Bakgrunn: Operasjonspasienter som får regional anestesi, er ofte våkne perioperativt og møter flere profesjonsgrupper i det perioperative forløpet. Det er derfor viktig å få økt innsikt i pasienters ...opplevelser og erfaringer. Hensikt: Beskrive og øke forståelsen om hvordan pasienter opplever og erfarer den perioperative fasen i regional anestesi, noe som kan bidra til økt trygghet hos pasienten gjennom en enda bedre ivaretakelse. Metode: Studien har et kvalitativ deskriptivt design og omfatter femten individuelle intervju av urologiske og ortopediske pasienter som har fått utført et kirurgisk inngrep. Intervjuene er analysert ved bruk av Malteruds systematiske tekstkondensering. Resultat: Det var viktig å kjenne seg ivaretatt og trygg gjennom hele det perioperative forløpet. Flere opplevde det trygt å ha flere profesjonsgrupper rundt seg. I tillegg var det viktig å få detaljert informasjon under forløpet, samt at personalet opptrådte rolig og vennlig. Noen pasienter ønsket å sove for å unngå å oppleve smerter og annet ubehag, mens andre ønsket å være våkne under operasjonen på grunn av et behov for å ha kontroll. Flere opplevde hjelpeløshet og at det var vanskelig å være avhengig av hjelp under og etter operasjon. I tillegg opplevde noen en krenkelse av bluferdigheten og tap av kontroll i forbindelse med intime gjøremål. Pasientene opplevde at det var utfordrende å uttrykke sine smerter på en smerteskala. Erfaringer fra tidligere operasjoner hadde betydning. Konklusjon: Det er viktig å tilpasse forholdene til den enkelte pasient slik at de får best mulig opplevelser og erfaringer. God ivaretagelse, som ved tilstrekkelig informasjon, god smertelindring og rolig opptreden, er sentralt. Å ha flere profesjonsgrupper rundt seg i den perioperative fase oppleves trygt.
Kognitivno intervjuiranje jedna je od metoda predtestiranja koja se koristi za identifikaciju potencijalnih problema mjernih instrumenata proučavanjem kognitivnih procesa ispitanika u situaciji ...njihova rješavanja. Postupak kognitivnoga intervjuiranja najčešće se sastoji od niza sukcesivnih krugova intervjua prilikom kojih se primjenjuju i (posljedično) adaptiraju svi aspekti upitničke mjere. U znanstvenoj literaturi izostaje sustavan pregled, kao i konsenzus o specifičnostima dizajna i adekvatne prakse kognitivnoga intervjuiranja. Stoga je u radu ponuđen prikaz metode kognitivnoga intervjuiranja te su identificirana otvorena pitanja koja imaju potencijal generiranja novih istraživačkih ideja koje bi unaprijedile metodu kognitivnoga intervjuiranja. Pregled literature upućuje na određene konceptualne probleme pri definiranju te metode, ali i na plodna područja za daljnja istraživanja kognitivnoga intervjuiranja.
Uvod: Jezikovne prepreke ob stiku s tujegovorečim pacientom močno vplivajo na kakovost zdravstvene nege, saj onemogočajo učinkovito komunikacijo med medicinsko sestro in pacientom. Ne glede na ...spol, narodnost, raso, etnično poreklo, versko pripadnost ali drugo osebno okoliščino imajo pacienti pravico do enake obravnave pri zdravstveni oskrbi. Namen raziskave je bil ugotoviti, kako se medicinske sestre soočajo z jezikovnimi preprekami pri zdravstveni negi tujegovorečih pacientov. Metode: Uporabljena je bila kvalitativna metodologija raziskovanja. Podatki so bili zbrani z delno strukturiranimi intervjuji (n = 5). Vzorec je bil namenski. Za analizo podatkov je bila uporabljena metoda konvencionalne vsebinske analize besedila. Rezultati: S pomočjo vsebinske analize so bile oblikovane tri kategorije proučevanega fenomena: (1) Stik s tujegovorečim pacientom; (2) Soočanje s tujegovorečim pacientom; (3) Reševanje težav v komunikaciji s tujegovorečim pacientom. Soočanje s tujegovorečimi pacienti udeležencem v raziskavi predstavlja stisko, vendar ohranjajo empatičen odnos in se zavedajo nevarnosti, ki jih jezikovne prepreke predstavljajo za pacientovo varnost. Diskusija in zaključek: Udeleženci v raziskavi opozarjajo, da jezikovne prepreke lahko predstavljajo večja tveganja na področju zagotavljanja pacientove varnosti. Obravnavano področje je v slovenskem prostoru slabše raziskano, zato bi bilo treba proučiti različne dimenzije tako jezikovnih kot tudi kulturnih preprek ter sistemsko urediti področje zdravstvene obravnave tujegovorečih pacientov. To bi pomembno prispevalo k vzpostavitvi uspešne komunikacije ter varni in kakovostni zdravstveni negi.
