Zaradi znanih dobrobiti za mater in otroka naj bi dojenje vzpostavili v prvi uri po rojstvu, dojenje pa naj bi bilo edini način hranjenja novorojenčka v prvih šestih mesecih. Pri ženskah s sindromom ...policističnih jajčnikov (PCOS) opisujejo slabšo uspešnost dojenja, kar bi bilo lahko povezano z visokim deležem debelosti med njimi. Debelost in PCOS zavirata tako začetek dojenja kot tudi ohranjanje dojenja. Do zdaj v populacijskih raziskavah neodvisne povezave med PCOS in uspešnostjo dojenja niso prepoznali. Zapoznela laktogeneza je pogosta zlasti pri materah z debelostjo oziroma s sladkorno boleznijo. Razlogi za prenehanje dojenja so lahko fiziološki, psihološki, osebni in okoljski. Endokrinološki razlogi za manjšo uspešnost dojenja pri bolnicah s PCOS se skrivajo v spremenjenem hormonskem stanju matere. Povišana raven androgenih hormonov po porodu poleg drugih dejavnikov dodatno ovira razvijajočo se laktacijo. Tudi spremenjena inzulinska dinamika lahko doprinese k slabšemu izidu dojenja. V prispevku obravnavamo moteno laktogenezo pri ženskah s PCOS ter možne ukrepe za izboljšanje uspešnosti dojenja s poudarkom na pomenu obvladovanja materine debelosti pred nosečnostjo, med nosečnostjo in po njej. Slabši uspehi pri vzpostavitvi dojenja in krajše trajanje dojenja pri ženskah s PCOS so ključna področja ukrepanja. Vse matere s PCOS bi morali spodbujati k dojenju in jim nuditi učinkovito strokovno podporo.
Uvod: Namen raziskave je bil ugotoviti, ali lahko z uvedbo multimodalne analgezije po carskem rezu zmanjšamo odmerke opioidov in pospešimo pooperativno okrevanje. Metode: V retrospektivni kohortni ...raziskavi sta bili primerjani dve skupini: eksperimentalna (po uvedbi novega analgetičnega režima) in kontrolna skupina (pred uvedbo novega analgetičnega režima). Opazovana je bila sposobnost samostojne osebne higiene porodnice, skrb za novorojenčka po carskem rezu in čas od operacije do prvega podoja. Pri statistični analizi je bil uporabljen test hi-kvadrat in Mann-Whitneyjev U-test. Rezultati: V skupino z quadratus lumborum blokom in v kontrolno skupino smo vključili po 58 otročnic. Po uvedbi multimodalnega analgetičnega režima je večji delež otročnic samostojno skrbel za osebno higieno po šestih urah po carskem rezu (44 (76 %) otročnic v skupini quadratus lumborum blok in nobena v skupini opioidne analgezije). Po dvanajstih urah se je delež pri skrbi za osebno higieno v skupini, v kateri smo lajšali bolečino z opioidno analgezijo, nekoliko popravil 55 (95 %) v prvi skupini in v drugi skupini 28 (48 %, p < 0,001). Prvi podoj po carskem rezu je bil v prvi uri po operaciji pogostejši pri kontrolni skupini (19 otročnic pri quadratus lumborum bloku (33 %) in 32 otročnic z opioidno analgezijo (55 %, p = 0,02), po dveh urah razlik ga niso zaznali. Diskusija in zaključek: Z multimodalnim analgetičnim načinom pripomoremo k hitrejšemu samostojnemu izvajanju negovalnih aktivnosti otročnice, ki ji omogočajo hitrejšo prilagoditev na novo življenjsko vlogo.
Soočanje s pandemijo covida-19 je za delavce v zdravstvu pomemben vir stresa in duševnih stisk, saj so vsak dan izpostavljeni možnostim okužbe. Ob izbruhu pandemije smo se psihologi in klinični ...psihologi, zaposleni v UKC Ljubljana, povezali in dejavno vključili v pomoč sodelavcem. V prispevku predstavljamo več oblik psihološke pomoči, ki so v obdobju trajanja pandemije na voljo delavcem UKC Ljubljana, da bi jim olajšali delovno in zasebno življenje. Vzpostavili smo telefonsko pomoč za zaposlene, dnevna dežurstva na najbolj izpostavljeni lokaciji za covid-19, skupinske razbremenilne razgovore na oddelkih za covid-19, individualno obravnavo, edukacijske delavnice za spoprijemanje s stresom ter pripravili strokovna priporočila, kako v spremenjenih razmerah poskrbeti za duševno počutje. Psihološka pomoč zaposlenim bo pomembna tudi v obdobju po pandemiji.
