U radu se, s poetičkih te imagoloških pozicija, obrađuje putopisna proza
Ive Andrića, sakupljena uglavnom u knjizi Staze, lica, predeli (1963.;
prošireno izdanje 1981.), a objavljivana u periodici od ...1914. do sredine
šezdesetih godina prošloga stoljeća. Posebno se razmatra poetsko-meditativna
komponenta Andrićevih putopisa te njihova naglašena fragmentarnost.
S druge strane pozornost je usmjerena i na dokumentarno-publicističku
i političko-pragmatičku dimenziju te proze; isto tako i na autopredodžbe
te heteropredodžbe u njoj. Na temelju takva razmatranja
zapaža se stilska i poetička bliskost između Andrićevih putopisa i njegovih
mladenačkih lirsko-refleksivnih proza te kasnijih Znakova pored
puta, pa i njegova stvaralaštva uopće, a analizom autopredodžaba i heteropredodžaba
njegova se putopisna proza stavlja u biografski kontekst.
Rad analizira predodžbe (slike) sela i njegovih stanovnika koje postoje u svijesti likova Zadrana u romanu Zimsko ljetovanje Vladana Desnice. Polazeći od pretpostavke da su urbana i ruralna kultura ...dvije različite kulture, analiziraju se, metodološkim uporištem u disciplini književne imagologije, predodžbe i predrasude koje jedna kultura ima o drugoj te način na koji je konstrukcija identiteta stanovnika urbane sredine (Zadrana) vezana uz konstrukciju njihovog drugog, stanovnika ruralne sredine. Zadrani Smiljevčane doživljavaju kao potomke Morlaka, koje je u književnost uveo Alberto Fortis u 18. stoljeću. U njihovoj svijesti prisutna je slika da su seljani divlji, necivilizirani, prljavi i grubi, a takvi stereotipi onemogućavaju interkulturalnu komunikaciju. Zadrani preuzimaju kolonizatorski i polu-orijentalistički diskurs koji se o istočnoj obali Jadrana razvio na prostorima današnje Italije.
U radu se daje pregled suvremenih strujanja u komparativnoj književnosti. Autorica kreće od činjenice kako je upravo promjena istraživačkih paradigmi ključno obilježje suvremene komparatistike. Pod ...promjenom istraživačkih paradigmi podrazumijevaju se imagološka istraživanja, nova orijentacija komparatistike koja se bavi slikama i predodžbama neke zemlje i njezine kulture u drugoj sredini, te pojam interkulturalne povijesti književnosti zajedno s konceptom međuknjiževnih zajednica. Evidentiraju se i dvije nove tendencije u suvremenoj komparatistici: kulturalni studiji i europski studiji. U radu se analiziraju odjeci tih novih strujanja u hrvatskoj povijesti književnosti, ali i njihova korist za daljnje intenzivnije proučavanje hrvatske književnosti.
Narodni koledar značajan je zadarski godišnji kalendar, koji je za svojeg izlaženja pratio cijelu “preporodnu” polovicu 19. stoljeća u Dalmaciji. U radu će se analizirati prilozi objavljivani u ...periodiku, s nakanom uočavanja tipičnih, stereotipnih predodžbi koje se grade o Turcima /Osmanlijama u navedenom korpusu. Nakon uopćavanja stereotipnih atribucija koje se vezuju uz turski etnitet pokušat će se uspostaviti skala vrijednosti unutar koje egzistiraju pronađene predodžbe. S obzirom da je Narodni koledar izlazio punih 38 godina, na vrijednosnoj skali očitovat će se značajne oscilacije u spomenutim predodžbama; počevši od izuzetno negativnog početnog stava prema Turcima, koji je baštinjen od Kačića, do iz tadašnje perspektive “suvremenog imagološkog obrata” koji je zasigurno uvjetovan i promjenom političke klime u Hrvatskoj i Dalmaciji. Rad će potvrditi koliko heteropredodžbe (predodžbe o ‘drugima’) mogu biti ideološki “mobilizirane” te u čvrstoj sprezi s političkim i društvenim previranjima vremena u kojemu su nastale. Predodžbe turskog etniteta u konačnici će potvrditi i poznatu pluralnost ideologija druge polovice 19. stoljeća u Dalmaciji.
