With the development of digital technologies and information tools, the role of modern University librar¬ies and Libraries within the University in conducting information literacy education has ...become indispens¬able among the student and teaching population. Libraries in accordance with user needs and interests are developing educational content and conducting information literacy workshops. Quantitative methods of evaluating scholars based on bibliometric analysis in citation databases, as well as evaluating and ranking Universities on world rankings, are topics that have not bypassed the business of University and higher edu-cation libraries and as such need to be adapted and included in the information literacy education program. The aim of this paper is to illustrate with the example of the BiblioLab project of Campus division of the University Library of Rijeka, how a University or higher education library can participate in supporting the use of digital content and modern information tools, in order to increase scientific productivity, visibility and impact of scientific work, scientists and institutions. In addition to a brief description of the workshops, the paper will outline the reasons for selecting topics and the realization of each individual workshop.
Cilj. Cilj je rada prikazati aktivnosti koje provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ciljem postizanja što veće otvorenosti i javne dostupnosti informacijskih usluga i izvora koje ...Knjižnica nudi.
Pristup/metodologija/dizajn. Dan je pregled nekih od relevantnih međunarodnih dokumenata i ciljeva UN-ove Agende održivog razvoja do 2030. Prikazane su aktivnosti Informacijskog centra u ostvarivanju zadanih ciljeva.
Rezultati. Prikazana je sinergija između međunarodnih političkih i knjižničnih dokumenata i provedbe njihovih ciljeva u partnerstvu s knjižnicama. To se postiže na način da knjižnice osnažuju društvo i pojedinca pružajući pristup internetu i informacijskim izvorima, usluge informacijskog opismenjavanja i kritičkog mišljenja te edukacije o ostalim uslugama knjižnice koje su dostupne građanima.
Originalnost/vrijednost. Rad prikazuje ulogu knjižnice i informacijskih usluga u ostvarivanju globalnih razvojnih ciljeva na primjeru Informacijskog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice kroz usluge edukacije i otvorenosti Knjižnice javnosti.
Medicinske sestre moraju biti svjesne svoje odgovornosti i standarda koji se očekuje od njihova rada. Potreba trajnog stručnog usavršavanja nije nepoznata niti jednoj medicinskoj sestri. Samom ...odlukom o izboru profesije, medicinske sestre su se opredijelile za to da će cijeli svoj radni vijek učiti i usvajati nova znanja i vještine te ih prenositi na druge. Svjedoci smo eksplozivnog rasta pristupu informacija putem interneta. Potrebno je prihvatiti online izvore znanja. Međutim, veoma je važno posjedovati vještine potrebne za evaluaciju kvalitete informacija na internetu. Za uspješnu realizaciju navedenog, vodeću ulogu imaju sestre edukatori koje moraju prakticirati i zahtijevati standarde informacijske pismenosti, a obveza je svih medicinskih sestara da isto uključe u svoju svakodnevnu praksu.
Arhivi kao javne, baštinske, kulturne i informacijske institucije imaju znatan, ali još uvijek nedovoljno prepoznat i iskorišten, obrazovni potencijal. Zbog toga je potrebno kontinuirano informirati ...sve sudionike u odgojno-obrazovnom procesu o važnosti arhiva i arhivskog gradiva što može pridonijeti učiteljima u pripremi kvalitetne nastave te pomoći učenicima da vizualnim praćenjem nastavnih sadržaja razviju vještinu povijesnog razmišljanja, što je zasigurno puno zanimljivije i kreativnije od samog učenja iz knjiga. Uspostavljanjem i održavanjem suradnje s odgojno-obrazovnim institucijama pridonijelo bi se pripremi materijala za radionice, zatim digitalizaciji i prilagodbi arhivskog gradiva potrebama nastave te poduprlo njihovo objavljivanje na mrežnim stranicama arhiva. Osim toga, izradom elektroničkih materijala na temelju arhivskog gradiva te uputa na koji način proučavati i interpretirati arhivsko gradivo, dodatno bi se unaprijedila informacijska pismenost kod učenika. Ujedno bi to bio vrijedan poticaj arhivskoj struci da sustavno pristupiti razvoju pedagoškog segmenta arhivske djelatnosti.
