Cilj istraživanja bio je načiniti sustavna faunistička i ekološka istraživanja te inventarizaciju i valorizaciju faune gmazova na području Parka prirode Papuk. Rezultati dobiveni ovim radom mogli bi ...doprinijeti daljnjem istraživanju cjelokupne faune gmazova Hrvatske. Sustavna istraživanja faune i biologije pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) na području Parka prirode Papuk provedena su od veljače do kolovoza 2009. godine na petnaest istraživačkih postaja koje su ciljano obuhvatile različite tipove staništa na kojima gmazovi obitavaju. Metode prikupljanja gmazova podijeljene su dvojako prema vrstama gmazova koja obitavaju uz vodena staništa i prema terestričnim vrstama. Korištene su metoda tzv. sit and wait, vizualna metoda uzorkovanja, aktivno traženje i vizualna metoda uzorkovanja u pojasevima ili kvadratnim plohama. Prikupljeni podaci su uneseni u bazu podataka i uz pomoć GIS tehnologije načinjene su karte rasprostranjenosti pojedinih vrsta na istraživanom području. Istražena je sezonska i dnevna dinamika sa utvrđenim eudominatnim i recentnim vrstama.
Park oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nalazi se na području perivoja Maksimir, istočno od potoka Blizneca. Oformljen pedesetih godina prošloga stoljeća, na površini od 5,7 ...ha, park obiluje velikim brojem drvenastih vrsta, varijeteta i kultivara, te je ukupno utvrđeno 112 svojti. Od toga je 37 golosjemenjača, dok su kritosjemenjače zastupljene sa 75 taksona (tablica 1 i 2).Paviljonski sklopovi u kojima se odvija nastava Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te istraživački rad s područja šumarstva i agronomije, kao i niz građevina iz 19. stoljeća, smješteni unutra parka, predstavljaju bogati presjek razvoja arhitekture od prve trećine 19. stoljeća, pa sve do značajki suvremene arhitekture početka 21. stoljeća (slike 1 do 8). U općim crtama oni predstavljaju razvoj arhitektonskih stilova i misli, te u detaljima zanimljive specifičnosti, vezane uz razvoj zagrebačke arhitekture, kao i osobitosti izraza pojedinih autora.Prilikom podizanja parka tendencija je bila oformiti prostor koji bi ponajprije služio edukaciji studenata Šumarskog i Agronomskog fakulteta, dok je estetska i ornamentalna funkcija biljaka zanemarena. Usporedo sa sadnjom biljnog materijala, nije se vodilo određenim konceptom, već je naglasak stavljen na što veću zastupljenost različitih svojti unutar parka. Posljedično se park ne otvara posjetitelju cjelovitošću spektra morfoloških posebnosti zasađenih svojti.Glavni element prostora uvijek je u početku arhitektonski element, a biljke su sađene tek zaključno s podizanjem građevine. Budući da se prilikom podizanja parka oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta nije vodilo dovoljno računa o usklađenosti hortikulturnih i arhitektonskih elemenata, u ovome su radu putem složene analize odnosa između prostornih odlika građevina i reprezentativnih morfoloških značajki pojedinih biljnih svojti dana konkretna rješenja pri odabiru ili modifikaciji hortikulturnih elemenata u smjeru postizanja nedosegnute ravnoteže prirodnih i umjetnih formi, bez agresivnijeg zadiranja u prostor.
Mnogostruka je uloga ukrasnog bilja u interijerima, a odabir vrsta je
prilično ograničen zbog ekoloških datosti te mogućnosti održavanja i njege. Taj problem posebno je izražen kod javnih prostora ...kao što su hotelsko-ugostiteljski objekti gdje se bilje koristi prvenstveno za dekoraciju, a mogućnosti njege i održavanja su znatno otežani zbog nazočnosti korisnika samog prostora. Cilj rada bio je istražiti koje su biljne vrste najčešće zastupljene u interijerima odabranih hotelsko-ugostiteljskih objekata različitih kategorija, procijeniti stanje ukrasnog bilja s obzirom na uvjete rasta te procijeniti ukupan
estetski dojam biljaka. Hotelsko-ugostiteljski objekti, s područja grada Zadra, obuhvaćeni ovim istraživanjem bila su dva hotela različitih kategorija (3* i 4*), kafić i ugostiteljski sadržaji unutar jednog turističkog kompleksa – restoran, kasino i recepcija).
Nakon provedene inventarizacije i obrade podataka utvrđeno je da je od biljnih vrsta najzastupljenija vrsta Ficus benjamina koja se pokazala i kao najotpornija. Također, u novije vrijeme dolazi do smanjenja upotrebe određenih biljnih vrsta koje se zamjenjuju
'modernijim' biljkama što upućuje da je uređenje interijera biljem podložno modi. Uvjeti rasta za ukrasno bilje različiti su od objekta do objekta, a kao najlošiji pokazali su se u kafiću. Biljke imaju u
većini prostora različite prostorne funkcije i uglavnom se vodilo računa o ukupnom estetskom dojmu koji ostavljaju.
U članku se opisuju parkovi i parkovne površine u 15 zagrebačkih stambenih naselja izgrađenih u razdoblju između dva svjetska rata. Stambena su naselja kronološkim redoslijedom pojedinačno obrađena, ...s kratkim opisom osnovnih urbanističko-arhitektonskih obilježja, komentarom planiranoga parkovnog uređenja vidljivog iz arhivske građe te opisom parkova i parkovnih površina s dendrološkom inventarizacijom provedenom 2002. godine. Parkove i parkovne površine stambenih naselja čine parkovno uređena zajednička dvorišta, perivojni trgovi i parkovi stambenih naselja, te zaštitni nasadi, ulični drvoredi i drvoredi unutar stambenih sklopova i dvorišta.
Gubitak identiteta parka Maksimira odvija se već dugi niz godina. Bitni uzroci takvoga stanja svakako su sve veći pad
urbane kulture građana te partikularni i međusobno suprotstavljeni interesi ...njegovih korisnika. Nadalje, grad je svojim
ekstenzivnim širenjem uklopio Maksimir u svoje neprikladne i arhitekturom neprimjerene okvire. Nastale su zone
velike ugroženosti, površine koje će se dalje degradirati do odcjepljenja od obuhvata Parka, kao konačnog rezultata.
Park se danas koristi na vrlo različite načine od različitih vlasnika, no pitanje je da li je sadašnje stanje dostatno za
zadovoljavanje društvenih potreba. Park je izgubio na kvaliteti svojih sadržaja, također i na estetskim aspektima.
Propadanjem nekadašnjih objekata i sadržaja u Parku, izgubljena je njegova edukacijska funkcija.
Cilj ovog rada bio je putem povijesne analize i valorizacije matrice dati hijerarhiju za obnovu.
