Fenomenologija digitalne sreće Komarica, Tahani
In medias res,
05/2023, Letnik:
12, Številka:
22
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Pojam sreće nikad nije jednoznačno definiran. U ovom radu je dat kratak prikaz poimanja sreće sa filozofskog, ekonomskog, psihološkog i duhovnog aspekta. Rad eksplicira fenomenologiju digitalne sreće ...na poligonu digitalnih medija koje karakterizira permanentnost koja se postiže booster dozom medijskih sadržaja i manifestacijom iluzije iskustva kroz medijske narative. Digitalna sreća se pojavljuje u 6 tipoloških manifestacija: zadovoljstvo, iznenađenje, harmonija, zanos, oslobađanje potreba i želja i transcedencija. Tipologija manifestacija digitalne sreće je prikazana kroz upotrebu digitalnih medija i medijske narative.
The concept of happiness is never unambigously defined. This paper gives a brief overview of the happiness concept from the philosophical, economic, psychological and spritual aspects. The paper explains the phenomenon of digital happiness on a polygon of digital media, which is characterized by permanence achieved by a booster dose of media content and the manifestation of experience illusion through media narrative. Digital happiness appears in 6 typological manifestations: pleasure, surprise, harmony, ecstasy, liberation of needs and desires and transcedence. The tipologycal manifestations of digital happiness is presented through the use of digital media and media narratives.
Nadrealno kao istinito Đurković, Ana
In medias res,
09/2014, Letnik:
3, Številka:
5
Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
Vrijeme u kojem živimo određeno je tempom u kojem živimo, a obilježeno je specifičnim odnosom prema umjetnosti. Zbog brzine upoznavanja sa stvarima, pojedinac se osjeća preplavljenim materijalom u ...odnosu na koji otkazuju stare metode obrade. Čovjek si pokušava pomoći tražeći bijeg u asocijacijama. Povijesne usporedbe i analogije nisu dovoljne. Novo vrijeme, vrijeme globalizacije, istovremeno je i vrijeme tržišne orijentacije, ratinga i shareova. Opsjednutost zaradom i komercijalizacija cjelokupnog društva prenijeli su se i na umjetnost.
The concern about the disappearance of subject-oriented research in recent ethnological thinking served as the main impulse to look into and analyze the autobiography in folklore studies. Therefore, ...the paper presents the axiological status of life history/memorate, auto-biography/in the history of folklore and related humanities through the most important and fundamental theoretical issues mentioned by Asadowskij, Rohrich, Niedermuller, Degh, Sirovatka, Sandra Stahl, Bausinger, Bourdieu.
U radu se ispituje odnos iluzije i stvarnosti u umjetnosti od antike do suvremenoga doba. Iluzionizam je nastao i razvijao se pod okriljem umjetnosti, no krajem devetnaestoga i početkom dvadesetoga ...stoljeća dolazi do prekretnice u njihovu odnosu. Tijekom dvadesetoga stoljeća iluzionizam postaje preokupacija medijskih tehnologija, stoga se u radu prati napredak vizualnoga iluzionizma od najstarijih vremena do digitalnoga komponiranja. Istražuju se novi zadatci moderne umjetnosti kada je riječ o iluzionizmu te odnosu prema stvarnosti. U sve većoj suradnji umjetnosti, masovnih medija i tehnologija umjetnost ne ostaje uskraćena za trendove u razvoju medijske industrije. U radu se razmatra povratak fotorealizmu i simulaciji u umjetnosti i ističe da umjetnost zadržava razliku u identitetu kada je riječ o odnosu iluzije i stvarnosti, po čemu se razlikuje od masovnih medijskih tehnologija dvadesetoga stoljeća u stvaranju iluzionizma.
Pojavnost boje uvjetovana je raznim parametrima i uvjetima promatranja. Takav fenomen predstavlja izazov u suvremenim sustavima vizualnih komunikacija koji se svakodnevno unapređuju novim spoznajama ...vezanim uz istraživanje pojedinih psihofizikalnih efekata. Jedni od takovih efekata su i psihofizikalni efekti proširivanja i simultanog kontrasta.U radu je provedeno istraživanje utjecaja navedenih efekata koji izazivaju pomak pojavnosti boje (različite kombinacije primarnih boja aditivne i suptraktivne sinteze) stimulusa na testnim uzorcima baziranim na Whiteovim iluzijama (groundal dotted i figural dotted illuzije) primjenom vizualne tehnike metode ugađanja.
U radu se istražuje perceptivni proces usmjeren na interpretaciju uzoraka koji induciraju iluziju kretanja. Osim temeljnog cilja istraživanja, u radu se obrađuju i mnogi drugi percepcijski procesi ...usmjereni na prepoznavanje, djelovanje, okolinski i opažajni podražaj, transdukciju, procesiranje, znanje i percipiranje predmeta. Prikazani su i utjecaij pojedinh efekata na umjetnost i razvoj kroz povijest.