Informacija je ponovo „in Maletić, Franjo
In medias res,
09/2014, Letnik:
3, Številka:
5
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Informacija je danas postala ključna riječ – „key word“ u većini svjetskih jezika. Ona ne cirkulira samo u sferi „kulture“ kao neosvješćena ideologija, ona je duboko povezana s materijalnim praksama ...tehnoloških, ekonomskih i znanstvenih formacija. Ona označuje i oblikuje i neke društvene formacije i fenomene, kao što su informacijsko društvo, informacijske tehnologije, informacijska revolucija, informacijska pismenost. Postajući ključna riječ današnjice i samodefiniranja naše stvarnosti u znanstvenim disciplinama, za razliku od svog izvornog latinskog značenja ona metaforički označuje postupak, ili pak protok, i postaje temeljni supstrat nastajanja suvremenog društvenog odnosa koje zovemo informacijsko društvo. Određenje informacije u medijima nije semantičke prirode, ona je proces koji traje, proces koji oblikuje. Za medije ključno je pitanje kako informacija postaje glavni koncept medijskog sadržaja. I dok privatne tvrtke stvaraju uz pomoć informacija znanje koje postaje privatno, s druge strane, u medijima prisutno je nastojanje da znanje koje se temelji na informaciji bude javno dobro. Širenje i razvoj informacijskog društva utemeljenog na informacijskim tehnologijama doprinjeli su enornom povećanju gospodarske aktivnosti, kroz povećanu proizvodnju i distribuciju informacije. Na putu u društvo znanja informacija nije samo prenositelj poruke niti simbolička reprezentacija, ona je sve više nezaobilazan dijalog, most kojim pojedinac dolazi do znanja. U ovom radu naznačene su neke pojavnosti koje informaciju prate od njena prva pojavljivanja na Zapadu. Sredinom 20. st. će industrijski kapitalizam ugradnjom „inteligencije“ u alatne strojeve, uz prikupljanje obavještajnih informacija kroz razvoj moderne znanosti informaciju dovesti na pijedestal „ključne riječi“ – „key word“.
U ovom radu objašnjava se važnost informacijske pismenosti za upravljanje informacijskim zdravstvenim sustavom. Radi se o tome da je informacijska pismenost menadžmenta, a to znači prepoznavanje ...potrebnih informacija, poznavanje efikasnog načina dolaženja do njih, strukturiranje informacija u novo znanje te diseminacija informacija onima kojima su potrebne, preduvjet bez kojeg nema ovladavanja menadžmenta s informacijskom tehnologijom. Drugim riječima, bez informacijskog
opismenjavanja menadžmenta, on nije u mogućnosti pravilno valorizirati ulogu informatičke tehnologije u poslovanju, ne može ju kvalitetno uporabiti kako bi ona zaista bila podrška u odlučivanju.
U ovom radu predložen je pristup ovladavanja informacijskom tehnologijom od strane menadžmenta preko primjene okvira COBIT. Isto tako predstavljeno je istraživanje u kojem se kroz ispunjavanje kontrolnih ciljeva unutar svakog COBIT procesa može odrediti stupanj zrelosti ovladavanja menadžmenta s informacijskom tehnologijom, a time i stupanj njihove informacijske pismenosti.
Cilj. Cilj istraživanja je ukazati na razliku u diskursu koji vlada u domenama informacijske pismenosti i zapošljivosti. Uvažavajući prethodne rezultate istih autora o vrlo slabom preklapanju domena ...informacijske pismenosti i zapošljivosti, u ovom istraživanju preko pojmova vještine i kompetencije valja utvrditi zašto ta dva vrlo izražena pojma iz konteksta zapošljivosti ne doprinose povezanosti informacijske pismenosti i problematike zapošljivosti mladih.
Metodologija. Mapiranje i vizualizacija domena istraživanja provedena je bibliometrijskom analizom supojavnosti riječi nad skupovima dokumenata izdvojenih iz Scopus citatne baze. Analiza je provedena korištenjem VOSviewer softvera razvijenog na Lajdenskom sveučilišnom Centru za znanost i tehnologiju.
Rezultati. Konstruiranjem modela domena informacijske pismenosti i domene zapošljivosti, vizualnim mapiranjem ključnih pojmova pokazana je razlika koja vlada u njihovom diskursu. Analiza je izvršena preko pojmova vještine i kompetencije, koji su karakteristični pojmovi vezani uz zapošljivost mladih. Iz njihovog položaja u domeni informacijske pismenosti vidljivo je da se nalaze unutar samog klastera informacijske pismenosti, u okruženju i kontekstu stjecanja vještina i kompetencija koje se odnose na informacijsku pismenost, a ne na izvanjsko okružje. U domeni zapošljivosti je, nasuprot toga, vidljivo da se nalaze u središtu klastera koji obuhvaća s jedne strane rad i zapošljivost, a s druge studente i visokoškolsko obrazovanje. Posebno je indikativno da u model informacijske pismenosti konstruiran uz minimalne restrikcije nisu uvršteni pojmovi vezani uz rad, zapošljivost ili zaposlenje, što ukazuje da cjelokupni diskurs domene informacijske pismenosti i nije usmjeren u tom pravcu.
