Znanstvena monografija Vlastiti identitet u tuđim očima Dubravke Dubravec Labaš predstavlja nadaljevanje avtoričine doktorske disertacije in je plod več kot dvajsetletnega raziskovanja italijanskega ...jezika in kulture. Obširno, skoraj 500 strani obsegajoče delo, je členjeno v tri širša poglavja: Tujec kot drugi v učenju tujega jezika (Stranac kao drugi u učenju stranog jezika), Imagologija in Glotodidaktika in imagologija. Trem obširnejšim delom sledijo še krajša poglavja o lastni identiteti v tujih očeh (Vlastiti identitet u tuđim očima), predstavah o drugem in sebi (Predodžba o drugome in predodžba o sebi), možnostih uporabe rezultatov izvedenih raziskav pri poučevanju italijanščine kot tujega jezika in imagologiji in zelo obširna bibliografija. Monografijo sklenejo priloge: primeri besedil iz učbenikov, anketni vprašalniki, uporabljeni v raziskavah in tabele z rezultati.
Straipsnyje nagrinėjamas Paryžiaus įvaizdis Marko Zingerio romane. Susidūrus „didžiosios“ ir „mažosios“ sostinių reprezentacijoms, išryškėja ideologijos ir utopijos santykis, kuriančios vaizduotės ...vaidmuo. Atsiskleidžia dvilypis Paryžiaus įvaizdis ir su juo susijusi dvigubos tapatybės problema, įvertinamas „mažojo Paryžiaus“ fenomenas lietuvių kultūroje.
Straipsnyje analizuojama lietuvio Paryžiuje situacija, t. y. aiškinamasi, kokį Paryžiaus įvaizdį susikuria lietuvių autoriai savo kelionių įspūdžių knygose. Imagologija suteikia galimybę ištirti ...lietuvio požiūrį į Prancūzijos sostinę, nes jis nėra visada toks pats. Rašytojas Antanas Vienuolis Laiškuose iš Paryžiaus (1937) pristatydamas įspūdžius bičiuliui Motiejui išreiškia savo filiją, kartais maniją ar idiosinkraziją. Žurnalistas Laimonas Tapinas Iliuzijų mugėje (1983) kalba apie Paryžių, išreikšdamas ir fobiją, nes turėjo paklusti to meto ideologinėms nuostatoms, tačiau sugeba išreikšti ir filiją. Rimantas Vanagas Laiškuose iš Paryžiaus (2007) labiausiai Paryžių apibūdina, išsakydamas savo filiją, nors kartais jo samprotavimuose pasireiškia ir manija. Idiokrazija labiausiai pastebima Jaroslavo Melniko Paryžiaus dienoraštyje (2013), kurį autorius konstruoja kaip optimizmo vadovėlį.
V prispevku je predstavljena podoba Hrvaške v avtobiografskih in spominskih delih Janeza Trdine, natančneje, podoba, moralnost in značaj Hrvatov in Hrvatic, hrvaški živež in oprava, življenje ...hrvaških kmetov iz središč Hrvaške, hrvaška duhovščina, življenje na Hrvaškem v dobi Bachovega absolutizma in po njegovem padcu, podoba Varaždina, Reke in drugih hrvaških mest ter opis reške čitalnice.
Straipsnyje nagrinėjama savo ir svetimo problematika, remiantis literatūrinės imagologijos teorinėmis įžvalgomis. Tyrimo objektu pasirinktas Siegfriedo Lenzo (1926–2014) apsakymas „Tolima šalis ...pakankamai arti“. Šiame kūrinyje pasakojama apie dviejų vokiečių berniukų, pabėgusių iš sovietų armijos užimto Karaliaučiaus, susidūrimą su skaudžia Antrojo pasaulinio karo metų tikrove Lietuvoje. Straipsnyje apžvelgiamas imagologijos kaip komparatyvistikos šakos vystymasis link Europos tyrimų ir remiamasi vokiečių fenomenologo Bernhardo Waldenfelso ir iš Irano kilusio filosofo Hamido Reza Yousefi idėjomis apie savo ir svetimo santykius ir formas. Apsakymui interpretuoti ypač svarbios Waldenfelso išskirtos svetimo reikšmės, kai svetimas suvokiamas kaip externum – kitos vietos įkūnijimas, alienum – priklausomybė kitam ir strange – kaip kitos rūšies įprasminimas. Straipsnyje daromos išvados, kad galima perimti visas svetimo formas, ribos tarp savo ir svetimo gali būti įveiktos. Taip tolima šalis tampa artima.
Članek se osredinja na podobo Martina Luthra (1483–1546) v dveh romanih 21. stoletja: Feuer. Der Luther-Roman (2014) avtorice Waldtraut Lewin in Durchs Feuer hindurch. Ein Luther-Roman (2015) ...Richarda Böcka. Analizo romanov, ki zasnujeta različni Luthrovi podobi, avtorica izvede na narativni, tematski in motivni ravni, ob upoštevanju ciljne publike in namena avtorjev.