Uvod: Uporaba glasbe v terapevtske namene je neinvazivna intervencija, ki v bolnišničnem okolju lahko ugodno vpliva na pacientovo psihofizično stanje, vendar v vsakdanji obravnavi pacientov ni ...uveljavljena. Zato je bil namen raziskave preučiti uporabo in učinkovitost glasbene terapije glede na doživljanje bolečine ali stresa pri pacientih, hospitaliziranih v enotah intenzivne terapije.Metode: Izveden je bil sistematični pregled znanstvene literature v mednarodnih podatkovnih bazah: PubMed, CINAHL, Cochrane Library, ScienceDirect, Wiley Online Library z uporabo ključnih besed v angleškem jeziku »music therapy«, »intensive care unit«, »stress«, »anxiety«, »pain« ter upoštevanjem vključitvenihin izključitvenih kriterijev. Potek pregleda literature je prikazan s pomočjo diagrama PRISMA. Kakovost raziskav, vključenih v končno analizo, je bila ocenjena s pomočjo orodja Scottish Intercollegiate Guidelines Network. Rezultati so sintetizirani z uporabo metode analize vsebine.Rezultati: Izmed 749 identificiranih zadetkov je bilo v končno analizo vključenih 13 raziskav. Raziskave kažejo učinkovitost glasbene terapije pri lajšanju bolečin, poglobitvi sedacije, uravnavanju fizioloških parametrov ter zmanjšanju strahu in anksioznosti pri hospitaliziranih pacientih v enotah intenzivne terapije.Diskusija in zaključek: Glasbena terapija je v medsebojnem dopolnjevanju s farmakološkimi ukrepi primerna intervencija za obvladovanje bolečine in stresa. Primanjkuje dokazov o optimalnem trajanju, zvrsti glasbe in načinu izvajanja glasbene terapije za doseganje najboljših rezultatov.
U novije vrijeme smatra se da učitelji imaju ključnu ulogu u suočavanju s problemom vršnjačkog nasilja, a za kvalitetne intervencije važna je kompetentnost učitelja. Cilj ovog istraživanja je ...ispitati odnos kompetentnosti i percipirane ozbiljnosti nasilne situacije u predviđanju intervencija učitelja u slučajevima vršnjačkog nasilja. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku (N=639) učitelja osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, prosječne dobi 43 godine (sd=10,59). Za prikupljanje podataka, uz upitnik sociodemografskih karakteristika, korištene su Vinjete te Skala samoprocjene kompetentnosti za rad učitelja na problemima vršnjačkog nasilja. Uz analizu temeljnih odrednica kompetentnosti utvrđeno je da će učitelji koji su kompetentniji procjenjivati nasilje ozbiljnije od svojih manje kompetentnih kolega, a oni koji nasilje percipiraju ozbiljnije češće će i intervenirati. Rezultati pokazuju da kompetentnost ima značajnu prediktivnu ulogu u predviđanju intervencija, a u tom odnosu ozbiljnost nasilja ima moderatorski efekt. Najnižu vjerojatnost intervencije imaju učitelji s niskom kompetentnosti i niskom percepcijom ozbiljnosti nasilja, a najvišu vjerojatnost intervencije imaju učitelji koji imaju visoke razine kompetentnosti i procjenjuju nasilje ozbiljnim. Uz temeljno određenje kompetentnosti, ovaj rad nudi i relevantne smjernice za edukaciju učitelja.
In recent times, teachers are considered to play a key role in dealing with the problem of peer violence and their competence is very important for quality interventions. The aim of this study was to examine the relationship between competence and perceived severity of a violent situation in predicting teacher intervention in cases of peer violence. The research was conducted on a nationally representative sample (N = 639) of primary school teachers in the Republic of Croatia, average age 43 years (SD = 10,599). In addition to the socio-demographic characteristics questionnaire, data was collected via Vignettes and the Self- Assessment Competence Scale for Teachers’ Work on Peer Violence Problems. In addition to the analysis of the basic determinants of competence, it was found that teachers who are more competent will assess violence somewhat more seriously than their less competent colleagues, and those who perceive violence more seriously will also intervene more often. The results show that competence has a significant predictive role in predicting interventions, and in this respect the severity of violence has a moderating effect. Teachers with low competence and low perception of the severity of violence have the lowest probability of intervention, and teachers with high levels of competence who assess violence as serious have the highest probability of intervention.
Starenjem populacije povećava se i broj osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti, koja čini oko 2/3 svih demencija.
Radi se o teškoj, progresivnoj i za sada neizlječivoj bolesti, koja se manifestira ...kroz gubitak kognitivnih i emocionalnih sposobnosti, gubitak pamćenja te nemogućnost samostalnog življenja što zahtijeva
cjelodnevnu skrb o oboljeloj osobi. Uloga socijalnih služba i socijalnih radnika postaje od velike važnosti, ponajprije u vidu pomoći skrbnicima i oboljelim osobama tijekom svih faza bolesti, ali i nakon smrti oboljele osobe u vidu podrške obitelji. Skrbnici se suočavaju s različitim problemima, nedostatkom financijskih resursa i podrške šire okoline. Demencije u svim svojim oblicima i fazama, zbog svojih posebnosti i povećanja broja oboljelih, predstavljaju javno-zdravstveni problem i izazov kako za društvo u cijelosti tako i za samu struku socijalnog rada.
