Argument a contrario Keršić, Marin
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
07/2022, Letnik:
59, Številka:
2
Paper, Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Argument a contrario jest argument koji se učestalo koristi u sudskoj praksi, ali i u svakodnevnom zaključivanju. Iako se argument možda čini kao jedan od jednostavnijih, otvara prostor za brojna ...teorijska i praktična pitanja, među kojima ističemo sljedeća: pitanje uvjerljivosti zaključivanja po suprotnosti, odnosa argumenta s drugim argumentima i tumačenjem (prije svega, argumentom analogije, suženim, doslovnim i proširenim tumačenjem i ciljnim tumačenjem) te pitanje odnosa sa „šutnjom“ normotvorca. Strukturno, autor u radu prvo u uvodu prikazuje pojam i karakteristike argumenta. Nakon toga, objašnjavaju se varijante argumenta: interpretativna i produktivna (prema Guastiniju) te slaba i jaka (prema Peczeniku). Rad nastavlja s analizom i formalizacijom strukture argumenta, uz poseban osvrt na jaku i slabu pragmatičku negaciju i njihov utjecaj na zaključivanje a contrario. Iznesena shvaćanja potom su prikazana u odlukama Suda Europske unije i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Na temelju iznesenoga, autor u radu iznosi zaključke relevantne za pravnu znanost, a potencijalno i za sudačko rasuđivanje.
LITERARY INTERPRETATION: A DEBATE BETWEEN INTENTIONALISM AND ANTI-INTENTIONALISM
The paper presents a controversy between three Anglo-American theories about the role of the author’s intentions in ...literary interpretation and about the goal of literary interpretations. Moderate anti-intentionalism (Beardsley) maintains that the meaning of the text is determined by the linguistic conventions, therefore the aim of interpretation is to reveal its meaning and not the author’s intentions. Hirsch’s intentionalism claims that the meaning of the text is determined by the author’s intentions and linguistic conventions, so the aim of the interpretation is to discover the author’s meaning. Hypothetical intentionalism (Carroll, Levinson) argues that the meaning of the text is determined by the best hypotheses of ideal readers about the author’s meaning. In the fifth heading, the paper rejects two arguments of anti-intentionalism that a literary work is autonomous and that the aim of literary interpretation should be interpretation of the text. The paper rejects the aesthetic argument by stating that the sole purpose of interpretation is not to show the aesthetic qualities of the work and that there may be other legitimate aims of interpretation. It further rejects the communicative argument that literary works, because of their fictional nature, merely imitate illocutionary speech acts, by offering the opposite argument that not all literature is fiction. Finally, it is argued that the fundamental error of some theoretical discussions is generalization and that intentionalism is acceptable. In conclusion, the acceptability and unacceptability of (anti) intentionalism is decided by the age and type of the text, figures of speech and interests of certain interpretive paradigms.
Na temelju odabranih snimaka istaknutih pjevača sevdalinke, koji su vezani uz različite društvene kontekste njezina izvođenja – Nikola Stojković 1937, Sofka Nikolić potkraj 1920-ih i Zaim Imamović ...1950-ih, kao i relevantnih komparativnih snimaka iz tih i kasnijih desetljeća, u radu se analiziraju značajke glazbene interpretacije ovoga žanra. U tome se autorica oslanja na pojedine postupke i identificirane elemente za analizu razvijene u okviru studija snimljene glazbe, uključujući i korištenje softvera koji olakšavaju analizu, a paralelno s time, vodeći se težnjom za kulturno utemeljenom analizom, na tumačenja glazbene interpretacije koja su pružili relevantni sugovornici. S obzirom na vremensku distancu od primarnih aktera analiziranih primjera, takvi su »sugovornici« ponajprije stručnjaci za sevdalinku iz razdoblja bližih dobu njihova nastanka i ujedno njezini poklonici, a medu njima se ističe Vlado Milošević sa svojom studijom iz 1964. godine.
Pričujoči članek se osredotoča na kontrastivno analizo francoskih nedoločnih določevalnikov in slovenskih samostalniških in pridevniških zaimkov. Članek se omejuje na standardno generično in delno ...generično interpretacijo izbranih nedoločnih zaimkov (tout(e/s), chaque, quelque, plusieurs, certains in vsi, vsak, nekaj, več, nekateri) in proučuje njihov semantični, sintaktični in pragmatični vpliv na obe interpretaciji.V primerjavi obeh interpretacij proučujemo tudi, kako lahko položaj nedoločnega določevalnika, glede na to, ali se pojavlja v osebku ali predmetu, vpliva na končno interpretacijo. Analizirani so tudi primeri, iz katerih je razvidna nesprejemljivost ponovitve enega nedoločnega določevalnika v istem stavku, in primeri, kjer je včasih nemogoče ohraniti enako interpretacijo v obeh jezikih.Namen članka je pokazati podobnosti in razlike generične interpretacije v obeh jezikih. Kljub temu, da francoščina ima člen s katerim lažje izraža generičnost kot slovenščina, ki členov nima, pa v nobenem od jezikov ne obstajajo specifična jezikovna znamenja za izražanje generičnosti. Prikazano je, da na generičnost ne vpliva oblika, temveč v veliki meri interpretacija (konteksta in situacije) stavka.