Istraživanje se temeljilo na evaluaciji intenziteta efekta iluzije kretanja za tri skupine uzoraka od ukupno 10, različitih geometrijskih struktura i kromatskih karakteristika. Istraživalo se na uzorku od 30 ispitanika miješane populacije. Na temelju prikupljenih rezultata dani su zaključci i preporuke vezane uz očekivanu manifestaciju efekata u specifičnim situacijama dizajnerskih rješenja.
U članku se perspektivna slika objekta u prostoru projiciranoga na ravninu povezuje s konstrukcijom slike u linearnoj perspektivi s aspekta likovne umjetnosti. Definira se perspektivna slika točke i ...pravca, te objašnjava uvođenje beskonačno daleke točke i beskonačno dalekog pravca kao osnovnih elemenata projektivne geometrije. Opisuju se vrste optičkih iluzija koje su tijesno povezane s perspektivom i na primjerima ilustrira varljivost naših osjetila, te ovisnost percepcije o prethodno stečenom iskustvu u promatranju svijeta koji nas okružuje.
Vizualna iluzija pokreta pomoću zrcala (zrcalna terapija, mirror terapija) koristi se u poboljšanju motoričke funkcije oštećenog ekstremiteta nakon moždanog udara i ostalih neuroloških stanja. ...Pacijent u zrcalu promatra odraz zdrave ruke kojom izvodi kretnje, zamišljajući da je to bolesna (oštećena) ruka, i time podražuje i aktivira neuralne mreže u kojima su pohranjeni pokreti, čime se koristi neuroplastičnost mozga u oporavku motorike, s ciljem poboljšanja aktivnosti i funkcije. Naše ispitivanje obuhvatilo je pacijente s posljedicama moždanog udara, ozljede kralježnične moždine i ozljede perifernih živaca s motoričkim deficitom zahvaćene ruke. Cilj je bio pokazati korist zrcalne terapije u poboljšanju spretnosti zahvaćene ruke u odnosu na standardne rehabilitacijske postupke. U Ispitivanoj skupini pacijenti na uobičajenoj rehabilitaciji izvodili su i vježbe optičke iluzije pokreta pomoću zrcala, jedanput dnevno 5x tjedno. U Kontrolnoj skupini pacijenti su bili uključeni u uobičajene rehabilitacijske postupke. Uključni kriteriji su pristajanje na sudjelovanje u istraživanju te pareza ili plegija
ruke. Isključni kriteriji su: nemogućnost potpisivanja Informiranog pristanka, nemogućnost sjedenja, rezultat na Mini Mental Testu (MMSE) ispod 22/30. Vježbe su provođene u ukupnom trajanju od 15 minuta s kratkim pauzama po potrebi. Procjena funkcije šake vršena je prije početka zrcalne terapije i nakon 10. dana terapije. U svrhu procjene kreirana je Core Upper Limb skala (CUL) kojom se procjenjuje dohvat, brzina i preciznost pokreta i zadataka. U Ispitivanu je skupinu uvršteno 17, a u Kontrolnu 14 pacijenata. Svi su pacijenti bili u programu rehabilitacije nakon recentnog zbivanja (subakutna rehabilitacija). Prosječno poboljšanje vrijednosti CUL skale je u Ispitivanoj skupini bilo 30, a u Kontrolnoj 14 bodova, uz značajno bolji rezultat Ispitivane skupine (p = 0,018). Rezultati ukazuju na efikasnost zrcalne terapije (mirror terapije) u poboljšanju motoričke funkcije ruku, sukladno tome i potencijala samozbrinjavanja i aktivnosti svakodnevnog života. Vizualna iluzija pokreta bi u indiciranim slučajevima mogla biti dodatak uobičajenoj rehabilitaciji pacijenata.
Iluzija nagiba mjeseca Myers-Beaghton, Andrea K; Myers, Alan L
KoG,
01/2015, Letnik:
18., Številka:
18.
Paper
Odprti dostop
Iluzija nagiba mjeseca zapanjujući je raskorak između svjetlosne zrake koja osvjetljava mjesec i smjera sunca. Ona se povećava, jer promatrač pogrešno očekuje da zraka svjetla između sunca i mjeseca ...bude pravac konstantnog koeficijenta smjera s obzirom na položaj sunca i mjeseca na nebu. Ovakvo očekivanje ne odgovara stvarnosti kod koje je promatranje s direktnom osi pogleda, ili s kamerom, u skladu s perspektivom (centralnim projiciranjem) za koju se promatrani koeficijent smjera pravca u trodimenzionalnom prostoru
mijenja s obzirom na os pogleda. Uspoređujući promatrane i očekivane smjerove zrake usmjerene na mjesec, izvodimo kvantitativan izraz za veličinu iluzije nagiba mjeseca koji se može primijeniti na sve položaje sunca i mjeseca na nebu.
