Ulazak Hrvatske u EU donio je nove istraživačke izazove i probleme u području istraživanja migracijskih tokova i trendova te u području istraživanja stavova i percepcija stvarnih i mogućih ...imigranata. Cilj je ovoga rada istražiti stavove stanovnika dviju hrvatskih najistočnijih županija prema dvjema kategorijama imigranata: migrantskim radnicima i tražiteljima azila. Istraživanje je provedeno ubrzo nakon priključivanja Hrvatske EU-u, u rujnu 2013., a prikazani podaci dio su većeg istraživanja različitih aspekata migracijske i etničke problematike. Primjenom metode ankete istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 1100 odraslih ispitanika iz dvije županije: Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske. Podaci su analizirani nizom multivarijatnih statističkih procedura. Dobiveni rezultati pokazuju izraženu percepciju migrantskih radnika u okviru dimenzije kulturne prijetnje uz izražen značajan stupanj društvene distance. Nadalje, tražitelji azila doživljavaju se kao sigurnosna i ekonomska prijetnja. Dva analizirana regresijska modela pokazuju prilično ujednačene učinke prediktorskih varijabli na percepciju migrantskih radnika i tražitelja azila. U okviru analize učinka sociodemografskih karakteristika ispitanika značajan učinak na obje zavisne varijable imale su dob i politička orijentacija, pri čemu su stariji i politički desno orijentirani ispitanici izražavali negativnije stavove prema objema skupinama. Od ostalih sociodemografskih varijabli obrazovanje ispitanika imalo je značajan učinak na percepciju migrantskih radnika, a etničnost ispitanika na percepciju tražitelja azila. U drugom se modelu analizirao učinak odabranih političkih stavova i vrijednosnih orijentacija, pri čemu rezultati pokazuju da ispitanici koji su skloniji konzervativizmu, koji podržavaju agresiju i submisiju, društvenu dominaciju, autoritarnost i društvenu alijenaciju, ispitanici koji odbacuju društveno orijentirane vrijednosti te izražavaju veći interes za politiku statistički značajno više izražavaju negativne stavove prema objema skupinama. Razlike u predikciji dviju zavisnih varijabli pokazuju da liberalniji i obrazovaniji ispitanici iskazuju pozitivnije stavove prema migrantskim radnicima, a Srbi (u odnosu na Hrvate) i ispitanici koji odbacuju anti-EU orijentaciju pozitivnije stavove prema tražiteljima azila. Dobiveni rezultati uspoređuju se s drugim relevantnim istraživanjima, pri čemu se raspravlja o opaženim razlikama i sličnostima te se daju preporuke za daljnja istraživanja.
Analiziraju se promjene dobnoga sastava stanovništva otoka Krka u razdoblju 1961. – 2011. godine na tri razine – otok Krk u cijelosti, jedinice lokalne samouprave i prema udaljenosti naselja od ...obale. Kombinacijom različitih statističkih metoda analizirani su podatci popisa stanovništva i vitalne statistike. Utvrđen je početak procesa demografskoga starenja na otoku Krku, kao i u Hrvatskoj, u drugoj polovici 20. st. Taj proces na otoku Krku nije se stalno pojačavao, nego je u pojedinim popisima zabilježeno pomlađivanje stanovništva, ali u razdoblju nakon 1991. godine stanovništvo Krka uzastopno stari. Rezultati analize većine pokazatelja na razini jedinica lokalne samouprave potvrdili su za razdoblje 1961. – 2011. godine na otoku Krku prostornu diferencijaciju demografskih pokazatelja. Rezultati najnovijega popisa također pokazuju prestanak postojanja polarizacije temeljene na ostarjelosti stanovništva između jedinica lokalne samouprave kao i između naselja s obzirom na udaljenost od obale.
Republika Makedonija uvijek se smatrala vrlo izraženim migracijskim područjem koje obilježava veliko unutarnje kretanje stanovništva kao i stalni emigracijski procesi prema drugim zemljama. U ...središtu ovoga rada su ispitivanje i analiza obima, dinamike, trendova, demografskih karakteristika i promjena modaliteta migracijskih tokova u zemlji tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća te njihovo međudjelovanje i učinci na socioekonomske čimbenike. Imajući na umu različitosti migracijskih tokova unutar zemlje, očekivani ishodi usmjereni su prema otkrivanju relevantnih informacija o njihovim promjenama, kretanjima i uzajamnom djelovanju utemeljenom na indikatorima dobivenim uporabom relevantne statističke metrike i podacima koji prikazuju razvoj statističkih regija u određenom razdoblju.
Članak raspravlja orijentacije koje bi spriječile klizanje prema državama aparthejda.