The paper analyses the concept of rationality as developed in the philosophical considerations of Robert Brandom. It is the analysis of Brandom’s pragmatically-oriented discourse concerning the issue ...of rationality from the perspective of human being’s linguistic practices, where only upon meeting the other members of specific linguistic community the aspects of human nature we may characterise by the term rationality are manifested. The central part of this paper treats Brandom’s normative idiom that he postulates as explanatorily most suitable for understanding the linguistic practices and the idea of rationality based upon them.
Negativne posljedice propadanja šuma nastoje se umanjiti provođenjem gospodarskih mjera i praćenjem zdravstvenog stanja stabala, odnosno procjenom oštećenosti krošanja. Utvrđivanje zdravstvenog ...stanja šuma provodi se, osim terestričkim načinom, i metodama daljinskih istraživanja – interpretacijom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka.
Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka temelji se na ustanovljavanju stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala (krošanja), uz kvalitetno izrađen fotointerpretacijski ključ. Na temelju provedene fotointerpretacije infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka, mogu se odrediti pouzdani statistički podaci o oštećenosti šuma. Inventarizacije oštećenosti šuma na ICK aerosnimkama do sada su se provodile fotointerpretacijom analognih aerosnimaka na analitičkim stereoinstrumentima. Napretkom tehnologije analogne snimke su zamijenjene digitalnim, analitički stereoinstrumenti - digitalnim fotogrametrijskim stanicama, a interpretacija se obavlja u programu na zaslonu računala.
Osnovni cilj istraživanja bio je usporediti rezultate procjene oštećenosti krošanja na analognim i digitalnim ICK aerosnimkama istoga područja, zbog čega je bilo potrebno aerosnimke iz 1989. godine skeniranjem prevesti u digitalni oblik, te digitalne snimke iz 2008. godine prevesti u analogni oblik.
Za dio gospodarskih jedinica Josip Kozarac i Opeke, provedena je interpretacija analognih i digitalnih aerosnimaka iz dva perioda snimanja (1989. i 2008. godina). Na svakoj točki rastera 100x100 m procijenjena su 4 najbliža stabla (krošnje) te izračunati pokazatelji oštećenosti (O, SO, IO, SO1) za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane vrste zajedno, po prugama snimanja, te ukupno za područje istraživanja.
Na temelju izračunatih pokazatelja oštećenosti, dobivenih interpretacijom analognih i digitalnih snimaka iz 1989., te 2008. godine, utvrđeno je da između rezultata ne postoji značajna razlika s obzirom na procjenu zdravstvenog stanja stabala (oštećenosti krošanja).
Time su poboljšane postojeće metode procjene zdravstvenoga stanja i ukazano na mogućnosti primjene digitalnih ICK aerosnimaka u šumarstvu.
Efforts to mitigate negative consequences of massive forest dieback include the implementation of economic measures, monitoring the health status of individual trees i.e. assessment of crown damage. Apart from terrestrial methods, forest health is also determined with remote sensing methods, which involve interpretation of color infrared (CIR) aerial photographs.
The inventory of forest damage by using aerial photography is based on the establishment of the degree of damage to individual trees (crowns) using a well-designed photo interpretation key. Reliable statistical data of forest damage can be obtained on the basis of photo interpretation of CIR aerial photography.
Inventories of forest damage have so far been conducted with photo interpretation of analog aerial photographs on analytical stereo instruments. With the advancement of technology, analog images have been replaced by digital and analytical stereo instruments – by digital photogrammetric workstations, and interpretation is done on the computer screen.
The main goal of the research was to compare the results of crown damage assessment on analog and digital ICK aerial photographs of the same area, which is why it was necessary to convert aerial photographs from 1989 by scanning into digital form, and convert digital images from 2008 into analog form.
Analog and digital aerial photographs from two recording periods (1989 and 2008) were interpreted for a part of the management units Josip Kozarac and Opeke. At each point of a 100x100 m grid, 4 nearest trees (crowns) were estimated and damage indicators (damage-O, mean damage-SO, damage index-IO, mean damage1-SO1) were calculated for individual tree species, for all the interpreted species together, per surveying strips, and for the total research area.
