Istraživanje je provedeno u poljskim uvjetima, uz navodnjavanje, sa sortom jagode Clery. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj folijarne primjene biostimulatora na bazi ekstrakta bobica i morskih ...algi na prinos i kvalitetu ploda jagode (sadržaj šećera, kiselina i antocijana). Pokus je postavljen po slučajnom blok sustavu u 4 ponavljanja. Na usjevu jagoda primijenjeni su tretmani: 1. kontrola, 2. konvencionalna gnojidba NPK (10-52-10), 3. 30% reducirana konvencionalna gnojidba NPK, 4. 30% reducirana konvencionalna gnojidba + biostimulator. Zbog sušnih uvjeta uzgoja NPK gnojivo primijenjeno je folijarno. Statističkom analizom podataka dobivene su značajne razlike između tretmana u prinosu ploda jagode i sadržaju ukupnih antocijanina. U usporedbi s kontrolom biostimulator imao je utjecaj na prinos jagode i sadržaj ukupnih antocijanina, ali ne na sadržaj šećera i kiselina u plodu jagode.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati fizikalno-kemijska i senzorska svojstva plodova više sorti kupina, jagoda, malina i borovnica uzgojenih u neposrednoj okolici Zagreba tijekom 7 dana ...skladištenja pri 4 °C u svrhu boljeg poznavanja svojstava sorti uzgojenih u Hrvatskoj. Shodno tome, 1., 4. i 7. dan skladištenja provedeno je određivanje topljive suhe tvari, pH vrijednosti, ukupne kiselosti, parametara boje (CIELab), tvrdoće pomoću teksturometra i senzorski je ocijenjena opća prihvatljivost, a mikrobiološka analiza provedena je samo 1. dan. Temeljem dobivenih rezultata pokazalo se da su se od svih ispitivanih vrsta voća borovnice pokazale najstabilnijima tijekom skladištenja te su senzorski dobro ocijenjene i to posebno sorta 'Duke' iz ekološkog uzgoja. Za druge sorte i općenito druge vrste, pozitivan utjecaj ekološkog uzgoja nije uočen. Među ispitivanim sortama kupina sorta 'Thornfree' se pokazala najstabilnijom, a sorta 'Tulameen' je bila najstabilnija i najbolje senzorski ocijenjena sorta malina. Jagode nisu pokazale zadovoljavajuću stabilnost tijekom 7 dana skladištenja, pri čemu se sorta 'Joly' pokazala najboljom do 4. dana skladištenja. Općenito, uspoređujući sorte koje su se u pojedinim vrstama istaknule kao najbolje primjećuje se da su imale visok udio topljive suhe tvari i nižu ukupnu kiselost te da se za jagodu i malinu preferirala svjetlija boja i srednja tvrdoća plodova, a za kupinu i borovnicu tamnija boja te tvrđi plodovi. Rezultati mikrobiološke analize upućuju na potrebu za primjenom strožih higijenskih mjera tijekom berbe i rukovanja voćem.
The aim of this study was to examine the physical, chemical and sensory properties of several cultivars of blackberries, strawberries, raspberries and blueberries grown in Zagreb area during 7 days storage at 4 °C in order to gain better knowledge of properties of cultivars grown in Croatia. Therefore, on the 1st, 4th and 7th day of storage the determination of soluble solids, pH, total acidity, color parameters (CIELab), firmness using the texturometer and sensory evaluation of overall acceptance was carried out, while microbiological analysis was performed only on the 1st day. Based on the obtained results, blueberries showed the greatest stability during storage of all examined fruit types and they were sensorially good graded, particularly cultivar 'Duke' from organic breeding. Positive influence of organic breeding was not observed for other cultivars and for all fruit types in general. Among examined blackberry cultivars, cultivar 'Thornfree' proved to be the most stable, while 'Tulameen' was the most stable and the best sensory graded raspberry cultivar. Strawberries did not show satisfactory stability during 7 days of storage, with the 'Joly' as the best cultivar till the 4th storage day. Generally, comparing the cultivars that have been highlighted within each fruit type, they had high soluble solids content and lower total acidity, and that brighter color and medium fruit firmness were preferred for strawberry and raspberry, while darker color and firmer fruit were beneficial for blackberry and blueberry. The results of microbiological analysis indicate that more strict hygiene measures during harvesting and fruit handling are required.