U okviru imagološkog proučavanja djela Tomasa Bernharda, u radu se analiziraju stavovi koje pisac zastupa, prisutni u svim njegovim reprezentativnim književnim djelima, a koji se tiču austrijske ...kulture, istorije i društva. Tomas Bernhard se u svom književnom djelu nerijetko bavi temom mržnje prema malograđanskom austrijskom duhu, iz kojeg, po njegovom uvjerenju, proizilazi i nacizam. Ostale teme koje čine jezgro njegovog djela su i moralna izopačenost austrijskog civilizovanog čovjeka, katolički nacionalsocijalizam te austrijske politički uređene kulturne institucije sa bečkim Burgteatrom na čelu. Polazeći od teorija Cvetana Todorova o predstavi o Drugom, dolazi se do zaključka da je u djelu Tomasa Bernharda prisutan obrnuti etnocentrizam, kada je u pitanju predstava o austrijskom narodu. Korištenjem istorijske metode i imagološkom analizom Bernhardovih najreprezentativnijih djela, kao i njegovih javnih istupanja, pokušaće se pronaći porijeklo njegovih stavova prema austrijskoj kulturi, narodu, društvu u piščevoj biografiji. Pitanja na koja se traži odgovor jesu šta je to sve moglo da posluži kao „okidač“ za stvaranje negativnog mišljenja o jednom etnicitetu, koji je uzrok činjenice da pisac društvenu grupu kojoj i sam pripada počne posmatrati kao „tuđu“ te koji su rezultati tehnike posmatranja sebe kao Drugog. Ključne tačke rada su odnos Bernhardovog književnog djela i društvenoistorijskog konteksta u kojem djelo nastaje, kao i konteksta u kojem biva (ne)prihvaćeno.
U radu se preispituje odnos modernog i tradicijskog izričaja u prostoru geografski definiranom kao periferija, za koji se podrazumijeva afirmativn(ij)a okrenutost tradiciji. Dinamika generacijskih i ...prostorno-socioloških (dis)kontinuiteta dovodi do višestrukih kulturoloških rascjepa, što generira nove načine profiliranja kulturne scene, a time i načine djelovanja. Kajkavski umjetnički izričaj profilira se kao (post)moderan i poetički aktualan, no često je nevidljiv i prešućivan unutar korpusa hrvatske književnosti. Komparativno-analitičkom metodom rad detektira oblike suodnošenja relevantnog dijela recentne kajkavske narativne produkcije i prema tradicijskom i prema modernom tipu diskursa.
This paper is focused on potestary imagology aspects in the travel prose of Miloš Crnjanski, a topic related to problems of the life of the Shwabians settled in Banat who, after the First World War, ...belonged to the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenians. War repercussions were in a specific way reflected on the post-war life of the Banat Shwabians, who in the new social context, found themselves in the position of Inner Otherness. The subject of the research has been consid- ered on the grounds of striking travel testimony of Crnjanski About Banat and People from Banat, and Reports from Vojvodina, from 1923-1925. It is noticeable that the Crnjanski’s perception of the Shwabians is built in the form of an imagem on the counterpoint of an opposed bilateral pair identity / alterity. Thus, Crnjanski’s perceptions of his own country, authorities and people are considered in the same way. In the position of identity is a Serbian entity and in the position of alterity is a German Shwabian entity. Visualisation brings views onto positive and negative properties of both sides of the opposed pair. With reference to the above, special attention is given to potestary imagology conceptions with an emphasis on communicative aspects of the authorities and their attitudes towards the Shwabian Otherness, as well as the attitude of the Shwabians towards these authorities in a concrete cultural context. It can be said that Crnjanski is of the opinion that instead of being enclaved in the ethnic Otherness, functioning on the principles of habituation and metis; concerned only with their own interests; apathetic towards other subjects and circumstances in the context - the Banat Shwabians should have been more integrated and actively and constructively involved in resolving post war social and political crisis in the Kingdom. Thus, in the new state, they would have been accepted and less “foreign”and they would have contributed more to the general wellbeing of the new state union. All the time, through indication, Crnjaskishows that this state union “has not succeeded in becoming the accepted new home” to the Banat Shwabians. On such a Shwabian Othernessin the given context, the potestary mechanism of the Kingdom of the Serbs,Croats and Slovenians had obviously given negative response rejecting the Shwabians as a “foreign body” and letting them to the other state about which Crnjanskitestifies impressively in Žombolju na točkovima To Jim- bolia on Wheels.
Rad se temelji na istraživanju povijesne podloge stvaranja predodžbe o Osmanlijama na prostoru Europe. Glavni cilj rada je analiza kontinuiteta percepcija i načina na koji su obrasci o „Drugome“ ...preuzimani i nadograđivani u skladu s vremenom. Radom je obuhvaćen širok povijesni period: od apokaliptičke literature, srednjovjekovne križarske polemike do europskih humanističkih pisaca. Takav longe durée pristup učinio se pogodan zbog toga što predodžba o „Drugome“ nije doživljavala značajnije promjene kroz vrijeme. Srednjovjekovni autori podržali su ideju da je Europa jedini istinski predstavnik kršćanstva, te na tom zaključku počiva srednjovjekovna europska koncepcija „Drugog“ na čijim će se temeljima razvijati civilizacijski i vjerski alijenitet i u narednim stoljećima.
PDF
