Predmet ovog rada je prijenos intelektualnog kapitala i znanja unutar vitke organizacije.
Metode istraživanja koje su se koristile pri izradi ovoga rada uobičajene su metode
koje se primjenjuju u ...društvenim znanostima, a pomoću kojih je omogućen postupak
obrade rezultata istraživanja. U svrhu prikupljanja sekundarnih podataka provelo se
istraživanje za stolom. Osnovni sekundarni izvori podataka uključuju inozemnu stručnu
literaturu: knjige, znanstvene časopise iz područja prijenosa intelektualnog kapitala
i znanja unutar vitke organizacije. Rezultati rada su pokazali kako razmjena informacija
i učenje unutar organizacije imaju pozitivan utjecaj na uspješnu provedbu vitkih praksi,
te prijenos intelektualnog kapitala omogućuje pristup vrijednoj komplementarnoj
stručnosti, što dovodi do uspješnije provedbe vitkih praksi u organizaciji. Literatura u
području vitkih praksi i vitkog menadžmenta je opsežna, pri čemu su mnoge empirijske
studije ispitivale utjecaj vitke prakse na prijenos znanja i intelektualnog kapitala unutar
organizacije. S tim u vezi, istraživanje pokazuje pozitivan odnos između vitkih praksi i prijenosa
intelektualnog kapitala. Vitki proces mora biti postupak koji vode ljudi, jer samo
zaposlenici mogu identificirati načine za poboljšanje postojećeg procesa ili proizvoda
unutar organizacije. Potencijal zajedničkog djelovanja odnosa vitke prakse i dimenzija
operativnog intelektualnog kapitala svoje temelje zasniva na znanju. Uslijed navedenog,
koristeći pristup temeljen na znanju, tj. kada se ulaganja u vitke prakse povežu s dimenzijama
operativnog intelektualnog kapitala, to će rezultirati ključnim resursima kako za
operativni tako i poslovni uspjeh. Učinak se ulaganja u vitke prakse može poboljšati kroz
operativne dimenzije intelektualnog kapitala.
Suvremeno društvo temelji se na intelektualnom kapitalu, a kreativnost je
ključna za konkurentnost, zbog čega se kulturnoj i kreativnoj industriji u budućnosti
predviđa brzi rast i uključuje ih se u ...razvojne strategije. Budući da regije, narodi i
gradovi imaju različite modele reprezentacije i mjerenja kulturne i kreativne industrije
zbog vlastitih specifičnosti, cilj ovog rada je usporedba mapiranja kulturnih i kreativnih
industrija. Analizom prethodnih studija u području kreativne i kulturne industrije unutar
gradova, ovaj rad identificira nekoliko različitih pristupa mapiranju industrije. Ova
studija također kategorizira europske zemlje na temelju analize najnovijeg izdanja
Monitora kulturnih i kreativnih gradova Europske komisije i na osnovi uključenosti u
klastere i mreže za podršku poduzetnicima u kulturnim i kreativnim industrijama. Kao
barokni grad s tradicijom kulturne i kreativne industrije grad Varaždin iz Hrvatske
odabran je za dublju analizu kreativnog i kulturnog potencijala.
Sektor malih i srednjih preduzeća je prepoznat kao jedan od osnovnih stubova ekonomske stabilnosti i ekonomskog razvoja. Mala i srednja preduzeća predstavljaju značajan doprinos za kreiranje novih ...poslova i širenje nove poslovne prakse, ona daju značajan doprinos društvenom bruto prihodu, a posebno je važna njihova uloga u zemljama koje su u tranziciji. Znanje je oduvek predstavljalo najvažniji resurs preduzeća, što je posebno naglašeno u savremenim uslovima poslovanja. Izrazito jaka konkurencija koja egzistira na svim tržištima i u svim poslovnim delatnostima, kao i visok stepen razvoja tehnologije, koja je zbog lako dostupnih informacija na dohvat ruke svim zainteresovanim kompanijama, u velikoj meri otežavaju zauzimanje dobre tržišne pozicije. Nosilac svih neopipljivih komponenti poslovanja je znanje menadžera i zaposlenih, koje integrisano u adekvatnu organizacionu strukturu, sa akcentom na zadovoljenju potreba potrošača, čini jezgro kompetentnosti organizacije i osnov za stvaranje konkurentske prednosti. Cilj ovog rada je da opiše i objasni komponente intelektualnog kapitala, kao i njihov značaj i ulogu u malim i srednjim preduzećima u Repubici Srbiji u uslovima savremenog poslovanja. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 120 anketiranih ispitanika, zaposlenih u MSP u Republici Srbiji, koji su na funkcijama menadžera, top menadžera odnosno vlasnika organizacija i radnih izvršilaca. Sprovedeno istraživanje doprinosi potvrdi teoretskih pretpostavki o značaju upravljanja ljudskim resursima u malim i srednjim preduzećima, što može imati praktične implikacije za pronalaženje boljih profesionalnih rešenja u okviru specifičnih karakteristika malih i srednjih preduzeća.