Cilj ovog rada je da ukaže na potrebu revitalizovanja TV estetike budući da je za tradiciju televizijskog stvaralaštva kod nas, dugu sada već šest decenija, važno utvrđivati koja su televizijska dela ...vredna, manje vredna ili možda nevredna prema kriterijumima klasične kao i popularne TV estetike. Da bi se to utvrdilo u slučaju TV serije „Grlom u jagode“, korišćen je interdisciplinarni pristup i tri vrste analiza koje obogaćuju i proširuju horizonte estetičkih promišljanja pokazujući zašto se ova serija u dosadaš- njem televizijskom nasleđu može smatrati vrhunskim delom jugoslovenske popularne TV estetike.
S kombinirano metodo protonsko vzbujenih rentgenskih žarkov in žarkov gama (PIXE, PIGE) smo analizirali steklene jagode in nekaj drugih kosov stekla z zgodnjesrednjeveških najdišč v Sloveniji. Z ...analizo, ki je zajela 179 vzorcev s 25 najdišč, smo dokazali dve vrsti stekla, natronsko in halofitsko. Razlikujeta se po uporabljenem talilu, ki je bilo ali natron, zmes natrijevega karbonata in bikarbonata, ali pepel halofitov, obmorskih slanoljubnih rastlin. Natronsko steklo je bilo narejeno skladno z rimskim izročilom, halofitsko steklo je vzhodnega izvora in se je pojavilo na zgodnjesrednjeveških najdiščih v Evropi v drugi polovici 8. st. V Sloveniji je bilo halofitsko steklo ugotovljeno na 18 najdiščih, iz njega so narejene mozaične, členaste in enojne jagode. Njihov pojav je pomembno dejstvo za datacijo arheoloških najdb, predvsem nakita iz starejšega zgodnjesrednjeveškega obdobja. Predlagana zgodnja datacija za nekatere grobove s takšnim nakitom se tako premika v drugo polovico 8. in v 9. st. Jagode iz halofitskega stekla so pogoste tudi v grobovih s pridanimi keramičnimi lonci, posamezne pa so znane tudi z višinskih najdišč in iz nižinskih naselbin. Najmlajše jagode iz halofitskega stekla so našli skupaj z nakitom t. i. belobrdske kulture (druga polovica 10. in prva polovica 11. st.).
Istraživanje je provedeno u poljskim uvjetima, uz navodnjavanje, sa sortom jagode Clery. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj folijarne primjene biostimulatora na bazi ekstrakta bobica i morskih ...algi na prinos i kvalitetu ploda jagode (sadržaj šećera, kiselina i antocijana). Pokus je postavljen po slučajnom blok sustavu u 4 ponavljanja. Na usjevu jagoda primijenjeni su tretmani: 1. kontrola, 2. konvencionalna gnojidba NPK (10-52-10), 3. 30% reducirana konvencionalna gnojidba NPK, 4. 30% reducirana konvencionalna gnojidba + biostimulator. Zbog sušnih uvjeta uzgoja NPK gnojivo primijenjeno je folijarno. Statističkom analizom podataka dobivene su značajne razlike između tretmana u prinosu ploda jagode i sadržaju ukupnih antocijanina. U usporedbi s kontrolom biostimulator imao je utjecaj na prinos jagode i sadržaj ukupnih antocijanina, ali ne na sadržaj šećera i kiselina u plodu jagode.
Bakteriocini obuhvaćaju veliku grupu antimikrobnih spojeva što ih sintetiziraju bakterije roda Bacillus i one mliječno-kiselog vrenja, a imaju vrlo široku primjenu kao biološki konzervansi u ...prehrambenoj industriji. Uklopljeni u jestivu prevlaku, bakteriocini mogu usporiti rast mikroorganizama i truljenje lako pokvarljivog voća, čime se produljuje trajnost i povećava komercijalna vrijednost plodova. Svrha je ovoga rada bila ispitati učinak jestive prevlake s 0,5 % karboksimetil-celuloze obogaćene pročišćenim bakteriocinom iz soja bakterije Bacillus methylotrophicus BM47 na produljenje trajnosti svježih jagoda. Tijekom skladištenja pri 4 °C i relativnoj vlažnosti od 75 % tijekom 16 dana, praćeni su sljedeći parametri: gubitak mase plodova, postotak trulih plodova, ukupni udjel topljive suhe tvari, titracijska kiselost, pH-vrijednost, udjeli organskih kiselina, fenolnih spojeva i antocijanina te antioksidacijska aktivnost. Rezultati pokazuju da se primjenom jestivih prevlaka s 0,5 % karboksimetil-celuloze i smjese 0,5 % karboksimetil-celuloze i bakteriocina bitno smanjio gubitak mase tretiranih jagoda, u usporedbi s netretiranim plodovima. Nakon osmog dana skladištenja primijećen je bitno manji postotak trulih plodova uz izostanak pojave plijesni na voću tretiranom smjesom 0,5 % karboksimetil-celuloze i bakteriocina, u usporedbi s kontrolnim uzorkom i onim tretiranim samo karboksimetil-celulozom. Daljnjim skladištenjem se u uzorcima tretiranim karboksimetil-celulozom i smjesom karboksimetil-celuloze i bakteriocina smanjio ukupni udjel topljive suhe tvari, u usporedbi s kontrolnim uzorkom, ali nije opažen nikakav utjecaj na povećanu titracijsku kiselost i smanjenu pH-vrijednost do kojih dolazi nakon berbe. Obje jestive prevlake nisu uspjele spriječiti smanjenje udjela askorbinske kiseline, ukupnih fenola i antocijanina, no u velikoj su mjeri spriječile gubitak antioksidacijske aktivnosti tijekom hladnog skladištenja, pa su tretirane jagode zadržale antioksidacijsku aktivnost blizu početne vrijednosti od 76,8 mmol Trolox ekvivalenata u 100 g svježe mase.
