Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu ...kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i kvaliteta javnog prostora sve više utječe na objektivne i subjektivne aspekte kvalitete života i dobrobit svih dobnih skupina stanovnika gradova, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Cilj rada je istražiti svakodnevne prakse studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19 i njihove stavove o dostupnosti i kvaliteti urbanih javnih prostora. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=164). S ciljem kontekstualizacije rezultata napravljen je uvid u javno dostupne podatke o gradu Zagrebu. Fokus istraživanja bio je na dvije prostorne razine kako bi se istražili stavovi i prakse u mjerilu gradskih četvrti u kojima studenti žive te na prostoru središta grada Zagreba koji je u istraživanom periodu doživio naglu i značajnu transformaciju uslijed posljedica potresa i pandemije COVID-19. Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini gradske četvrti, dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studenata za njima. Istraživanjem je uočena promjena svakodnevnih praksi i češći boravak studenata na javnim prostorima te stavovi koji naglašavaju važnost javnih zelenih površina u svakodnevnom životu studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije, na obje istraživane prostorne razine.
Zaradi močnega vala urbanizacije in omejenih možnosti formalne zaposlitve v velikih azijskih mestih se čedalje bolj krepi ulična prodaja, ki je zaradi neodobrene uporabe javnega prostora pogosto ...sporna in nezakonita. Nedeljska tržnica v Kuteku v indonezijski občini Depok se je morala z lokacije zraven univerze, na kateri je bilo običajno polno ljudi, preseliti v razmeroma odmaknjeno stanovanjsko sosesko, kjer pa prodajalci še vedno precej dobro poslujejo. Študija primera, predstavljena v tem članku, temelji na obsežnih terenskih opazovanjih in intervjujih ter pojasnjuje, kako je bila izbrana nova lokacija tržnice in kako je prostorsko urejena, da lahko zadovoljuje potrebe prodajalcev, stanovalcev in kupcev. V članku je predstavljeno, kako so stanovalci in prodajalci razvili inovativen, odprt in samoorganiziran sistem upravljanja tržnice, ki se prilagaja spreminjajočemu se številu in lastnostim prodajalcev in kupcev. Čeprav sistem velja za učinkovito orodje, ki omogoča uspevanje sive ekonomije, zaradi omejenih načrtovalskih zmožnosti zahteva sodelovanje z drugimi deležniki, na podlagi česar se lahko rešujejo nepričakovani izzivi. Sodelovanje med deležniki je povečalo koristi in zmanjšalo slabosti sive ekonomije v javnem prostoru.
U prilogu je riječ o umjetničkim praksama u javnom prostoru koje su između 1997. i 2000. godine realizirane u okviru Soroš centra za savremenu umjetnost (SCCA) Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Analiza ...i interpretacija karakterističnih primjera odnosi se na tri godišnje izložbe u organizaciji SCCA-Sarajevo: »Meeting Point« (1997.), »Beyond the Mirror« (1998.) i »Under Construction« (1999.).
U radu su prikazani rezultati etnografskog istraživanja ansambla JeboTon, skupine mladih glazbenika koji sviraju na zagrebačkim ulicama. JeboTon je kolektiv članova raznih bendova koji su željeli ...sudjelovati na zagrebačkoj sceni tako što će svirati na ulici. Većina ljudi aktivnih u JeboTonu mladi su ljudi od 20 do 30 godina. Aktivnosti temelje na sviranju na javnim prostorima u Zagrebu, ali putuju i u druge hrvatske gradove te u inozemstvo. Promatranjem sa sudjelovanjem istraživane su aktivnosti, organizacija te unutargrupna dinamika, dok su materijali prikupljeni polustrukturiranim intervjuima korišteni pri analizi specifičnih narativa pojedinaca u kolektivu, kao i njihovih stavova u vezi s kulturom, alternativnom scenom u Zagrebu, principima djelovanja kolektiva te ulozi javnog prostora u reprodukciji kulturnog sadržaja. U ovom radu želimo odgovoriti na dva istraživačka pitanja: 1. kako mladi aktivni u ansamblu JeboTon gledaju na svoje djelovanje u javnom prostoru; 2. kako mladi aktivni u ansamblu JeboTon doživljavaju javni prostor kao mjesta kulturne reprodukcije u usporedbi s drugim prostorima kulturne reprodukcije (npr. klubovima). Kako bismo predmetu istraživanja pristupili što detaljnije, istraživanju javnog prostora i kulturnih praksi pristupili smo koristeći se konceptima koji su bliski različitim disciplinama koje istražuju urbane i javne prostore kao što su urbana sociologija i antropologija te disciplinama koje se bave kulturom i mladima.