Uloga socijalnih radnika u skrbi za oboljele osobe uključuje pružanje podržavajućih, terapeutskih i edukativnih usluga osobama oboljelima od demencije, članovima njihovih obitelji i ostalim skrbnicima.
Od objavljivanja prošlogodišnjeg izvješća u časopisu European Heart Journal ostvaren je
znatan napredak u svim granama intervencijske kardiologije. Do tog je napretka došlo usprkos kontinuiranomu
...globalnom opterećenju zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih sustava pandemijom
bolesti COVID-19. Ovogodišnje izvješće pruža uvid u novosti o perkutanim koronarnim intervencijama,
o intervencijama pri strukturnim bolestima srca i o popratnoj farmakoterapiji.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Novootkriveni koronavirus, koji se naziva SARS-CoV-2, prvi je put otkriven u Wuhanu u Kini, kao uzrok teškog akutnog respiratornog sindroma, odnosno bolesti zvane COVID-19. Od početka 2020. godine ...epidemija se brzo širila, u kratkom roku zahvaćajući praktički cijeli svijet, no s najvećim utjecajem u Europi i Sjevernoj Americi. U ovom trenutku postoji više od 2 milijuna potvrđenih slučajeva s više od 125 000 smrti povezanih s COVID-19. U Hrvatskoj je trenutno 1 741 potvrđeni slučaj zaraze i 34 smrtna slučaja povezana s virusom. Brzo širenje i obujam pandemije COVID-19 izazvalo je paniku među populacijom, što nalaže stručnjacima iz područja psihijatrije i javnog zdravstva bavljenje epidemijom straha. Istraživanja psiholoških reakcija na prethodne epidemije i pandemije sugeriraju da različiti psihološki čimbenici mogu igrati ulogu u koronafobiji. Novost i neizvjesnost povezana s nepoznatim su vjerojatno uzroci straha povezanih s COVID-19. S naglim porastom broja oboljelih, porastom straha i tjeskobe u općoj populaciji, došlo je do značajnog povećanja potražnje i potrebe za psihijatrijskom podrškom, kako za pacijente, tako i za samo medicinsko osoblje. Nakon početne stabilizacije stanja, dogodio se najjači potres koji je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina. U ovim izazovnim okolnostima je održavanje dobrog psihičkog zdravlja, kako medicinskog osoblja, tako i opće populacije, presudno za održavanje zdravlja i prevenciju psihičkih poremećaja. U Hrvatskoj je iskustvo kriznih intervencija namijenjenih onima koji su najviše izloženi psihičkom utjecaju pandemije i prirodnih katastrofa ograničeno.
Grupnoanalitička tehnika, koja se prema literaturi nažalost u praksi rijetko primjenjuje u radu s članovima obitelji oboljelih od psihotičnih poremećaja, omogućuje uvid u korijene psihotičnog ...poremećaja, modele obiteljske komunikacije i ponašanja te poticanje zrelijih načina komunikacije. Funkcija grupnoanalitičke psihoterapije za članove obitelji jest pružiti olakšanje, potporu i elemente edukacije, ali i omogućiti potrebne promjene. Tijekom terapijskog procesa kod članova obitelji raste samopoštovanje, smanjuje se usamljenost i primjena nezrelih mehanizama obrane te jača osjećaj sigurnosti uz općenito bolje obiteljsko funkcioniranje. Potrebna je prilagodba grupnoanalitičke tehnike ovisno o potrebama grupe i stupnju ostvarene kohezije. Takva
terapija može se provoditi u bolničkim, i ambulantnim uvjetima te uvjetima dnevne bolnice.
Simbiotička priroda odnosa ljudi i životinja vidljiva je i postojana kroz povijest, a istraživanja pokazuju da se ne radi o jednostavnom odnosu uzajamne koristi, već da ti odnosi mogu uključivati i ...emocionalnu i socijalnu komponentu. Suradnja ljudi i životinja postoji još od davnih dana, od korištenja životinja kao prijevoznog sredstva, pomoć pri lovu, pomoć pri kontroli populacije glodavaca, sredstvo zaštite, sport i zabavu, sredstvo komunikacije, ali i u socijalizacijske svrhe.
U današnje vrijeme, jedna od najčešćih uloga životinja je uloga kućnog ljubimca. Ljudi kućnim ljubimcima pridaju veliku važnost, a to se posebice odnosi na djecu, koja se uz njih uče odgovornosti, empatiji i poštovanju granica te kroz druženje sa životinjama ostvaruju socijalnu interakciju. Životinje mogu biti uključene i u praksu pomagačkih djelatnosti i to upravo kroz intervencije potpomognute životinjama koje uključuju sve one aktivnosti gdje je i životnija uključena s pomagačkom ili terapijskom namjenom. U ovom radu bit će prikazan pregled spoznaja o značaju kućnih ljubimacaza djecu kao i mogućnosti intervencija potpomognutim životinjama u radu s djecom i mladima.
PDF