Počinje fenomenologijom masovnih seljenja, te se pita: Jesu li ne-građani
ljudi? Koje su granice narodnog ...suvereniteta? Kakva je to sloboda ako
je dobar dio stanovnika nepotpuno slobodan? Završava s pet povezanih aksioma:
1/ pravo na gostoprimstvo (pa zatim i državljanstvo) središnje je ljudsko
pravo; 2/ svaka država treba dati svojim stanovnicima maksimalno mogući
opseg građanskih prava; 3/ naše vrijednosno žarište treba da bude na politici
imigranata, tj. na integraciji; 4/ status “neslobodnih radnika” krši princip “jedna
osoba, jedan glas”; 5/ “nema oporezivanja bez zastupljenosti”. Dugoročno
nema alternative ratovima i terorizmu osim građanske kohabitacije. To uključuje
vanjsku politiku “su-razvoja”, kao i nesudjelovanje Europe u ratovima
(osim u obrani započete agresije na nju). No ako danas kapitalizam osuđuje
rastuću većinu ljudskih bića na psihofizičku bijedu i ranu smrt, tada nas vjerojatno
čeka aparthejd, ali i masovne pobune.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U radu se daje novi pogled na odnose imigranata sunarodnjaka iz zemlje u sukobu. Primjenom utemeljene teorije (grounded theory) na svjedočenja 36 imigranata i izbjeglica nastanjenih u Quebecu u ...istraživanju se ističu tri scenarija razlikovanja triju načina razumijevanja doprinosa sunarodnjaka u postmigracijskom procesu integracije. U okviru prvoga promatranoga scenarija neki ispitanici stvaraju integracijske strategije kojima se promiče kolektivni i masovni doprinos sunarodnjaka. Drugi scenarij zapravo karakterizira uporaba integracijskih strategija koja uključuje ograničeni doprinos sunarodnjaka, dok treći dovodi do isključivanja sunarodnjaka iz postmigracijskih integracijskih strategija. Ti se scenariji usklađuju ovisno o vremenu i dostupnosti sunarodnjaka i nesunarodnjaka.
Ovaj članak testira vezu između imigracije i portugalske bilateralne trgovine, razmatrajući 27 europskih partnera (EU27). Koristeći statičku i dinamičku analizu panelnih podataka, rezultati pokazuju ...da ukupan broj imigranata ima pozitivni učinak na portugalski izvoz, uvoz i bilateralnu unutar-industrijsku trgovinu (IIT). Rezultati sugeriraju da imigracija utječe na sve vrste trgovine na pozitivan način. U statičkom modelu, 10% povećanja imigracije dovodi do 6,24% povećanja izvoza, 5,6% povećanja uvoza i 4,35% povećanja IIT. Rezultati također upućuju na to da povećanje broja imigranata poduzetnika osnažuje pozitivni učinak na izvoz i IIT. Dinamički rezultati potvrđuju pozitivni učinak ukupne imigracije na horizontalnu i vertikalnu IIT.
Sažetak
U ovom radu prikazat će se struktura, sadržaj i lokalna uloga
suvremenog časopisa Male novine, informativnog glasila hrvatske
imigracije u pokrajini Magallanes, Čile. Poseban će se osvrt dati ...i na
korištenje hrvatskog jezika u ovom časopisu. Naime, časopis je u cijelosti
na španjolskom jeziku, izuzev dijelova posvećenih usvajanju hrvatskog
kao drugog i stranog jezika. Jezična razina na kojoj se spomenuto
intencionalno učenje odvija, ne prelazi nažalost razinu zanimljivosti
unutar časopisa koji je većinom namijenjen trećoj i sljedećim generacije
iseljenih Hrvata i drugih interesanata. Autorica u osvrtu daje i vlastito
viđenje procesa (re)konstrukcije slike Hrvatske i hrvatstva kakvim ga
svojim tekstovima oblikuju Male novine, shvaćenom kao odraz istih
mentalnih predodžbi zajednice hrvatskih iseljenika u Magallanesu.
U radu se raspravlja o integracijskim procesima imigranata i manjina skorašnjeg imigrantskog porijekla kao i o javnim politikama koje se odnose na naseljavanje tih pridošlica u europska društva na ...svim relevantnim razinama: od lokalne razine općina i gradova do nacionalne razine država i međunarodne razine Europske unije. Ipak, unutar tog općeg pristupa, jako se naglašava lokalna razina jer se te javne politike trebaju provesti upravo na toj razini i prvenstveno se na njoj zamjećuju, a osjećaju ih kako sami migranti tako i oni dijelovi društva koje imigracija najviše pogađa. Kako bi se prikazalo sadašnje stanje istraživanja integracije i integracijskih politika, u prvom dijelu rada istražuje se priroda integracijskih procesa, njihova konceptualizacija i pouke empirijskih istraživanja. Razlog bavljenja tim temama je tvrdnja da se svaka integracijska politika treba zasnivati na iscrpnom, znanstveno utemeljenom znanju o procesima integracije i isključivanja: ako javna politika želi upravljati takvim procesom, treba imati jasnu ideju o tome koje instrumente može upotrijebiti u slučaju moguće intervencije, u kojem dijelu procesa i u kojem posebnom trenutku. Takvo je znanje čvrsta polazna točka za kreiranje javne politike, ali to nije dovoljno. Procesi kreiranja javne politike i njezine provedbe imaju svoj vlastiti određeni tijek, ali oni se ne moraju odvijati usporedo s integracijskim procesom. Zbog toga u nastavku autor nastoji objasniti neke od tih procesa. Na kraju rada vraća se bitnim pitanjima – imigraciji i integracijskim politikama s jedne strane, a s druge odnosu između lokalnih, nacionalnih i međunarodnih integracijskih politika.
Na prostoru grada Daruvara i njegove okolice do 1991. g. živjele su najrazličitije etničke skupine. Zbog srpske agresije na Hrvatsku i na prostor daruvarskoga kraja, dogodile su se velike promjene u ...narodnosnom sastavu te u broju stanovnika. Većina se Srba iselila, a doselili su se protjerani Hrvati s Kosova (Letnica, Vitina), najviše u Općinu Đulovac, i izbjegli Hrvati s područja ratom zahvaćene sjeverne Bosne (okolica Jajca, Prijedora i Banje Luke).