Rad istražuje stavove hrvatskih građana, percepciju korupcije i povjerenje u institucije prije i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Empirijsko je istraživanje provedeno usporedbom odgovora ...ankete iz 2022. s istim pitanjima iz anketa 1999., 2008., 2010. i/ili 2017. godine. U Hrvatskoj je percepcija korupcije u javnosti u porastu nakon ulaska u Europsku uniju. Korupcija postaje najvažniji problem, koruptivna su ponašanja javnih djelatnika česta i u porastu kao i učestalost koruptivne prakse u javnim institucijama. Korupcija najviše obuhvaća lokalnu i središnju vlast, političke stranke i sudstvo. Visoke percepcije raširenosti korupcije prati negativno mišljenje o prijavljivanju korupcije i stav da je korupcija katkad jedino sredstvo postizanja cilja. Opravdanost korupcije povezana je s nepovjerenjem u institucije, posebno u najviše institucije izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti: Vladu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i sudstvo. Rezultati pružaju uvid u smjer i intenzitet promjena tijekom 20 godina, doprinose literaturi o povezanosti korupcije u zemljama članicama i institucionalnog okvira EU-a i osnova su za preporuke mjera politike.
The paper explores Croatian citizens’ attitudes, perceptions of corruption, and trust in institutions before and after Croatia’s accession to the EU. The empirical research was conducted by comparing the survey conducted in 2022 with the same questions from the 1999, 2008, 2010, and/or 2017 surveys. The recent survey was replicated after sufficiently long periods to observe changes in public attitudes, perceptions, and behavior in Croatia today and compare them to those before EU membership. The main research question is whether corruption has decreased or increased since Croatia joined the EU. The results point to the EU’s weak influence in reducing corruption and strengthening trust in institutions for the newest EU member state that was supposed to meet the rigorous conditions of admission in this segment. Indeed, in Croatia, the perception of corruption increased after joining the EU. The outcomes worsened in all observed dimensions: corruption became the most important problem in Croatia, corruptive behavior of public employees is considered frequent, and the perceived corrupt practices in public institutions as increasing. The most corrupt institutions are the local and central government, political parties, and the judiciary. High perceptions of corruption prevalence follow the public’s opinion that reporting corruption is futile and risky. The opinion that corruption is sometimes the only means of achieving the goal is gaining importance, primarily because citizens lack trust in (corrupt) institutions. Citizens have little or no trust in the highest institutions of executive, legislative, and judicial power: the Government, the Parliament, and the judiciary. This empirical survey of citizens’ attitudes and perceptions of corruption before and after Croatia’s accession to the EU provides insight into the direction and intensity of changes, thus contributing to the scarce literature on the relationship between corruption in member states and the institutional framework of the EU. Related policy measures are offered.
U radu se analizira koliko pripadnici različitih pravničkih profesija u Hrvatskoj i Srbiji imaju povjerenja u institucije pravosudnih sustava i koliko su zadovoljni funkcioniranjem njihovih važnih ...dijelova. U prvom dijelu rada predstavljaju se argumenti kulturalističkog i institucionalnog pristupa u objašnjenju temelja povjerenja u institucije, određuju se karakteristike “dobrog” pravosuđa u kontekstu koncepta demokratske vladavine prava i daje se društveni kontekst provedbe pravosudnih reformi u obje zemlje u posljednjih dvadesetak godina. U drugom, empirijskom dijelu rada daje se prikaz rezultata analize podataka prikupljenih online anketnim istraživanjem provedenim 2018. godine u Hrvatskoj i Srbiji. Rezultati u obje zemlje pokazuju i nisku razinu povjerenja u institucije pravosudnog sustava i duboko nezadovoljstvo općim stanjem u pravosuđu i funkcioniranjem njegovih važnih dijelova. Pokazujući povezanost između (ne)povjerenja u institucije i (ne)zadovoljstva njihovim radom, analiza ide u prilog pretpostavkama institucionalne perspektive. Zaključujemo da dobiveni rezultati ukazuju na “unutarnju” krizu povjerenja u pravosuđu u obje zemlje koja prati evidentnu “izvanjsku” krizu srpskog pravosuđa i latentne napetosti u i oko hrvatskog pravosuđa.
In this paper we analyze attitudes of members of the legal professions in Croatia and Serbia with regards to the judicial systems – the trust in judicial institutions and satisfaction with their performance. In the first part of the paper we present arguments of the cultural and institutional approach to explaining the foundations of trust in institutions, then define the characteristics of a “good” judiciary in the context of the democratic rule of law, and present the socio-political context of judicial reform in both countries over the last twenty years. In the second, empirical part of the paper we analyze the data collected through the online survey conducted among members of the legal professions in 2018 in Croatia and Serbia. The results from both countries show a low level of trust in judiciary and deep dissatisfaction with the functioning of judiciary on a list of dimensions. Our analysis confirms the link between (dis)trust in institutions and (dis)satisfaction with their work and thus also the assumptions of the institutional perspective on trust. We conclude that the obtained results point to an “internal” crisis of trust in judiciary in both countries, which accompanies the evident “external” crisis of the Serbian judiciary and the latent tensions in and around the Croatian judiciary.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Financije su postale aktivno područje primjene ovih tehnologija. Kao rezultat toga, pojavljuju se nove institucije i moderniziraju postojeće, temeljene na novom tehnološkom prodoru čovječanstva, koji ...nesumnjivo utječe na već postojeće institucije, a koje su pod utjecajem promjena. Cilj ovog rada je definirati popis neriješenih pitanja u teoriji financijskog prava koja postoje u odnosu na prirodu korištenih tehnologija i inovacija („fin-tech“) u području javnih financija i sredstava pravnih reguliranja javnih financija.