Originalnost. U znanstvenim krugovima do sada nije provedena sveobuhvatna analiza domene zapošljivosti i njenog diskursa u segmentu zapošljivosti mladih, a pogotovo ne s aspekta informacijske pismenosti. U ovom je radu prikazan specifičan aspekt koji ukazuje zašto je diskurs tih dviju domena različit, iako se u obje aktivno spominju pojmovi vještina i kompetencija vrlo upotrebljivi u diskursu zapošljivosti. Korištenjem metoda i alata vizualnog mapiranja, rezultati su predočeni vrlo intuitivno, jasno i jednostavno.
Pojam informacijske pismenosti još je uvijek relativno nov, međutim, potreba za informacijskim opismenjavanjem u suvremeno informacijsko doba više nije nikakva novost, ono danas postaje nužnost. ...Pojavom suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, svijet se polako pretvara u globalno selo. Informacije se izuzetno brzo šire, međutim, u tom se informacijskom svijetu sad treba znati i snaći. Nije svaka informacija i svaki informacijski izvor jednako vrijedan, kao što i način njihova korištenja nije uvijek etičan. Informacijska je pismenost, stoga, suvremenom čovjeku potrebna jednako koliko i osnovna pismenost (poznavanje osnova čitanja i pisanja). Današnji su studenti generacija mladih ljudi koji trebaju biti dio obrazovne elite društva te nikako ne smiju biti iz toga izostavljeni. Ulog koji pri informacijskom opismenjavanju studenata mogu dati suvremene visokoškolske knjižnice, budući da je riječ o informacijskim ustanovama u sustavu visokoškolskog obrazovanja, ustanovama koje poznaju, imaju pristup te se znaju koristiti kvalitetnim suvremenim i tradicionalnim izvorima informacija, u tom procesu može biti izniman.
Rad predstavlja rezultate istraživanja razine informacijske i informatičke pismenosti kod studenata preddiplomskog i diplomskog studija informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. ...Istraživanje je za cilj imalo izraditi instrument za ispitivanje informacijske i informatičke pismenosti te ispitati razinu informacijske i informatičke pismenosti studenata. Instrument za mjerenje informacijske pismenosti priređen je na temelju Standarda informacijske pismenosti za visoko školstvo koje je 2000. godine donijelo Udruženje znanstvenih i sveučilišnih knjižnica (Association of College & Research Libraries – ACRL), dok je instrument za mjerenje informatičke pismenosti temeljen na Europskoj računalnoj diplomi (European Computer Driving Licence – ECDL). U odnosu na informacijsku pismenost, studenti diplomskog studija ostvarili su znatniju uspješnost (61,54 posto) od studenata preddiplomskog studija (37,63 posto), dok su pak kod informatičke pismenosti studenti preddiplomskog studija ostvarili nešto višu razinu uspješnosti s ostvarenih 73,29 posto u odnosu na studente diplomskih studija čiji postotak uspješnosti iznosi 69,96 posto. Također, poazalo se da veza između informacijske i informatičke pismenosti ne postoji, odnosno da studenti koji su informacijski pismeni nisu nužno i informatički pismeni te obrnuto, studenti koji su informatički pismeni nisu nužno i informacijski pismeni.
Iako se informacijska pismenost u svojoj pojmovnoj okosnici, koju čine etičko pronalaženje, korištenje i stvaranje informacija, nije značajno mijenjala od uvođenja same koncepcije, korjenite promjene ...u korištenju informacija i modalitetima ulaženja u interakciju s informacijama dovele su do preispitivanja donedavno čvrstih i stabilnih pojmovnih okvira ovoga koncepta.
Informacijska je pismenost oduvijek bila određena i definirana informacijskim okruženjem. Stoga ne iznenađuje da su se polazišta informacijske pismenosti počela mijenjati pojavom Weba 2.0, koji je pridonio složenosti i nestrukturiranosti informacijskih okruženja. Sukus promjena čini odmak od pretraživanja i pronalaženja informacija te naglašavanje vrednovanja i korištenja/priopćavanja informacija. U radu se informacijska pismenost razmatra u odnosu na promjene potaknute tehnologijama Weba 2.0, prikazuje se koncept „informacijska pismenost 2.0“ i komentiraju novi istraživačke pravce, težišta i teme iznjedrene promjenama u informacijskom okruženju.
PDF
