Krumpirova zlatica najvažniji je štetnik merkantilnoga krumpira. Suzbijanje tog štetnika redovita je mjera u proizvodnji krumpira, a zbog pogrešne uporabe insekticida u prošlosti krajem 80-ih nastali ...su ozbiljni problemi s razvojem rezistentnosti na OP i P insekticide. U radu su objašnjena osnovna načela integrirane zaštite krumpira od krumpirove zlatice, a napose su opisane nepesticidne metode suzbijanja kojima se odgađa potreba primjene insekticida folijarnim suzbijanjem.
U radu su prikazani rezultati laboratorijskih pokusa na uskladištenoj mekanoj pšenici infestiranoj s dvije vrste skladišnih kukaca: rižin žižak - Sitophilus oryzae L. i kestenjasti brašnar - ...Tribolium castaneum Herbst., obrađenoj kombinacijama mješavina dijatomejske zemlje (DZ) i piretrina (Diatect V, Diatect II, Bug-B-Gon, Perma-Guard D-20) i DZ bez piretrina (Protect-It, Perma-Guard i DZ iz Hrvatske). Rezultati su pokazali opravdanost mješavina DZ i piretrina, jer su značajno djelotvornije na test kukce u odnosu na DZ bez piretrina. S obzirom na to da Hrvatska ima nalazišta DZ-a i autohtoni buhač, moguće je mješavinom DZ i piretrina razviti ekološko prihvatljiv hrvatski insekticid za domaće potrebe, a, isto tako, i za izvoz u druge zemlje.
Fluvalinat i esfenvalerat su piretroidni insekticidi koji se koriste za suzbijanje insekata. Ovi pesticidi nakon uporabe mogu ući u vodeni okoliš na različite načine, uzrokujući toksičnost. Biserni ...cipal je riba iz obitelji Cyprinidae porijeklom iz bazena jezera Van u Turskoj. Ovo je istraživanje provedeno kako bi se odredila akutna toksičnost fluvalinata i esfenvalerata na adultog bisernog cipla. U biološkim testovima za fluvalinat je korišten biserni cipal prosječne duljine 20,6±1,2 cm i prosječne težine 93,9±14,0 g, dok je za esfenvalerat korišten prosječne duljine 19,7±1,2 cm i prosječne težine 85,5±16,6 g. Ribe su bile izložene fluvalinatu semistatičkom test metodom i esfenvaleratu statičkom test metodom. Ispitivanja toksičnosti provedena su u prirodnom fotoperiodu. Koncentracije korištene za fluvalinat bile su 0,15, 0,30, 0,45, 0,60 µg L-1, dok su za esfenvalerat korištene 0,33, 0,67, 1,00, 1,34 µg L-1. Ispitivanja su provedena na 13±1°C tijekom 96 sati s dekloriranom vodom iz slavine. Na kraju testova toksičnosti, srednja letalna koncentracija (LC50) fluvalinata nakon 96 sati utvrđena je na 0,338 (0,230-0,477) µg L-1, a gornja koncentracija esfenvalerata je određena na 0,475 (0,293-0,640) µg L-1 za odrasle biserne ciple. Biserni cipal izložen fluvalinatu i esfenvaleratu pokazao je toksične učinke tijekom cijelog testa, kao što su prskanje, žustro pa sporije plivanje, gubitak ravnoteže, povećana brzina disanja i kontrakcija. Stoga je utvrđeno da su fluvalinat i esfenvalerat vrlo toksični za ovu vrstu i stoga koncentracija fluvalinata ne bi smjela prijeći 0,003 µg L-1, a koncentracija esfenvalerata ne bi smjela prijeći 0,005 µg L-1 u slatkovodnim sredinama u kojima biserni cipal živi.
Zdravstveni učinci piretrina i piretroida Macan, Jelena; Varnai, Veda Marija; Turk, Rajka
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
06/2006, Letnik:
57, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Piretrini i piretroidi su učinkoviti insekticidi u širokoj upotrebi: u kućanstvima i u poljoprivredi, šumarstvu i komunalnoj higijeni. Nalaze se u brojnim pripravcima opće uporabe, primjerice ...insekticidnim aerosolima protiv komaraca i drugih insekata, repelentima za komarce u obliku isparivača i tableta, insekticidnim šamponima za liječenje ušljivosti u ljudi i šamponima za kućne ljubimce te pripravcima protiv nametnika na sobnom i vrtnom bilju. U organizam se mogu unijeti ingestijom (akcidentalno, suicidalno ili hranom), inhalacijom i kožom. Ciljno tkivo za toksično djelovanje piretrina i piretroida je živčani sustav jer pobuđuju natrijeve kanale aksona neurona te dovode do njihove povećane podražljivosti. Drugi važan učinak je alergogeno djelovanje, koje je izraženije pri izlaganju piretrinima nego sintetskim piretroidima. S obzirom na to da ne postoji specifični antidot za otrovanje piretrinima i piretroidima, liječenje je simptomatsko i suportivno. U članku se, nadalje, navode mjere za prevenciju otrovanja i smanjenje izloženosti ovim pesticidima u općoj populaciji i pri profesionalnoj primjeni.