Ugovor o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, poznat kao Fiskalni
ugovor, jest međunarodni ugovor koji se sadržajno i funkcionalno oslanja na pravo EU-a, posebno
...na pravni okvir EU-a kojim se koordinira reguliranje fiskalne (proračunske) discipline država
članica. Osnovni su mu ciljevi jačanje proračunske discipline, jačanje usklađivanja ekonomskih
politika ugovornih strana te unaprjeđenje upravljanja u europodručju. Iako bi njegova usklađenost
s pravom EU-a trebala biti neupitna, ipak se u tom kontekstu otkrivaju različite dvojbe koje navode
na zaključak da se Fiskalnim ugovorom (nepotrebno) usložnjava već prilično složena struktura
europskog okvira za usklađivanje ekonomskih i fiskalnih politika te da su se željeni ciljevi, umjesto
posebnim Fiskalnim ugovorom, mogli postići i izmjenama i/ili dopunama postojećeg pravnog okvira
EU-a.
Skrivaju li se banke u sjeni i u Hrvatskoj? Dumičić, Mirna; Ridzak, Tomislav
Privredna kretanja i ekonomska politika,
06/2019, Letnik:
27, Številka:
143
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Ciljevi su ovog rada objasniti pojam bankarstva u sjeni i razloge zbog kojih je iz perspektive financijske stabilnosti važno steći spoznaje o subjektima ili aktivnostima koji se mogu opisati na taj ...način. U tom kontekstu provedena je analiza domaćeg financijskog sustava i poslovnih praksi kako bi se ocijenila važnost banaka u sjeni u Hrvatskoj i identificirali mogući sistemski rizici iz tog izvora. Rezultati analize pokazuju da visina udjela nebankovnih financijskih institucija te ročna struktura njihovih obveza i potraživanja u ovom trenutku nisu rizik koji bi mogao ugroziti financijsku stabilnost, dok se meðu najrizičnijim institucijama izdvajaju "ostali financijski posrednici" koji uključuju faktoring društva i društva za lizing.
Baveći se sličnostima i razlikama opusa Marina Držića i Mavra Vetranovića, rad ujedno istražuje temeljne strategije dubrovačkog i hrvatskog političkog iskustva. Manirizam kao bitna oznaka postupka ...obojice pisaca realizira se u njihovim opusima, sukladno njihovim književnim praksama. Vetranović se iskazuje piscem kolektivnog senzibiliteta, dok je Držić tipičan renesansni individualist. Budući da je dubrovačko političko iskustvo utemeljeno na kolektivnoj vlasti, Vetranović je pjesničko utjelovljenje tog iskustva. Usuprot dubrovačkom, hrvatsko političko iskustvo, u nedostatku autentičnih nacionalnih institucija, gradi svoj model na slici jakog pojedinca koji u ime kolektiva istupa junačkom i u načelu tragičnom gestom. Takav model, koji u hrvatskoj političkoj praksi prevladava do danas, stran dubrovačkom poimanju politike i društva, slijedi svojim individualizmom Marin Držić.
Akademik dr. Dragotin Cvetko je utemeljitelj slovenske muzikologije v dvojnem smislu. Znanstveno je po drugi vojni prispeval temeljna zgodovinska dela o slovenski glasbi. Institucionalno je uresničil ...samostojen študij muzikologije na univerzitetni ravni in raziskave predvsem slovenske glasbe v za to ustanovljenem inštitutu. Mednarodno je sodil med vodilne muzikologe.
Cilj ovog članka je višestruk. U prvom delu se diskutuje o konceptu regulatornih agencija, koje spadaju u grupu nemajoritarnih institucija (non-majoritarian institutions; u daljem tekstu NMI): kada i ...zašto nastaju, koja je njihova uloga, i sa kojim problemima se suočavaju. Potom se analiziraju regulatorna tela u Srbiji. Fokus je na sledećem aspektu - nezavisnosti ovih institucija: pojašnjavamo različite vidove nezavisnosti i ukazujemo na konceptualne nejasnoće. Zatim računamo tzv. formalnu (de jure) nezavisnost regulatornih i kontrolnih tela u Srbiji koristeći se Đilardijevim indeksom (Gillardi 2002, 873-893). Rezultati pokazuju da regulatorna tela u Srbiji poseduju visok nivo formalne nezavisnosti. S obzirom na to da je ona samo preduslov za tzv. faktičku (bihejvioralnu) nezavisnost, neophodan je oprez prilikom donošenja ocene o statusu regulatornih institucija u Srbiji. Da bi se konceptualizovao i izmerio bihejvioralni aspekt nezavisnosti, neophodni su dalji radovi koji će se susresti s većim metodološkim ograničenjima.
U radu se razmatraju teorijska utemeljenja vladajućeg neoliberalnog modela, odnos spram ključnih društveno-ekonomskih pitanja te posljedice na ekonomsku i socijalnu praksu. Također se razmatra ...uspješnost neoliberalnog ekonomskog modela. Cilj rada je prikazati problematiku koja je na razini ideologije i u pozadini ekonomske teorije i prakse. Na temelju rezultata istraživanja vidljivo je da se neoliberalni model razvoja značajno razlikuje od liberalne misli, pa i Hayekove misli, a u praksi ga bitno karakterizira dogmatizam i ideologizacija, što ima reperkusije i na ekonomsku znanost. S aspekta razvoja privrednih sektora, koji uključuju pomorstvo, brodogradnju te ribarstvo, ova tematika je od nezaobilaznog značaja.
PDF