Rad se bavi mapiranjem i teorijskim konceptualiziranjem polemika vezanih uz „relacijsku formu”. Pri tome ne predstavlja pokušaj pacifikacije različitih pozicija niti zauzimanja „strane” u polemikama, ...već se temelji na studiji koncepata (concept-based metodology) koja služe kao pomagala boljem razumijevanju objekta istraživanja. Premda je forma suvremene umjetnosti, bilo da je čine procesi ili postupci, prema tradicionalnom shvaćanju „razbijena”, cilj rada je ispitati suprotno. U prvom dijelu analizirat će se pojam „relacijske forme” te diskursi vezani uz njezino artikuliranje. U drugom se dijelu istražuju tehnike i postupci odnosno strategije konceptualnih avangardi 1990-ih i 2000-ih. Zaključno se razmatraju napori, prijepori i mogućnosti umjetnosti u proširenom polju relacijskih praksi. Istraživanje će poslužiti za pobliže određenje ontološkog statusa suvremenih umjetničkih formi.
Mehanizem javnega – tj. posameznikov v družbi in njihovih medsebojnih odnosov – je najbolje razviden iz bistvene prvine mest: javnega prostora. Do zdaj je bilo o tem opravljenih mnogo obsežnih ...raziskav na najrazličnejših področjih. V članku avtorici predstavita konstruktivno analizo raziskovalnih pristopov in metodologij, uporabljenih pri proučevanju etnične raznolikosti kot družbenega pojava v povezavi z javnim prostorom. Analizirali sta 1.079 raziskovalnih člankov, objavljenih med letoma 1995 in 2020 ter vključenih v informacijski sistem Web of Science. Bibliometrične podatke sta ročno filtrirali, scientometrično vizualizacijo pa sta izdelali v programu CiteSpace. Proučili sta, kako so uporabljene teoretične podlage, ter predstavili trenutne trende, vrzeli in pogoste metodološke pristope v analizirani literaturi, ki lahko prinašajo nova spoznanja, uporabna za nadaljnje multidisciplinarne raziskave. Izsledki njune raziskave razkrivajo dva osnovna načina teoretičnega pojmovanja obravnavane teme: pristop, ki se osredotoča na odnos med človekom in krajem ter temelji na proučevanju urbanistične in socialne politike, ter pristop, ki se osredotoča na odnose med ljudmi ter obravnava javni prostor kot dejavnik, ki te odnose omogoča.
V velikih mestih je varnost pomemben dejavnik. Strah pred kriminalom pa je dejavnik, ki ni odvisen od dejanske stopnje kriminala, ampak je neposredno povezan s kakovostjo prostora, ki vpliva na ...posameznikov občutek varnosti. Razlikuje se tudi glede na spol. V članku avtorici proučujeta strah pred kriminalom na javnih krajih na varnem območju velike metropole, pri čemer se osredotočata na to, kako na ta strah vplivajo prostorske značilnosti in kakšne so razlike med spoloma. Raziskava je bila leta 2017 izvedena v enem najvarnejših predelov Istanbula, ki ga tudi ženske dojemajo kot varnega. Vključevala je anketo, v kateri je sodelovalo 387 anketirancev in anketirank različnih starosti. Avtorici sta jih spraševali o strahu pred kriminalom na javnih krajih ter kdaj in zakaj ga občutijo. Izsledki so pokazali, da ženske tudi v varni soseski v mestu občutijo nekaj strahu ter da so med moškimi in ženskami pomembne razlike v tem, kako občutijo strah na javnih prostorih in v kakšnih okoliščinah.
