Immigration in Ireland, including the Croatian one, has risen significantly in recent times. That is why in the last several years Ireland has been trying to find ways of ensuring the adequate ...cultural and linguistic integration of immigrants into Irish society. This paper deals with the language use and attitudes among Croatian immigrants in Ireland. The research that was conducted in the period from June to August 2019 included 82 Croatian immigrants in Ireland. It included the application of a questionnaire that consisted of four parts and that was filled out by the participants through the Facebook social network. The participants were asked questions connected to their emigration to Ireland. Most of the language-related questions included a reference to the English language, with a focus on specific aspects related to the process of learning, knowledge and use of English in different contexts. The results of the research suggest, among other things, that most participants have a positive attitude towards residing in Ireland and towards the English language. Most of them evaluated their current knowledge of English as better than average. Although the knowledge of English was not predominantly evaluated as crucial for finding employment in Ireland, still a significant number of participants evaluated it as relevant for their employment.
Cilj je članka utvrditi metodologiju istraživanja ljudskih prava imigranata. Najprije se razmatra jesu li kozmopolitizam i komunitarizam, kao dva pristupa suvremene normativne političke teorije, ...komplementarni u gledanjima na prava imigranata na ulazak i ostanak u državama primateljicama. Kako bi se empirijski provjerile točke na kojima se ta dva pristupa preklapaju, dizajnirana je studija slučaja europske imigracijske politike utemeljena na kvalitativnim metodama i tematskoj analizi europskih dokumenata. U članku se obrazlažu metodološki koraci empirijskog dijela istraživačkog projekta, kriteriji uzorkovanja dokumenata, određenje jedinice kodiranja, pravila kodiranja, pristup stvaranju sheme kodiranja, pripadajući kodovi i njihova struktura. Glavni doprinos članka autorice vide u izradi originalne sheme kodiranja koja imigracijsku politiku Europske unije strukturira pomoću dimenzija temeljnih elemenata te politike, njezinih ciljeva, instrumenata, aktera, ciljanih skupina, načela njezina stvaranja i konteksta u kojemu se oblikuje. Ta shema kodiranja može biti i potencijalan prilog izgradnji modela europske imigracijske politike.
S izbjegličkom krizom i raspravom o učinkovitosti Zajedničkog europskog sustava azila ne prestaju i ne bi smjeli prestati tokovi radnih ili ekonomskih imigranata, koji napuštaju svoju domovinu, bilo ...u Europi, sjevernoj Africi ili Aziji, ponajprije radi poboljšanja uvjeta života, a često i kako bi obitelji koju ostavljaju u domovini osigurali egzistenciju.
The Canadian policy of multiculturalism recognised the positive and permanent influence of immigration on Canadian society and accepted “nation”-formation based on a model of cultural pluralism.
Thus ...it assumed a radical “modification” of Canadian cultural definitions, instead of a formal adoption of certain “major” national cultural traditions. Canadian society, at the same time, experienced a growing divergence between the official policy of inclusion, and the increasing social exclusion of new immigrants – primarily “visible” minority groups – from economic spheres and from public life in general. In fact, the existing deep tensions in the society between two value systems – on the one hand, the reality of wide-spread racism, and on the other hand, the commitment to an ideology of liberal democracy, as well as poor results in integration policies, as indicated by marked unemployment, low incomes and poverty, especially in immigrant communities – have led to more and more frequent references to a prevailing “democratic racism” in Canada. With regard to the mentioned context, this paper first of all aims to indicate certain specificities in the development of ethnic relations and of multicultural policy, which are engrained and at the same time limited by their particular historical origin. Next, the paper intends to say something about the power of influence of the government’s multicultural policy, and the role of political correctness, as a concrete form of social action, in interethnic relations and in the opinions of the majority society in regard to ethnic minorities, and especially in regard to “visible” groups.
The paper explains the implications of the European refugee crisis for the functioning of the EU and democracy within Europe, with reference to Hannah Arendt's theory on refugees and human rights. ...The paper examines critically the handling of the refugee crisis by the European Commission and its attitude towards EU Member States, which compromises the actual functioning of the EU and democracy in Europe. Arendt's theory helps us understand better the present situation, taking into account the historical context. Her theory on human rights, born of the French Revolution provides a possible answer regarding how to preserve European nation states and democracy in Europe, notions that have been challenged seriously by the waves of refugees from the Middle East, and ultimately by the European Union itself.