Gjennom retrospektive intervju har vi fått innsikt i tre generasjoners minner om lek i barndommen i Norge. Vi undersøker hvordan tre ulike generasjoners beskrivelser av røff lek i barndommen endrer ...seg. Analysene viser at alle generasjonene har funnet rom for den røffe leken som de beskriver på kontinuumet farlig lek – skummel lek – lek som rampestreker. Denne nyanseringen kan bidra til økt forståelse for røff lek og spenninger mellom generasjoner, kontinuitet og endringer av deltakernes erfaringer av lek i barndomshistorisk perspektiv. English abstract “It wasn’t really allowed, but it was fun!”: Rough play for generations Through retrospective interviews we gained insight into three generations´ memories about play in their childhood in Norway with a particular focus. In this article we examine how three generations descriptions of rough play and how this may have changed over time. Our analysis indicates that all generations have found room for rough play. They describe this play on a continuum from dangerous play – scary play – pranks. The nuances of rough play can contribute to an understanding of tensions between generations, continuity, and changes in the participants’ experiences of play from a historical perspective.
Cilj ovog rada jest prikazati sličnosti i razlike kliničkog i psihoterapijskog intervjua, odnosno
psihodinamičke formulacije u svrhu procjene osobnosti za uključivanje u psihoanalitičku
psihoterapiju ...i grupnu analizu. Klinički intervju alat je koji pomaže liječnicima,
psiholozima i istraživačima u postavljanju točne dijagnoze različitih mentalnih bolesti.
Prema definiciji, psihodinamički intervju provodi se u svrhu postavljanja indikacije za
psihoanalitičku psihoterapiju ili grupnu analizu. Autori opisuju vođenje psihodinamičkog
intervjua kao proces koji se sastoji od četiriju faza: prepoznavanje psihološkog uzroka u
pozadini simptoma, rekonstrukcija priče povijesti bolesti, modeliranje i formulacija (tzv.
hipoteza slučaja). Psihodinamički usmjeren psihoterapeut na završetku intervjua od dobivenih
informacija sažima psihodinamičku formulaciju. To znači da je postavio hipotezu,
tj. tumačenje (objašnjenje) nesvjesnih uzroka pacijentovih patnji te će na temelju
toga predložiti ili odbiti psihoterapijsko liječenje. U kontekstu aktualne pandemije slijedi
i osvrt o provođenju inicijalnog psihoterapijskog intervjua na daljinu (online / remote
setting).
Uvod: Ugotavljanje potreb svojcev je pristop skrbi, usmerjene k družini, s končnim ciljem aktivne vloge pacientov in svojcev pri doseganju ravni zdravja. Namen raziskave je bil ugotoviti potrebe ...svojcev pacientov, ki so bili hospitalizirani zaradi nezgodne poškodbe glave.Metode: Uporabljena je bila kvalitativna metodologija raziskovanja. Za pridobitev podatkov je bil uporabljen delno strukturiran intervju s svojci hospitaliziranih pacientov v začetku zdravljenja ter pred odpustom iz bolnišnice. V raziskavo je bilo vključenih deset svojcev pacientov, ki so utrpeli nezgodno poškodbo glave. Podatki so bili analizirani s pomočjo vsebinske analize.Rezultati: Ugotovljeno je bilo, da imajo svojci pacientov z nezgodno poškodbo glave različne potrebe, ki se v času hospitalizacije spreminjajo. Kot glavni so izpostavili potrebo po informacijah in potrebo po podpori. Obe sta prisotni v obdobju celotne hospitalizacije, kljub temu pa pride do manjših sprememb v dejavnikih, ki ju opredeljujejo. Na začetku hospitalizacije je prisotna še potreba po soočenju, ki se izraža skozi različne faze, kot so šok, zanikanje, pogajanje, jeza, žalost in strah. Ob zaključku hospitalizacije pa se izrazita še potreba po (ne)gotovosti in potreba po napredku.Diskusija in zaključek: Ugotovljene so bile najpomembnejše potrebe svojcev pacientov po nezgodni poškodbi glave. Glede na ugotovitve bi bilo za optimalno zadovoljevanje potreb treba opolnomočiti zdravstveno osebje predvsem na področju zgodnje prepoznave potreb, komunikacije in sprejemanja svojca kot enakovrednega partnerja pri zagotavljanju kakovostne zdravstvene nege.
