U radu se definiraju prekršaji protiv javnog reda i mira, navode se statistički podaci o navedenim prekršajima na području Republike Hrvatske i posebno na području za koje je nadležna Policijska ...uprava splitsko-dalmatinska, te se citira odgovarajuća sudska praksa. Obzirom da je policija stvarno nadležna za procesuiranje prekršaja protiv javnog reda i mira, posebno su analizirane odluke o javnom redu miru koje su donijele jedinice lokalne samouprave u Županiji splitsko-dalmatinskoj, kojim odlukama se, uz one propisane Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisuju prekršaji protiv javnog reda i mira odnosno stvara normativni okvir za utvrđivanje i sankcioniranje navedenih prekršaja. Zaključak autora je da je materijalno-pravni okvir za procesuiranje prekršaja protiv javnog reda i mira dostatan, a iz postojećih podzakonskih akata (odluka) je potrebno izostaviti: odredbe sadržane u zakonima, odredbe koje su zastarjele i ne odgovaraju duhu vremena i svrsi propisa te odredbe kojima se krši komunalni red, dok u lokalnim propisima o javnom redu i miru treba propisati (samo) specifične protupravne radnje kojima se na određenom (lokalnom) području remeti javni red i mir.
The article defines misdemeanours against public order, provides statistical data on these misdemeanours in the Republic of Croatia, particularly within the jurisdiction of the Police Administration Split-Dalmatia. It also refers to relevant case law. Since the Police is responsible for processing these misdemeanours, the decisions on public order made by local government units in the Split-Dalmatia County are analysed in detail. These decisions, in addition to those prescribed by the Law on Misdemeanours against Public Order, establish a normative framework for determining and sanctioning these offenses. The authors conclude that the legal framework for prosecuting misdemeanours against public order is sufficient, but it is necessary to remove provisions contained in laws, outdated provisions, and those that violate municipal regulations from sublegal acts. The local regulations on public order should regulate only specific unlawful actions that disrupt public order in particular (local) areas.
Autori u radu cjelovito analiziraju primjenu Prekršajnog zakona s institutima koje primjenjuje policija kao tužitelj. Krucijalno pitanje kroz cijeli rad odnosi se na poimanje stvarne uloge tužitelja, ...odnosno možemoli tu ulogu uopće poistovjetiti sa značajem koji ima državni odvjetnik ukaznenom postupku. Prekršajni zakon sadrži mnoge odredbe iz europskogzakonodavstva, Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona i zaistaje donio (nametnuo) brojne obveze tijelima da postupaju na višem nivou.Najbrojnije novine vidljive su upravo u ulozi tužitelja. Stoga su u radu provedene analize instituta tužitelja u prekršajnom postupku kroz povijesno,normativno i empirijsko istraživanje kako bi se dobio odgovor na središnjepitanje o (ne)primjeni uloge tužitelja. Najvažniji dio rada obuhvaća istraživanje policijske i sudske prakse kod prekršaja protiv javnog reda i mira,nasilja u obitelji, nereda na sportskim natjecanjima, potpomaganja nezakonitih migracija i vožnje pod utjecajem alkohola. S obzirom na značajnuulogu koju je zakonodavac omogućio tužiteljima u prekršajnom postupkuovo sveobuhvatno istraživanje dat će jednu retrospektivu položaja i ulogetužitelja s prijedlozima za daljnjim približavanjem tužitelja prekršajnogpostupka ulozi koju imaju državni odvjetnici u kaznenom postupku.