U sklopu projekta „Zagreb za mene” provedena je interdisciplinarna metoda Akupunkture grada - istraživanje stajališta građana o potrebama, promjenama i lokacijama uređenja javnih prostora u gradu ...Zagrebu. Rad iznosi rezultate istraživanja i ističe važnost uloge participativnog modela planiranja, pri čemu predstavlja Akupunkturu grada (inicijativu koja djeluje u sklopu Društva arhitekata Zagreba) kao planerski alat za jačanje simboličke i identitetske poveznice stanovnika s vlastitom četvrti i gradom u cjelini.
The City Acupuncture is an interdisciplinary method developed within the p roject ”Zagreb for me” in order to research the citizens’ attitudes about the revitalization of public urban spaces in Zagreb. This article presents the results of this research and highlights the importance of a participatory model in urban planning and design. The City Acupuncture is conceived as a planning tool aimed at strengthening the bonds between the citizens and their neighborhoods or the city as a whole.
U radu se na primjeru dviju gradskih četvrti grada Zagreba analizira transformacijski potencijal gradskih središta u podizanju kvalitete života. Polazi se od sagledavanja grada kao mreže javnih ...prostora, a uređenje gradskih središta prema osnovnim i dodatnim kriterijima predlaže se kao regeneracijski model temeljen na održivosti u kojem se nevelikim urbanističkim zahvatima znatno može pridonijeti kvaliteti života te zadovoljstvu stanovnika i korisnika prostora.
This article focuses on two districts of Zagreb as suitable models for a study on the transformation potential of city areas with the aim to improve the quality of urban life. The starting point is the concept of a city as a network of public spaces. Planning and redesign of central urban areas according to basic and additional criteria is suggested as an appropriate regeneration model based on sustainable principles. Minor interventions may considerably improve the quality of life in a city.
Uvedba zelene infrastrukture je uveljavljen pristop k blaženju učinkov toplotnih otokov in poplav na mestnih območjih, saj lahko vpliva na pomembno znižanje lokalne temperature v mestu in zmanjšanje ...nevarnosti poplav. V članku je ulična krajina prepoznana kot pomembno območje posegov za prilagajanje podnebnim spremembam, pri čemer ti posegi temeljijo na zeleni infrastrukturi, ki omogoča prijetnejše okolje za človekovo aktivnost in mobilnost v mestih, hkrati pa je pomemben blažilec toplote. Avtorji predlagajo rešitev, ki združuje nekatere ključne prvine, ki bi bile lahko podlaga vsem prihodnjim oblikovalskim posegom v javni prostor (ulično krajino), in spodbuja ureditev mestnega okolja, ki se resnično odziva na podnebne spremembe. Te prvine vključujejo omejitev neprepustnih površin samo na nujna območja, decentralizirano gospodarjenje z vodo na podlagi deževnih vrtov, nezahtevno vzdrževanje, estetske zasaditve, ki krepijo biotsko raznovrstnost, in senzorsko spremljanje parametrov toplotnega udobja za izboljšanje ukrepov. Rešitev vključuje uporabo poceni senzorjev za zbiranje podatkov o toplotnem udobju, na podlagi katerih se lahko določijo območja mestnih toplotnih otokov. Predlagano je tudi odločevalsko orodje, ki temelji na geografskem informacijskem sistemu (GIS) in zbira podatke, kot so temperatura, stopnja prekritosti površja in poplavno tveganje ter podatki, ki se nanašajo na lokacijo komunalne infrastrukture, promet in prostorsko ureditev. Opisana je poskusna uporaba predlagane metodologije v okviru trajnega projekta prilagoditve podnebnim spremembam, ki ga financira avstrijska vlada.
PDF