Fysisk inaktivitet er en veldokumentert risikofaktor for en rekke kroniske sykdommer. Likevel er to av tre voksne og eldre i Norge fysisk inaktive. Fastleger og kommunal helsetjeneste skal fremme ...helse og forebygge sykdom blant risikogrupper og veilede om fysisk aktivitet for pasienter med behov for det. Om lag 60 % av norske kommuner har etablert frisklivssentraler som en del av helsetilbudet for å gi strukturert hjelp til fysisk aktivitet for risikogrupper. Denne kvalitative studien har undersøkt ti fastlegers erfaringer med frisklivssentral som tiltak for livsstilsendring. Analysen var inspirert av systematisk tekstkondensering. Funnene viser at flere informanter hadde positive erfaringer med henvisning til frisklivssentral. Disse informantene beskrev frisklivssentralen som et tilbud med god kompetanse og et supplement til veiledning de ikke hadde tid til. Andre informanter var skeptiske til tilbudet grunnet manglende dokumentert helseeffekt og at frisklivssentralen kun passet for mennesker som kunne trene på dagtid. Det var delte meninger om tilbudet passet best for umotiverte eller motiverte pasienter. Studien bidrar med ny kunnskap om fastlegers erfaringer med frisklivssentral. Funnene kan bidra til bevisstgjøring rundt egen praksis både hos leger og frisklivssentraler samt inspirere til utvikling av samarbeidet.
Posljednjih desetljeća mnogo znanstvenih istraživanja sugerira da pravedno i korektno postupanje prema osumnjičenicima tijekom ispitivanja može potaknuti te osobe na suradnju i pružanje informacija ...relevantnih za istragu. Polazeći od navedenog, u radu se najprije skreće pozornost na razvoj i temeljne odrednice etičkog pristupa ispitivanju osumnjičenika koji u potpunosti odbacuje akuzatorske metode prisile i manipulacije tijekom ispitivanja. Etičko ispitivanje promiče poštovanje ljudskih prava kako bi se prikupile točne i pouzdane informacije od osumnjičenika i minimizirao rizik od lažnih priznanja. Zaključno, u radu se sagledava univerzalna perspektiva znanstveno utemeljenog modela etičkog ispitivanja na temelju predstavljanja Méndezovih načela učinkovitog intervjuiranja te naglašava važnost globalne tranzicije prema pravičnosti i odgovornosti tijekom ispitivanja.
Samandrag Standardiserte kartleggingsverktøy har fått større fotfeste innan omsorgsyrka. Kva skjer når standardiserte kartleggingsverktøy blir ein del av omsorga? Spørsmålet blir drøfta på bakgrunn ...av ein studie der barselkvinner har delt sine erfaringar med bruken av The Edinburgh Postnatal Depression Scale (EPDS) i møtet med helsesøster. Hensikta med studien er å få fram brukarperspektivet med barselkvinner sine eigne skildringar. Kunnskap om dette kan bidra til fagutvikling på helsestasjonen og vere eit kunnskapsgrunnlag for refleksjon over praksis også i andre delar av hjelpeapparatet. Studien bygger på intervju med sju barselkvinner i etterkant av ei spørjeundersøking blant 30 kvinner. Det kvantitative datamaterialet viser at dei fleste barselkvinner har gode erfaringar med å bruke EPDS. Den kvalitative analysen viser at bruken av EPDS-skjema både kan opne og lukke for samtale, bidra både til subjektivering og objektivering, refleksjon og kontroll, normalisering og sjukeliggjering og relasjon og avstand. Studien viser at det å bruke skjema til kartlegging kan opplevast ulikt, det rommar både positive og negative sider. På den måten kan skjema bidra både til god og dårlig omsorg.
PDF
