Rad donosi kratki pregled najvažnijih značajki habsburških povijesnih kartografskih izvora iz vremena prije Karlovačkog mira i nakon Požarevačkog mira koristeći spoj teorija nove kulturne ...kartografije, ekohistorije, ikonografije i ikonologije pri njihovoj analizi. Sažetom se analizom temeljenom na četiri primjera ističe odraz kulturnog kruga naručitelja, a uz pomoć grafika na izabranim kartografskim izvorima definira se i učeni likovni govor.
The paper provides a brief overview of the most important features of Habsburg historical cartographic sources from the time before the Treaty of Karlowitz (1699) and after the Treaty of Passarowitz using a combination of theories of new cultural cartography, eco-history, iconography, and iconology in their analysis. A brief analysis based on four examples highlights the reflection of the client’s cultural circle, and with the help of graphics on selected cartographic sources, learned artistic speech is recognized.
Rad istražuje ulogu medijskih, umjetničkih i verbalnih slika pandemije bolesti COVID-19 u stvaranju osjećaja straha i užasa koji djeluju paralizirajuće na pojedinca, povezujući ih s pojmom uzvišenog ...Edmunda Burkea. Uvažavajući interpretaciju Williama J. T. Mitchella o Burkeovu razlikovanju umjetničkog i političkog uzvišenog, analizira se revolucionarni potencijal djelovanja slika odnosno njegov izostanak. Medijske slike sadrže jasan ikonografski obrazac koji uključuje temeljne Burkeove karakteristike uzvišenog: mračne su i opskurne te utjelovljuju najsnažniji od svih strahova — strah od smrti. Analiza umjetničkih slika pokazuje dominaciju lišavanja kao još jednog važnog aspekta uzvišenog, a stvara osjećaj usamljenosti i tišine. Metaforički jezik diskursa koji prati pandemiju pojačava paralizirajući učinak medijskih i umjetničkih slika, stvarajući mentalne slike virusa kao subjekta koji napada, širi se, prijeti… Slike su sveprisutne i izložene konzumiranju, pojedinci ne okreću glavu od prikazanih užasa, već doživljavaju empatiju koju Burke smatra ključnom za integraciju u društvo. Istodobno, društvo se lišava političkog potencijala kroz fragmentaciju u niz izoliranih jedinki koje komuniciraju posredstvom tehnologije.
U članku se donose nove hipoteze o stilsko-oblikovnim svojstvima i izvornoj funkciji Ponzonijevih deset slika na platnu, koje su između 1682. i 1689. godine umetnute u drveni, kasetirani svod glavnog ...oltara splitske katedrale, a nastale su pedesetak godina ranije. Na temelju materijalnih ukaza i interpretacije već objavljenih arhivskih podataka autorica predlaže izvorni oblik slikarske cjeline kao jedinstvenog poliptiha u funkciji pokrovne pale (pale feriale) za veliku srebrnu gotičku palu Ivana Gerardova iz Pesara. Hipotezu autorica potkrepljuje srodnim poredbenim primjerima unutar jadranskog bazena. Također razrađuje ikonografsko-ikonološki aspekt slikarske cjeline, koji je po svoj prilici osmišljen kao vizualno didaktičko sredstvo u službi propovijedi s nizom euharistijskih egzempla i njihovih starozavjetnih prefiguracija koje su trebale poduprijeti nauk o transsupstancijaciji. Narudžbu ovog složenog ikonografskog niza autorica povezuje s pojačanom potrebom posttridentinske crkve u osnaživanju kršćanske vjere zbog vjerskih i političkih previranja u splitskoj nadbiskupiji tijekom 17. stoljeća.
Proces istraživanja stećaka, njihova zaštita, konzervacija, muzeološka i edukacijska prezentacija zahtijevaju usuglašen način dokumentiranja. Naznaka orijentacije spomenika ima iznimnu važnost u ...tumačenju značenja likovne poruke reljefa na stećcima. Spomenik, stećak, stoji slobodno u prostoru te su vizualni i kinetički doživljaj (kretanje i percepcija) posjetitelja spomenika u sprezi.
Slijedeći smjernice ikonografije i ikonologije, pokušali smo sagledati značenje simbola u kontekstu reljefne kompozicije stećka, ujedno pokušavajući sagledati ulogu koju je spomenik, odnosno njegova likovna poruka imala u datome prostoru i vremenu.
Na primjeru spirale, koja je povijesno motiv dugoga trajanja, uzevši kao primjer odabranu grupu spomenika, pojasnili smo proces i prilagodbe značenja simbola u novome ikonografskom okružju (T. I., T. II.).