Oslanjajući se na tezu da su Europljani, koji su došli u Ameriku, na razne aspekte domorodačkih religija projicirali elemente svoje vlastite religije i kulturno-civilizacijske baštine, ovaj se rad ...bavi reprezentacijom astečke religije u djelu Historia general fra Bernardina de Sahagúna. Primjenom metodologije historijske imagologije analizirat će se djelo jednog od prvih misionara koji djeluje u Novoj Španjolskoj od 1529. do 1590. Trodimenzionalnim analitičkim modelom historijske imagologije, odnosno tekstualnom, intertekstualnom i kontekstualnom analizom, pokazat će se kako je fra Bernardino de Sahagún oblikovao svoje predodžbe o astečkoj religiji, odnosno kako je interpretirao astečku religiju oslanjajući se na svoju kršćansku vjeru i grčko-rimsko civilizacijsko nasljeđe.
Rad se bavi predodžbama Turaka u 19. stoljeću u Hrvatskoj. U okolnostima konstruiranja moderne hrvatske nacije i nacionalno-integracijskih ideologija formira se moderni hrvatski kulturni imaginarij u ...kojemu će obitavati tradicionalne i novostvorene predodžbe Turaka. Analiziraju se povijesni kontekst, međuodnos književnosti i ideologije, ključna književna djela te novine kako bi se rasvijetlile percepcije Turaka u 19. stoljeću koje su još uvijek dijelom neistražene.
U fokusu su ovog interdisciplinarnog istraživanja likovni prikazi na kartama svijeta izrađenima tijekom srednjeg i ranog novog vijeka. Bez obzira bile one izrađivane u ideološko-reprezentacijske ...svrhe kao srednjovjekovne O ili T karte, ili pak u funkciji praktične plovidbene svrhe kao portulanske karte i potom ranonovovjekovne pomorske karte (tada poznatoga) svijeta u sitnijem mjerilu, osim standardnih informacija geografsko-kartografskog sadržaja, krasila ih je i grafička kvaliteta te bogat ilustrativni (likovni) sadržaj. On je, osim o namjeni i o korisniku karte, ovisio i o dostupnim geografskim znanjima s jedne te ekspertizi (vještini) autora karte s druge strane. U ovoj su kratkoj sinkronijskoj, ali i dijakronijskoj komparaciji izabranih ikonografskih elemenata sa starih karata svijeta, s djelomičnim osvrtom na prostore hrvatskih zemalja na njima, uočeni određeni kontinuiteti u prikazu poznatih i manje poznatih krajeva kroz epohe, kao i značaj prijenosa svjetonazorskih informacija koje su se kartom komunicirale i diseminirale.
U fokusu su ovog interdisciplinarnog istraživanja likovni prikazi na kartama svijeta izrađenima tijekom srednjeg i ranog novog vijeka. Bez obzira bile one izrađivane u ideološko-reprezentacijske ...svrhe kao srednjovjekovne O ili T karte, ili pak u funkciji praktične plovidbene svrhe kao portulanske karte i potom ranonovovjekovne pomorske karte (tada poznatoga) svijeta u sitnijem mjerilu, osim standardnih informacija geografsko-kartografskog sadržaja, krasila ih je i grafička kvaliteta te bogat ilustrativni (likovni) sadržaj. On je, osim o namjeni i o korisniku karte, ovisio i o dostupnim geografskim znanjima s jedne te ekspertizi (vještini) autora karte s druge strane. U ovoj su kratkoj sinkronijskoj, ali i dijakronijskoj komparaciji izabranih ikonografskih elemenata sa starih karata svijeta, s djelomičnim osvrtom na prostore hrvatskih zemalja na njima, uočeni određeni kontinuiteti u prikazu poznatih i manje poznatih krajeva kroz epohe, kao i značaj prijenosa svjetonazorskih informacija koje su se kartom komunicirale i diseminirale.
PDF