In this paper, the authors comprehensively analyse the application of the MisdemeanourAct with the legal institutes applied by the police as prosecutors. The crucial question in thepaper relates to the understanding of the actual role of prosecutors, namely whether we can atall equate this role with the significance that a public prosecutor has in criminal proceedings.The Misdemeanour Act contains many provisions from European legislation, the CriminalProcedure Act, the Criminal Code, and indeed has imposed numerous obligations on authorities to act at a higher level, with the most significant innovations being evident in the role ofprosecutors. Therefore, the paper conducts analyses of the legal institute of prosecutors inmisdemeanour proceedings through historical, normative, and empirical research to providean answer to the central question of the (non-)application of the prosecutor’s role. The most important part of the paper encompasses the research of police and judicial practices in offencesagainst public order and peace, domestic violence, disorders at sports competitions, assistingillegal migrations, and driving under the influence of alcohol. Considering the significant rolethat the legislator has granted to prosecutors in misdemeanour proceedings, this comprehensive research will provide a retrospective of the position and role of prosecutors, with proposalsfor further aligning the role of misdemeanour prosecutors with that of public prosecutors incriminal proceedings.
U ovom prilogu u prijepisu je doneseno nekoliko dokumenata koji se odnose na osnivanje i djelovanje Odsjeka X, koji je krajem 1942. osnovan u sastavu Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost ...Ministarstva unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Navedeni odsjek trebao je proučavati četnički pokret na području NDH, odnosno trebao je nastaviti voditi već prije započetu suradnju vlasti NDH s pojedinim četničkim odredima. Također se Odsjek X trebao baviti i partizanskim pokretom. Dokumenti u ovom prilogu donose podatke o osnivanju Odsjeka X, načinu njegova rada, ali prikazuju i kako su u tom odsjeku objasnili uzroke nastanka četničkog i partizanskog pokreta na području NDH.
Autor se u prvome dijelu rada kritički osvrće na čl. 6. i 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojima je normiranost zakonskih opisa nejasna što konačno dovodi do različite ...klasifikacije događaja. Novčana kazna kao prekršajnopravna sankcija nije adekvatna i pitanje je njezine svrhovitosti za počinitelje prekršaja iz čl. 6. i 13. U drugome dijelu rada autor na odabranim slučajevima iz
sudske prakse kritički ocjenjuje utvrđivanje odgovornosti počinitelja. Osim normativne analize provedeno je i istraživanje na uzorku koji je obuhvatio 40 predmeta i 60 počinitelja iz čl. 6. i 121 predmet i 159 počinitelja iz čl. 13. na kojem su izvršene kriminološke i kriminogene analize. Analize su provedene i za uhićenje kao mjeru osiguranja
nazočnosti okrivljenika u prekršajnom postupku, te za predložene i izrečene prekršajnopravne sankcije s ciljem utvrđivanja svih razlika između čl. 6. i 13.
Cjelokupni sustav policijske (kao i upravne) vlasti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj uspostavljen
je po uzoru, ali i pod neposrednim pokroviteljstvom fašističke Italije i nacističke
Njemačke. Na temelju ...dostupnih arhivskih izvora i postojeće literature u članku se
istražuje odnos policijskog sustava NDH prema fašističkoj Italiji i njezinoj politici prema
hrvatskim krajevima u razdoblju 1941. - 1943. godine. Autor je pokušao odgovoriti
koliko je talijanska policijsko-obavještajna služba surađivala s istom službom Nezavisne
Države Hrvatske
U sklopu Ministarstva unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske osnovano je Ravnateljstvo za javni red i sigurnost (RAVSIGUR) koji je djelovao kao poseban odjel MUP-a. Bio je zamišljen kao ...redovita policijska ustanova NDH te je imao zadaću vrhovnog nadzora nad radom svih redarstvenih oblasti i službi. Istovremeno je osnovana i Ustaška nadzorna služba (UNS) koja je postala specijalna policija ustaškog režima. Na čelo RAVSIGUR-a i UNS-a Pavelić je imenovao Eugena Didu Kvaternika čime je ujedinjen rad cijele policije. Nakon smjene Dide Kvaternika uloga UNS-a sve više slabi. Početkom 1943. godine RAVSIGUR je proširio nadležnost i na poslove koji su bili u djelokrugu UNS-a i promijenio ime u Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost (GRAVSIGUR).
