Istražena je histologija i histokemija složenih mukopolisaharida sluznice probavnoga trakta tune (Thunnus thynnus L.). Probavna cijev tune je relativno kratka što je u skladu s njezinim načinom ...prehrane i sastoji se od jednjaka, želuca i kratkoga crijeva. Jednjak je kratak s duboko naboranom sluznicom. U epitelu sluznice nalaze se mnoge jednostanične žlijezde sa sadržajem koji pokazuje histokemijske značajke neutralnih, sulfatnihi sijaličnih mukopolisaharida. Želudac je vrećasta struktura s mnogim tubuloznim žlijezdama u lamini propriji. Prisutnost neutralnih i kiselih mukopolisaharida opaža se samo u vratnom dijelu žlijezda. Crijevo je prekriveno brojnim resicama s mnogim vrčastim stanicama ispunjenim neutralnim i kiselim mukopolisaharidima
Šuga uzrokovana šugarcima Sarcoptes scabiei var. cuniculi (Sarcoptes scabiei) i Notoedres cati var. cuniculi (Notoedres cuniculi) bila je otkrivena u angora i novozelandskih bijelih kunića iz ...sveučilišne kunićarnice u Srinagaru, Jammu i Kashmir (Indija). Klinički znakovi u invadiranih kunića bili su u početku ljuštenje kože, stvaranje krasta, alopecija i svrbež na licu kod gornje usne što se kasnije proširilo na cijelo lice, vrhove uški, vjeđe i donju čeljust pa su se razvile hemoragične kraste. U strugotinama kože invadiranih kunića nađene su obje vrste šugaraca. Također, u jednoj strugotini nađene su i grinje roda Cheyletiella. Sedam od 35 invadiranih kunića uginulo je od jake šuge, a histološki nalaz je pokazao hiperkeratozu, akantozu i subepidermalni dermatitis. Bojenje toluidinskim modrilom dalo je negativan nalaz na metakromaziju, dok je bojenje alcijanskim modrilom-PAS pokazalo povišene kisele mukopolisaharide u epidermisu i dlačnim folikulima. Jednokratna intramuskularna doza doramektina od 400 μg smanjila je broj i dovela do nestajanja grinja i njihovih razvojnih oblika u strugotinama kože 10 dana poslije primjene. Dodatna dezinfekcija kunićjih kaveza i opaljivanje nastambe pomoglo je u suzbijanju šuge u tijeku tri do četiri tjedna.
Istraživanje je provedeno na uzorcima interdigitalnih žlijezda srnjaka (Capreolus capreolus L.). Smještaj, morfološke osobitosti i sekrecija navedene žlijezde su detaljno opisani. žlijezda ima oblik ...vrećice s izvodnim kanalom. U njenom tkivu razlikuju se lojni acinusi holokrine sekrecije i tubularne klupčaste stanice apokrine sekrecije. Dlačni folikuli i znojne žlijezde nisu utvrđeni. Diferencijalnim bojenjem utvrđena je struktura žlijezde, a pomoću Sudan Black B metode prikazan je raspored lipida u žlijezdanim acinima.
Istraživana su svojstva i raspored mukosubstancija u probavnom traktu štuke i soma. Probavni trakt istraživanih riba je jednostavne građe i sastoji se od jednjaka, želuca i relativno kratkog crijeva. ...U sluznici štuke opažaju se dva tipa stanica koje pokazuju prisutnost neutralnih mukopolisaharida, a kiseli mukopolisaharidi nađeni su samo u mukoznim stanicama bazalnog dijela epitela. U jednjaku soma opisan je samo jedan tip okruglih mukoznih stanica u kojima su nađeni neutralni mukopolisaharidi, a samo neke od njih sadrže i kisele mukopolisaharide. Želudac je vrećastog oblika sa žlijezdama u lamini propriji. U žlijezdama nisu dokazani mukopolisaharidi, no nađeni su u površinskom epitelu. U štuke su neutralnih i kiselih osobina, a u soma su uglavnom neutralni s manjom količinom kiselih. Mješavina neutralnih i kiselih mukopolisaharida prisutna je u vrčastim stanicama crijeva. Broj vrčastih stanica veći je u crijevu soma nego štuke.
The distribution and quality of mucosubstances in the digestive tract of pike (Esox lucius) and catfish (Silurus glanis) is described. The digestive tract of pike and catfish is short, in accordance with their predatory nature, and consists of oesophagus, stomach and intestine. The oesophagus is short, with longitudinal folds. The mucosa of pike oesophagus is stratified and contains two types of mucous cells: in contrast to catfish oesophagus there is only one type of mucous cell. The stomach is an elongated sac-like structure with glands in lamina propria. In pike the gastric glands are simply tubular, but in catfish they are branched tubular and surrounded by connective tissue. The intestines in both fishes are short with many intestinal villi. Many goblet cells are situated between superficial epithelial cells.