Komparativna prednost poslovnog subjekta u vrijeme današnje ekonomije definirana je intelektualnim kapitalom kojim svaki pojedini poslovni subjekt raspolaže. Osnovni cilj istraživanja je bio ...istražiti i dokazati meðuzavisnost kvalitete upravljačkog kadra u poslovnom subjektu prema postizanju poslovne izvrsnosti. Naglasak se stavlja na razinu stručne spreme te adekvatno polje obrazovanja upravljačkog kadra u državnim i županijskim lučkim upravama. Metodama intervjuiranja i anketiranja istraživao se upravljački kadar - ravnatelji i predsjednici upravnih vijeća u 6 državnih lučkih uprava te 22 županijske lučke uprave. Rezultati pokazuju kako državne lučke uprave naspram županijskih prednjače u relevantnosti stručnih sprema upravljačkog kadra, što je odmah bilo primjetljivo u samom procesu istraživanja, gdje je prilikom same provedbe državni lučki kadar naspram županijskog shvatio važnost samog istraživanja i mogućnost napretka kroz dobivene smjernice. Moguće je zaključiti kako odgovarajućom stručnom spremom koja donosi odgovarajuća znanja i vještine, neovisno o spolu upravljačkog kadra, može se pospješiti uspješnost rada lučkih uprava.
Današnje kompanije su zavisne od nematerijalne imovine koju čine informacije, znanje, inovacije i kreativost, a to su glavni resursi digitalne ekonomije. Da bi se pojavile i opstale na globalnom ...tržištu, u digitalnom dobu, današnje kompanije moraju posjedovati performanse kojima će zasjeniti konkurenciju i ostvariti privredni progres. Te performanse se ogledaju u intelektualnom kapitalu, odnosno u umovima ljudskih resursa kompanije, njihovim međusobnim odnosima, kao i odnosima sa eksternim saradnicima. Intelektualni kapital je jedan od krucijalnih koncepata kreiranja konkurentske prednosti u digitalnoj ekonomiji. Cilj ovog rada je ukazivanje na skrivenu vrijednost intelektualnog kapitala koja već decenijama sazrijeva u tišini i čeka pravi trenutak da “eksplodira”. Znanje koje kompanija posjeduje, kao i način na koji ga primjenjuje danas je odlučujući faktor za ostvarivanje optimalnog razvoja potencijala digitalne ekonomije, te stvaranje stabilnog društvenog sistema. Predstavljajući različite metode mjerenja naučnici su omogućili ostvarivanje prava vlasništva i mjerenje intelektualnog kapitala kompanije. Od esencijalnog značaja je zaštita intelektualnog kapitala, jer u digitalnoj ekonomiji, gdje se gotovo sve vrši elektronski, pojam “zloupotreba” je dobio sasvim novo značenje. Naposljetku, intelektualni kapital je ultimatum neophodan za postizanje dominacije na globalnom tržištu i ostvarivanje ekonomskog prosperiteta.