On the basis of calculated damage indicators obtained by interpreting analog and digital images from 1989 and 2008, it was found that there was no statistically significant difference between the results in terms of tree health assessment.
The conducted research improved the existing methods of assessing the health status of individual trees and stands, and pointed out the possibilities of applying digital CIR aerial photographs in forestry.
Straipsnyje siekiama išnagrinėti F. Nietzsche‘s „valios siekti galios“ principu grindžiamos filosofijos prigimtį, parodyti šios filosofijos ypatumus, lyginant ją su metafizine ir pozityvistine ...laikysenomis, „valios siekti galios“ sukeliamą novatoriškumą, sietiną su „perspektyvistinio (interpretacinio) patinimo“ samprata, išryškinti būdingiausius ir neįprastus šios sampratos bruotus, lyginant ją su tradicine tiesos patinimo problematika. Siekiama atsakyti į klausimą, ar „ valia siekti galios" gali būti laikoma substancija tradicine šios sąvokos prasme? Ryškinant šio principo prigimtį pabrėtiama, kad jis numato ne tapatybę, bet skirtį. Skirtį gimdanti ir šioje skirtyje gimstanti „ valia siekti galios" funkcionuoja svarstant moralės kilmę. Kartu keliamas utdavinys parodyti, kad „ valios siekti galios" principu grįstas ir moralės kilmės svarstymas, kuris, beje, kaip ir kiekvienas kitas svarstymas, tegali būti tik interpretatyvus, t. y. Negalintis pretenduoti į vieną universalią tiesą, į vieną visiems privalomą normatyvumą.
Straipsnyje analizuojamas kritinis Nietzsche‘s požiūris į klasikinę tiesos sampratą ir pažinimą, kuriame suponuojama, kad yra vienas vienintelis požiūris į pasaulį, vienas vienintelis atskaitos ...taškas, iš kurio atsiveria jo vienintelė perspektyva. Klasikinės tiesos sampratos požiūriu šis taškas yra Dievas, o ši perspektyva yra dieviška. Nietzsche's perspektyvizmo koncepcija skelbia, kad nėra jokių faktų savaime, kuriais pažinimo procese būtų galima remtis, jokios pažinimu siektinos vienos, universalios ir vienos vienintelės tiesos, kuri leistų pateikti vienintelį teisingą pasaulio paaiškinimą, bet yra tik interpretacijos. Tačiau perspektyvizmo sampratoje įmanoma įžvelgti atramos tašką ir taip kalbėti apie savitą, negatyviai, per „pėdsaką“ nusakomą tiesos egzistavimo patirtį. Straipsnyje siekiama įrodyti, kad būtent ši nebepasiekiama tiesa bei jos patirtis yra matas ir norma, kuri Nietzsche'i leidžia užimti tam tikrą ekstraperspektyvią poziciją ir viską pavadinti interpretacijomis, kaukėmis. Būtent dėl šio ekstraperspektyvumo drauge su Nietzsche galima kalbėti apie pasaulio ir pažinimo atitikimą vartojant žodelį „ tarsi". Todėl Nietzsche‘s perspektyvizmas, teigiantis tik skirtingas interpretacijas ir radikaliai neigiantis „ tiesą", yra prieštaringas ir dviprasmiškas, nes čia implicistiškai numatoma ir remiamasi pažinimui atopiška (nebepasiekiama) ir achroniška (prarasta) „ tiesa“.
Straipsnyje analizuojamas fakto ir interpretacijos santykis istorijos moksle. Teigiama, kad empiristinė ir metafizinė metodologija sukūrė istorinių faktų kultą, o po to jo priešybę – nuostatą, kad ...istorinis faktas tėra istorinio mąstymo rezultatas. Pasisakydamas prieš moralizuojančiąją istoriją, L. Rankė laikė istoriko pareiga parodyti, kaip iš tikrųjų buvo, todėl rėmimasis faktine medžiaga yra teorijos teisingumo ir objektyvumo garantija. Faktai yra objektyvūs, nepriklausomi nuo istoriko sąmonės ar interpretacijos, juose slypi žinios apie tikrovę; tereikia juos surasti ir atskleisti. Interpretacija visada slepia savy subjektyvumo pavojų; jei pripažįstamas faktų primatas, išgelbstima istorija kaip mokslas, teikiantis objektyvių žinių, bet istoriko vaidmuo tada labai menkas. Jei pirmenybę suteikiame istorikui, jo teorinei ir socialinei nuostatai, tai paneigiama istorija, kaip objektyvus mokslas. Taip pat negalima priešpriešinti istorijos kitiems mokslams, nes tik šiame moksle socialinė praktika ir socialinė veikla yra itin svarbūs.