Istraživana su svojstva i raspored mukosubstancija u probavnom traktu štuke i soma. Probavni trakt istraživanih riba je jednostavne građe i sastoji se od jednjaka, želuca i relativno kratkog crijeva. ...U sluznici štuke opažaju se dva tipa stanica koje pokazuju prisutnost neutralnih mukopolisaharida, a kiseli mukopolisaharidi nađeni su samo u mukoznim stanicama bazalnog dijela epitela. U jednjaku soma opisan je samo jedan tip okruglih mukoznih stanica u kojima su nađeni neutralni mukopolisaharidi, a samo neke od njih sadrže i kisele mukopolisaharide. Želudac je vrećastog oblika sa žlijezdama u lamini propriji. U žlijezdama nisu dokazani mukopolisaharidi, no nađeni su u površinskom epitelu. U štuke su neutralnih i kiselih osobina, a u soma su uglavnom neutralni s manjom količinom kiselih. Mješavina neutralnih i kiselih mukopolisaharida prisutna je u vrčastim stanicama crijeva. Broj vrčastih stanica veći je u crijevu soma nego štuke.
Histochemical localization of non-specific esterase, alkaline and acid phosphatase in the digestive tract of free-living Hake (Merluccius merluccius L. 1758) and their contribution to the digestive ...process were researched. Material originated from the Adriatic Sea (vicinity of the Island of Rab). Histochemical techniques were used for detection of enzymatic activity. Various enzymatic activities had been noticed, in correlation with particular parts of fish digestive tract. Strong esterase activity had been noticed in intestinal epithelial cells. Alkaline phosphatase has a wide distribution and localization in intestine segments, generally in lamina propria, but mostly in brush border of enterocytes. Activity of acid phosphatase has been associated with intestinal epithelial cells, and it is the only enzyme to be detected in gastric glands. Obtained data will have an influence on understanding the digestive processes of investigated fish.
Istražena je histokemijska lokalizacija nespecifičnih esteraza, lužnatih i kiselih fosfataza uprobavnom sustavu slobodnoživućeg oslića (Merluccius merluccius L. 1758) te njihova uloga u probavnim procesima. Materijal potječe iz Jadranskog mora (okolica otoka Raba). Za utvrđivanje enzimskog djelovanja korištena je histokemijske metoda. Utvrđena je različita enzimska aktivnost u korelaciji s određenim dijelom ribljeg probavnog sustava. Jaka aktivnost esteraza uočena je u epitelnim stanicama crijeva. Lužnata fosfataza je imala široku rasprostranjenost u crijevima, općenito u lamina propria, ali u najvećoj mjeri u četkastom porubu enterocita. Aktivnost kisele fosfataze je povezana sa crijevnim epitelnim stanicama, a to je ujedno jedini enzim utvrđen u želučanim žlijezdama. Aktivnost istraživanih enzima u pojedinim dijelovima probavila ukazuje na jačinu apsorpcijskih procesa, koji su u oslića najizraženiji u prednjem dijelu crijeva.
Istražena je histokemijska lokalizacija nespecifičnih esteraza, lužnatih i kiselih fosfataza uprobavnom sustavu slobodnoživućeg oslića (Merluccius merluccius L. 1758) te njihova uloga u probavnim ...procesima. Materijal potječe iz Jadranskog mora (okolica otoka Raba). Za utvrđivanje enzimskog djelovanja korištena je histokemijske metoda. Utvrđena je različita enzimska aktivnost u korelaciji s određenim dijelom ribljeg probavnog sustava. Jaka aktivnost esteraza uočena je u epitelnim stanicama crijeva. Lužnata fosfataza je imala široku rasprostranjenost u crijevima, općenito u lamina propria, ali u najvećoj mjeri u četkastom porubu enterocita. Aktivnost kisele fosfataze je povezana sa crijevnim epitelnim stanicama, a to je ujedno jedini enzim utvrđen u želučanim žlijezdama. Aktivnost istraživanih enzima u pojedinim dijelovima probavila ukazuje na jačinu apsorpcijskih procesa, koji su u oslića najizraženiji u prednjem dijelu crijeva.
Histološka struktura i histokemijske karakteristike probavnog sustava salpe (Sarpa salpa , L.) istraživane su korištenjem hematoksilin-eozin, alcian plavo / PAS i orcein-Giemsa tehnikama bojenja. ...Probavni sustav salpe sastoji se od jednjaka, želudca i crijeva s povezanim organima poput jetre, gušterače i žučnog mjehura. Zid jednjaka, želudca, crijeva i žučnog mjehura ima četiri karakteristična sloja: sluznicu, submukozu, mišićni i vanjski sloj. Sluznica se sastoji od dva različita sloja: epitela i lamine proprije. Submukoza je sloj vezivnog tkiva s krvnim žilama. U većini dijelova probavnog sustava mišićni sloj sastoji se od dva sloja mišićnih vlakana: kružnih i uzdužnih. Izuzetak je mišićni sloj fundusa želudca koji ima tri sloja mišićnih vlakana: unutarnji, srednji i vanjski. Vanjski sloj jednjaka zove se adventitia i izrađen je od vezivnog tkiva, s krvnim žilama i živcima. U želudcu, crijevima i žučnom mjehuru ovaj sloj zamjenjuje seroza. Histokemijska analiza pokazala je da stanice sluznice u svim dijelovima probavne cijevi sadrže kisele mukopolisaharide (MPS). Jetra se sastoji od hepatocita razdvojenih sinusoidnim kapilarama. Tkivo gušterače raspršeno je duž jetrenog parenhima i duž zida piloričkih nastavaka. Ovo istraživanje je prvi zapis o histologiji probavnog sustava salpe koji pokazuje da je ona u skladu s prehrambenim navikama ispitivane ribe