Uglata pjegavost lista jagode koju uzrokuje bakterija Xanthomonas fragariae može izazvati znatne gubitke u proizvodnji jagode. Nakon što je prvi put opisana u SAD-u 1960-ih, u idućih 15 godina ...pojavila se na svim kontinentima u zemljama gdje se uzgaja jagoda. Uz tu bolest, jagode mogu biti zaražene i fitoplazmama iz više od deset ribosomskih skupina i podskupina. Iako fitoplazmoze i bakterioze najčešće nisu razorne bolesti, uzrokuju znatne gubitke ponajprije zbog lošeg izgleda i kakvoće ploda koji nije prihvatljiv za tržište.
Suzbijanje korova jedna je od najvažnijih mjera u uzgoju jagoda. Budući su relativno plitkog korijena i slabog habitusa, biljke jagode slab su kompetitor pa ih korovi redovito nadvladaju ako se ...pravovremeno ne provode mjere njihova suzbijanja. Osim što mogu prinos jagoda umanjiti za više od 40 %, korovi su domaćini bolestima, sklonište štetnicima, otežavaju berbu, priječe kvalitetnu primjenu zaštitnih sredstava i gnojiva, mijenjaju mikroklimat pa su jagode jače izložene napadu bolesti. Nasad jagoda eksploatira se tri i više godina pa je za postizanje dobrih rezultata potrebno razviti dobru strategiju suzbijanja korova tijekom cijelog razdoblja uzgoja. Uz dobro poznavanje korovne flore, strategija integriranog suzbijanja, koja obuhvaća preventivne, kulturalne (plodored, izbor položaja za sadnju, izbor kultivara, sklop, gnojidbu, malčiranje), mehaničke (obrada, kultivacija, okopavanje, plijevljenje) i kemijske mjere, najbolje je i najpotpunije ekološko i ekonomsko rješenje.
Jagode imaju vrlo kratak vijek trajanja zbog relativno velikog udjela vlage, pojačane metaboličke aktivnosti i podložnosti truljenju. Antimikrobni nanokompozitni filmovi pripremljeni su umješavanjem ...različitih masenih udjela nanočestica cinkovog oksida u polietilen niske gustoće te izravnim prešanjem u kalupu. Svježe su jagode pakirane u nanokompozitne filmove i uskladištene na 4 °C. Mikrobiološka stabilnost, udjel askorbinske kiseline i titracijska kiselost jagoda mjereni su na početku skladištenja te nakon 4, 8, 12 i 16 dana. U pakovinama od nanokompozitnog filma s česticama cinkovog oksida bitno je usporen rast mikroorganizama tijekom perioda skladištenja do 16 dana. Povećanjem masenog udjela nanočestica cinkovog oksida na 5 % povećao se i antimikrobni učinak filma. U svim pakovinama s nanočesticama cinkovog oksida broj je stanica mikroorganizama bio dovoljno malen (5 log CFU/g) da ne utječe na održivost jagoda tijekom 16 dana skladištenja. U pakovinama s 3 % nanočestica cinkovog oksida i 10 % polietilena modificiranog s maleinskim anhidridom najmanje se smanjio udjel askorbinske kiseline (za 6,55 mg u 100 g) te titracijska kiselost (za 0,68 %).
Virusne bolesti jagode Vončina, Darko
Glasilo biljne zaštite,
09/2015, Letnik:
15, Številka:
5
Paper
Odprti dostop
U članku se daje kratki opis virusnih bolesti jagode, napose se će osvruti sa posebnim osvrtom na ekonomski važnije viroze, simptome koje uzrokuju, njihovu epidemiologiju i mogućnost kontrole.
PDF