Organofosfati su u okolišu obično prisutni zajedno s drugim pesticidima i mogu uzrokovati uz onečišćivače industrijskog podrijetla, kombiniranu izloženost koja uzrokuje interakcije među spojevima. U ...radu su ženke štakora soja Wistar tretirane oralnom intubacijom s 1/25 LD50 dimetoata kombiniranog s 1/25 LD50 propoksura i cipermetrina ili s arsenom (6,66 mg kg-1). Tretmani su bili: od 5. do 15. dana trudnoće; ili od 5. do 15. dana trudnoće i 4 tjedna za vrijeme laktacije; ili od 5. do 15. dana trudnoće, 4 tjedna za vrijeme laktacije i 8 tjedana potomcima mužjacima nakon polijeganja. Kontrolna skupina štakora tretirana je samo destiliranom vodom. Na potomcima mužjacima je nakon 12 tjedana provedeno elektrofiziološko snimanje. Mjerena su spontana i podražajno izazvana aktivnost iz somatosenzorskih, vizualnih i auditivnih kortikalnih područja, brzina provođenja i apsolutni i relativni periodi otpora repnog živca. Opće promjene bile su pomak u spontanoj kortikalnoj aktivnosti na više frekvencije te povećanje latentnog perioda kod podražajno izazvanog potencijala. Rezultati su pokazali da izlaganje kombinacijama toksikanata iz okoliša može biti štetnije od učinaka svakog od toksikanata zasebno, upućujući na važnost ispitivanja učinaka kombinacija različitih toksikanata na ljudsko zdravlje. Rezultati osobito upućuju na važnost izbjegavanja izlaganja trudnica i dojilja toksikantima.
U radu su prikazani rezultati trogodišnjih istraživanja učinkovitosti insekticida za tretiranje sjemena šećerne repe na najvažnije štetnike šećerne repe: žičnjake, buhače, repinu pipu i lisne uši. ...Cilj istraživanja je bio utvrditi da li je i kada za suzbijanje štetnika šećerne repe potrebno tretirati sjeme insekticidima, odnosno primjeniti granulirane insekticide pri sjetvi. U tu svrhu kroz tri godine je postavljeno 6 pokusa na različitim lokalitetima sa sredstvima za tretiranje sjemena: Gaucho 70 WS, Montur 190 FS, Geocid ST 35, Carbofuran 500 FS, te kombinacijom tretiranja sjemena Geocidom ST 35 i primjene granula Geocid G-5. Rezultati su pokazali da su sredstva za tretiranje sjemena na osnovi imidakloprida i kombinacija karbofurana učinkovito smanjila štete od žičnjaka, te osigurala za 20-42% gušći sklop nego na netretiranoj kontroli. Učinkovitost svih primjenjenih varijanti na buhača bila je zadovoljavajuća s tim da je najbolji učinak polučen pripravkom Gaucho 70WS bio u prosjeku 63-70% i kombinacijom 65-67%, a nešto slabiji pripravcima Montur 190 FS (52-55%) i Geocid ST 35 (54-55%). Stoga tretiranje sjemena kod slabijeg i srednje jakog napada buhača omogućava izostavljanje folijarnog suzbijanja. Učinkovitost imidakloprida na lisne uši osigurava zaštitu najmanje 64 dana, a karbofuran nešto kraće, što može folijarno suzbijanje učiniti nepotrebnim. Učinkovitost istraživanih pripravaka na repinu pipu nije zadovoljila. Na temelju ovih rezultata može se zaključiti da je tretiranje svih količina sjemena jednim sistemičnim insekticidom u potpunosti opravdano. Pri jačem napadu žičnjaka ili pri pozitivnoj prognozi pojave repine pipe primjena granuliranih insekticida i dalje je neophodna.
Istraživani su učinci karbamatnog insekticida metomila u štakora. Nakon jednokratne peroralne doze od 3, 5 ili 7 mg/kg nađeno je značajno povećanje sveukupne aktivnosti laktat dehidrogenaze (LDH) ...nakon prvog dana tretmana. Najveća je aktivnost utvrđena trećeg dana nakon tretmana metomilom u dozi od 7 mg/kg. Enzimska aktivnost postepeno se smanjivala i sedmoga se dana normalizirala. Posebno je zapaženo povećanje aktivnosti izoenzima LDH-3 i LDH-4.
U posebnim je pokusima utvrđeno značajno smanjenje težine slezene i vijabilnosti splenocita u štakora tretiranih sa 6 mg/kg i 8 mg/kg metomila i to nakon prvog i nakon trećeg dana tretmana. Toksični učinci na slezenu mogli su se spriječiti pretretiranjem sa 60 mg/kg N-acetilcisteina. Prema rezultatima ovih pokusa čini se da bi toksični učinak metomila na slezenu mogao biti izravan učinak metomila na stanice slezene a ne putem kolinergičnog mehanizma. Važnost ovakvog citotoksičnog učinka i mehanizme citotoksičnosti i njihove povezanosti s reaktivnim oksidativnim procesima pri staničnom oštećenju valja još istraživati.