Sagledavajući povijesno-društveni okvir unutar kojega nastaje jedno umjetničko djelo, aplicirajući teoriju o kopiranju i uporabi knjige modela, uz podatke koje donosi Legenda aurea (Zlatna legenda), knjiga iz 13. stoljeća (T. IV.), pokušali smo definirati ikonografsko značenje simbola podignute desne ruke s koncentričnim krugovima "vojvodskih figura" nekropole Radimlja kod Stoca (T. V., VI.) i ujedno značenje samostalnoga motiva ruke s mačem koji povezujemo sa sv. Mihovilom.
Usporednom analizom prikaza arhitekture u manuskriptu Beatusova komentara Apokalipse, ukazali smo na moguće značenje motiva arkada s potkovičastim lukovima (T. III., sl. 2).
Sva navedena opažanja i zaključke potrebno je potvrditi dodatnim istraživanjima i k tomu na većoj grupi spomenika, interdisciplinarnim pristupom, gdje su arheologija i forenzička antropologija od primarne važnosti.
Blood and Milk in Medieval ImageryThe wall painting Plague Image (also named the Image of Scourge, Mater omnium, The Virgin of Mercy, Our Lady of Protection, Mary the Mediatrix, Double Intercession, ...Combined Intercession, Our Lady’s Intercession etc.) in the Church of St. Primus in #rna near Kamnik in Slovenia, executed in 1504, at the end of the Middle Ages and at the dawn of the Renaissance in Central Europe, reflects well the passage between the two worlds of imagination and their visual representation. The triangular composition – with God the Father, the universal entity, at its apex, and lower with Christ exposing his wounds (Man of Sorrows, Imago pietatis) on the left, and Virgin Mary on the right, with her bosom bare – determines the believer’s perception. The scene combines the notions of birth, symbolized by the charity of Mary offering her milk, and death, symbolized by the cruelty of blood shed by Christ and the menacing sword of God the Father. At the time of their realization, the figures of Christ and Mary were meant to be spiritual, imaging the mysteries of the Eucharist and the Incarnation. The present text examines the question as to what extent the believers of the past connected, in their imagination, Christ’s nakedness and Mary’s bosom with parts of the body of a common human. The masked eroticism of the two figures put a stamp on this suggestive image which in the course of history provoced various reactions...
U studiji se razmatra ciklus zidnih slikarija očuvan u manjim fragmentima na sjevernom zidu lađe župne crkve svetog Brcka na Kalniku. Na početku je dan kraći osvrt na kult svetog Brcka, koji se veoma ...rijetko sreće u hrvatskim zemljama. Razmotreni su očuvani fragmenti dviju naslikanih scena iz svetačkih života, dok su dva manja fragmenta zanemarena. Analiza je provedena sa stanovišta ikonografskog sadržaja i ikonološkog položaja fragmenata.
U najvećoj je mjeri očuvana scena smrti svetog Petra mučenika (iz Verone), svetca čiji su prikazi veoma rijetki u Hrvatskoj. Dominikanski svetac mučenik iz 13. stoljeća najčešće se prikazuje u sceni mučeničke smrti. Posebnosti su ovog prikaza tri svetačke krune koje mu prinose anđeli, a simboliziraju mučeništvo, čistoću i predanost vjeri. Svetac pada pod smrtonosnim udarcima ubojice i na tlu pokazuje prstom riječi Vjerovanja dok mu se druga ruka oslanja o stablo. Izvodi se zaključak da stablo simbolizira biblijsko drvo života. Lik donatora koji kleči pred svetcem, u pomodnome je magnatskom kostimu koji pomaže da predložimo korekciju prijašnje datacije, odnosno da ju iz druge polovine 14. stoljeća pomaknemo u prvu četvrtinu 15. stoljeća.
Drugi fragment prikazuje redovnikovu glavu koja je obilježena napisom. Oštećeni napis ostavlja dvojbu radi li se o svetom Benediktu ili svetom Benjaminu.
U radu se analizira ikonografski sadržaj oltarne slike Bogorodice zaštitnice iz crkve samostana Sv. Ante na Poljudu u Splitu, rad slikara Benedetta Diane. Postavlja se pitanje povezanosti njezinog ...sadržaja i povijesnih okolnosti u kojima je nastala. Prilikom analize slike jednaka se pažnja poklanja proučavanju njezinih ikonografskih detalja (Bogorodica sa zaštitničkim plaštem Mater misericordiae,sv. Sebastijan, sv. Ludovik Tuluški, poklekli članovi bratovštine, krajolik u pozadini) kao i povijesnim okolnostima koji su utjecali na kreiranje njezina sadržaja. U zaključku se na temelju ikonografske analize utvrđuje da je slika vjerojatno nastala kao zavjet splitskog patricija i protuosmanskog borca Janka Albertija, kojim je traženo posredništvo Bogorodice u obrani od kuge i osmanske prijetnje.
PDF
