Priobalno područje Hrvatske oskudijeva rudnim bogatstvom. Njegovo
su najveće bogatstvo ljudi, prostor i geografski položaj. Ti resursi omogućavaju razvoj širokog spleta aktivnosti, među kojima su na ...poseban način povijesno i suvremeno isticani pomorstvo i turizam kao najmoćnije i najprirodnije integrativne djelatnosti hrvatskoga priobalja. Na razmeđu smjene političkoga sustava,
ekonomskoga sustava, ljudskih preferencija i međunarodne integracije pod okriljem globalizma i neoliberalnoga kapitalizma, nastale su u prostoru pomutnje izazvane težnjom da se na lagan i jeftin način osigura egzistencija. Taj neoblikovani
i opasni obrazac razvoja, o kojem se nitko ne brine, imao je određene refleksije na prostor koji ćemo nastojati obrazložiti metodom geometrije prostora i metodom razumnoga vođenja razvoja i prostora u suvremenim uvjetima života.
Aplikacije će biti na makronivou kako bi nalazi bili što jasniji i što intrigantniji za one koji su dužni brinuti se za razvoj tih vrlo važnih hrvatskih regija.
Autori u ovome radu sustavno i pregledno iznose metode scenarija za integralno planiranje smještaja luka nautičkog turizma, odnosno marina. Predmet istraživanja su luke nautičkog turizma, odnosno ...marine koje su najznačajnije za razvoj nautičkog turizma i nautičare. Utvrđuje se optimalni scenarij njihova razvoja te se određuje prihvatni potencijal marina uz uvažavanje zadanih granica rasta i razvoja. Prihvatni je potencijal jedan od važnijih činitelja za primjenu koncepcije održivog razvoja. Iako se posljednjih nekoliko godina veći broj znanstvenika bavi ovom problematikom, ipak još nije pronađena jedinstvena tehnika kako na najjednostavniji način utvrditi prihvatni potencijal destinacije. Novija istraživanja upućuju i na nove probleme koji se javljaju pri određivanju potencijalne destinacije, a posebno se to odnosi na planiranje lokacije i izgradnju novih nautičkih luka te određivanje njihova kapaciteta. Nautički turizam i nautičke luke, odnosno marine su kompleksno područje koje zahtijeva opsežno interdisciplinarno istraživanje u koje moraju, uz ekonomiste biti uključeni tehnolozi prometa, tehničari, prostorni planeri, sociolozi, biolozi, ekolozi, a u zavisnosti od konkretnog slučaja i stručnjaci drugih profila.
In this paper, the authors present a systematic and comprehensive analysis of cenario methods in the integrated planning of nautical port and marina sites. The subject of research is nautical ports ...and marinas as facilities having the greatest importance for nautical tourism development and for boaters. The optimum scenario for their development is determined, and marina carrying capacity is identified taking into account the given limits of growth and development. Carrying capacity is a factor central to putting in place the concept of sustainable tourism development. Although a number of researchers have addressed this issue in the past few years, they have failed to formulate a singular technique of what would be the simplest way of determining a destination’s carrying capacity. Recent studies have pointed to new problems that arise in measuring carrying capacity, in particular, in relation to planning locations for and constructing new nautical ports and determining their capacities. Nautical tourism, nautical ports and marinas represent a complex field requiring comprehensive, interdisciplinary research that must involve sociologists, psychologists, technologists, technicians, spatial planners, biologists and ecologists, in addition to economists, as well as professionals of other profiles depending upon the case at hand.
Autori u ovome radu sustavno i pregledno iznose metode scenarija za integralno planiranje smještaja luka nautičkog turizma, odnosno marina. Predmet istraživanja su luke nautičkog turizma, odnosno marine koje su najznačajnije za razvoj nautičkog turizma i nautičare. Utvrđuje se optimalni scenarij njihova razvoja te se određuje prihvatni potencijal marina uz uvažavanje zadanih granica rasta i razvoja. Prihvatni je potencijal jedan od važnijih činitelja za primjenu koncepcije održivog razvoja. Iako se posljednjih nekoliko godina veći broj znanstvenika bavi ovom problematikom, ipak još nije pronađena jedinstvena tehnika kako na najjednostavniji način utvrditi prihvatni potencijal destinacije. Novija istraživanja upućuju i na nove probleme koji se javljaju pri određivanju potencijalne destinacije, a posebno se to odnosi na planiranje lokacije i izgradnju novih nautičkih luka te određivanje njihova kapaciteta. Nautički turizam i nautičke luke, odnosno marine su kompleksno područje koje zahtijeva opsežno interdisciplinarno istraživanje u koje moraju, uz ekonomiste biti uključeni tehnolozi prometa, tehničari, prostorni planeri, sociolozi, biolozi, ekolozi, a u zavisnosti od konkretnog slučaja i stručnjaci drugih profila.
Mora i oceani, medij koji povezuje većinu zemalja i sve kontinente, ujedno je i najočitiji test za razumijevanje globalnih nazora u zaštiti okoline. Spoznaja o tome koliko se može utjecati, i to ...nepovoljno, na taj medij stara je tek pedesetak godina. Stockholmska konferencija o čovjekovom okolišu 1972. bila je razmeđe jedne etape, kada su neki problemi odnosa čovjeka i njegova okoliša bili spoznati i kada je uočena nužnost međunarodnog sporazumijevanja o zaštiti okoliša. U optimističkom duhu stvarane su međunarodne konvencije o zaštiti mora tipa naredi i kontroliraj. Prevladavalo je uvjerenje o mogućnosti postupnog, sekvencijalnog rješavanja problema. Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992. kraj je te početne etape, kodifikacija holističkog pristupa i integralnog planiranja te svijesti o nerazdvojnosti globalnog gospodarskog razvitka i zaštite okoliša.