SAD su bile i ostale najvažnijom imigracijskom zemljom svijeta. Zadnja četvrtina 20. stoljeća obilježena je novim masovnim imigracijskim valom, koji se prema apsolutnom godišnjem imigracijskom ...priljevu može mjeriti s vrhuncima prethodnog vala na prijelomu stoljeća. Recentna migracija razlikuje se, međutim, od tradicionalne po još većoj etničkoj, vjerskoj i kulturnoj raznovrsnosti pridošlica. Izrazita većina današnjih useljenika, legalnih i ilegalnih, dolazi iz latinskoameričkih i azijskih zemalja, dočim je europsko useljeništvo marginalizirano. Masovnost i neeuropski sastav imigranata izazvao je žestoku kritiku vladine imigracijske politike od strane protivnika (tekuće) imigracije. Politički blok njezinih zagovornika još je, međutim, snažan, tako da se žestoke rasprave za imigraciju i protiv nastavljaju, i teško se na ulasku u novo stoljeće može očekivati nacionalni konsenzus o daljnjoj imigracijskoj strategiji. Mnogi smatraju da je imigracijsko pitanje, uz multikulturalizam, jedna od ključnih tema u Americi nakon završetka »hladnog rata«. Aktualne imigracijske rasprave uključuju neka ključna pitanja američkoga socijalnog i ekonomskog razvitka, kao i pitanje kulturnoga i nacionalnog identiteta. Da bi čitatelj koji nije dobro upućen u kontekst aktualnih rasprava o suvremenoj imigraciji u Ameriku, mogao bolje pratiti i razumjeti pojedine njihove aspekte, prvo se sustavno prikazuju temeljne značajke suvremenih američkih imigracijskih tokova. Slijede poglavlja u kojima se kritički raspravlja o ekonomskim, demografskim, ekološkim i kulturnim pitanjima imigracije. Na kraju se razmatraju problemi imigracijske politike koji na neki način zaokružuju raspravu i dovode autora do određenih zaključaka.
Rad se bavi teorijama preobrazbe suvremenih funkcija nacionalne države i useljeničkog članstva vezanog uz (zakonski definiran) status članova zajednice na primjeru azilnih politika. Pri tome se ...razlikuju dva temeljna pristupa tom pitanju, prvi koji ističe promjene u institutu tradicionalnog nacionalnog državljanstva i ingerencijama nacionalne države, ali naglašava dominantno nacionalni karakter instituta državljanstva, te drugi koji ističe transformaciju tradicionalnih državljanstva, naglašavajući slabljenje uloge nacionalne države. U potonjem slučaju stoga se sve više govori o postnacionalizmu, što je izraz kojim se označava transformacija materijalnih aspekata državljanstva u zemljama EU-a. Spomenuti teorijski pristupi primjenjuju se na tri skupine pitanja. Prvo, razmatra se utjecaj EU-a na procese globalizacije prava azilnih migranata. Drugo, u članku se elaborira način formulacije politike azilnog članstva u državama članicama EU-a. Treće, razmatra se pitanje je li u članicama EU-a na djelu univerzalna postnacionalna inkluzija azilnih migranta ili pak status te grupacije useljenika valja tražiti unutar granica tradicionalne teorije državnog članstva i nacionalnog suvereniteta.
Od 1892. do 1954. više od 12 milijuna imigranata1 ušlo je u Sjedinjene Američke Države kroz poznata američka vrata, otok Ellis.
Siromaštvo, glad, težak rad na polju i političke opresije natjerali su ...mnogo Hrvata da potraže bolji život u Americi. Većinom su bili vrlo mladi, prosjek godina tih prvih imigranata nije bio veći od 22. Uglavnom su bili muškarci samci, i zajedno su, sa svim ostalim putnicima iz potpalublja, prolazili brze medicinske preglede, tzv. "preglede u šest sekundi", za kojih su provjeravani simptomi zaraznih bolesti, mogućih psiholoških poremećaja, "ludila", "slaboumnosti" ili nekih fizičkih nedostataka. Ovaj članak pokušava propitati kako su takvi segregacijski postupci koji su odmah na ulasku u novi svijet definirali Hrvate kao potencijalno nezdrave, lude ili nesposobne, utjecali na stvaranje i razvoj hrvatske dijaspore u sjevernoj Americi i pridonijeli njihovu statusu dijasporske zajednice koja je sačuvala svoj kulturni identitet.
Odnos migranata prema zemlji primitka Podgorelec, Sonja; Čačić-Kumpes, Jadranka; Oklobdžija, Mirjana
Migracijske i etničke teme,
12/1990, Letnik:
6, Številka:
4
Web Resource
Odprti dostop
U ovom radu iznosi se dio rezultata istraživanja dobivenih anketom (krajem 1989) u okviru projekta "Migracije i društveni razvoj". Podaci o subjektivnoj procjeni emigranata o njihovu položaju u ...zemljama primitka i o odnosu domaćeg stanovništva prema njima upućuju na zaključak o njihovoj relativno dobroj prihvaćenosti, ali i o tipičnoj situaciji migranata "prve generacije" – nikada u potpunosti resocijaliziranih i prihvaćenih u zemlji primitka. Ovakva situacija posljedica je niza činilaca: imigracijske politike zemlje primitka, odnosa između zemlje primitka i zemlje porijekla, odnosa zemlje porijekla prema ekonomskim emigrantima, ali i posljedica međusobnih kontakata starosjedilaca i došljaka te osobne jednadžbe svakog pojedinca – migranta.
PDF