Today’s companies are dependent on intangible assets consisting of informations, knowledge, innovations and creativity which are the main resources of the digital economy. To emerge and survive in the global market, in the digital age, today’s companies must own performances which will outshine the competition and achieve economic progress. These performances are reflected in the intellectual capital that is in the minds of the human resources of the company, their mutual relations as well as relations with external stakeholders. Intellectual capital is one of the crucial concepts in creating competitive advantage in the digital economy. The aim of this paper is to point out the hidden value of intellectual capital, which for decades matures in silence, waiting for the right moment to “explode”. The knowledge that the company owns, as well as the way in which it applies, today is a decisive factor for achieving the optimal development potential of the digital economy and to create a stabile social system. Presenting the different methods of measurement scientists enabled realization of ownership rights and meausuring intellectual capital of the company. Protection of intellectual capital is essential, because in the digital economy, where almost everything is done electronically, the term “abuse” was given a whole new meaning. Finally, intellectual capital is the ultimatum necessary to achieve market dominance and achieving economic prosperity.
U članku se analiziraju definicije, koncepti i modeli različitih tipova intelektualnog kapitala te spoznaje o metodama njegovog vrednovanja u profitnim i neprofitnim organizacijama s njihovom ...primjenjivošću za oružane snage. U članku se koristi teorijski okvir razvoja koncepta intelektualnog kapitala kao neopipljive imovine povezanog s promjenom ekonomije industrijskog doba u eru ekonomije utemeljene na znanju, informacijama i komunikacijama. Rezultat analize daje metodologije primjenjive za mjerenje intelektualnog kapitala u oružanim snagama kao organizaciji koja pripada javnom sektoru.
U članku se analiziraju definicije, koncepti i modeli različitih tipova intelektualnog kapitala te spoznaje o metodama njegovog vrednovanja u profitnim i neprofitnim organizacijama s njihovom ...primjenjivošću za oružane snage. U članku se koristi teorijski okvir razvoja koncepta intelektualnog kapitala kao neopipljive imovine povezanog s promjenom ekonomije industrijskog doba u eru ekonomije utemeljene na znanju, informacijama i komunikacijama. Rezultat analize daje metodologije primjenjive za mjerenje intelektualnog kapitala u oružanim snagama kao organizaciji koja pripada javnom sektoru.
Teorija intelektualnog kapitala proizašla je uglavnom iz analiza i zapažanja u poslovnom sektoru na
temelju rastuće važnosti intelektualnog kapitala kao proizvodnog čimbenika i na njegovom doprinosu
...stvaranju vrijednosti i konkurentskih prednosti. Važnost upravljanja intelektualnim kapitalom je,
također, prepoznata u javnim organizacijama, iako teorija otkriva razlike u primjeni na javni sektor i
u ovom je okruženju manje razvijena. Naime, većina metodologija za upravljanje intelektualnim kapitalom
razvijeno je u poslovnom području, a istraživanja na razini javnog sektora nisu dobila istu pozornost.
Iz dosadašnjih istraživanja proizlazi da, iako postoje neke studije koje analiziraju upravljanje
intelektualnim kapitalom u javnom sektoru, mali je broj studija koje sugeriraju metodologije specifične
za ovaj sektor. Stoga se u ovom članku analiziraju glavni aspekti primjenjivosti teorije intelektualnog
kapitala na javni sektor i predlaže se taksonomija nematerijalne imovine prikladna za ovaj sektor
kritičkim osvrtom na glavne doprinose u literaturi. Analiza je omogućila pronalazak nekoliko argumenata
koji opravdavaju primjenu teorije u javnom sektoru. Također, omogućila je i prijedlog klasifikacije
intelektualnog kapitala na temelju nematerijalne imovine koja se smatra relevantnom za javni sektor,
odnosno, niz sljedećih kategorija: ljudski kapital, strukturni kapital, relacijski kapital, kapital
usluga i kapital javnih obveza.
Nakana je u ovom članku pojmovna objasniti značenja intelektualnog vlasništva i intelektualnog kapitala, njihov sadržaj, te njihov međusobni odnos i međusobno strukturiranje. Oni postaju neizostavni ...čimbenici suvremenog poslovanja i gospodarske globalizacije, te jedna od glavnih konkurentskih prednosti, kako na razini mikroekonomije, tako i na razini makroekonomija. Osobito je važno njihovo međusobno prožimanje, kako bi se naznačilo neophodnost njihovoga uvažavanja.