Informirani pristanak, koji prvenstveno ima za cilj potaknuti pojedine pacijente i subjekte znanstvenog istraživanja na donošenje autonomnih odluka, i javnozdravstvene mjere poput obveznog ...cijepljenja protiv zaraznih bolesti, čija uspješnost podrazumijeva usklađenu distribuciju cjepiva široj populaciji, čine se na prvi pogled kao nepomirljive suprotnosti. Rad istražuje mogu li se te suprotnosti pomiriti, tj. može li se informirani pristanak primijeniti u području javnog zdravstva. U prvom dijelu rada daje se kratak pregled glavnih značajki informiranog pristanka i njegove važnosti u liječenju pacijenata. Drugi dio rada bavi se pitanjem imunizacije. Ako nemaju pristanak pacijenata i ne postoji zakonska obveza cijepljenja, smatra se da liječnici prilikom cijepljenja zadiru u tjelesni integritet drugih osoba te se njihov čin može smatrati napadom i povlačiti naknadu nematerijalne štete. Imunitet krda kao “javno dobro” može se postići samo ako svi ljudi podjednako podliježu javnozdravstvenim mjerama. U ovom trenutku, ključno je pitanje predstavljaju li informirani pristanak i pripadajuća sloboda odlučivanja prijetnju ostvarivanju ovog javnozdravstvenog cilja. Na ovo pitanje doista treba odgovoriti jer cijepljenje može, iako rijetko, dovesti do medicinskih komplikacija, koje potom mogu dovesti do visokih troškova liječenja, gubitka prihoda i, iznimno rijetko, do smrti. Svrha ovog rada je pokazati da bi otkrivanje rizika i dobrobiti imunizacije u okviru javnozdravstvenih programa moglo pridonijeti provođenju temeljnih bioetičkih postulata u praksi: uspostavljanju i njegovanju međusobnog povjerenja između liječnika i pacijenata, što sve može pridonijeti višoj stopi procijepljenosti stanovništva.
Aiming at preparing the basis for evidence-based dental public health policy making in Slovenia, the objective of the study was to assess the strength of association between oral health status ...measured by the number of missing teeth and self-rated health (SRH).
The study was designed as a pooled individual-level data study from four national cross-sectional studies carried out in the period 2001-2012, based on CINDI Health Monitor methodology. Altogether, 34,412 participants were included. A logistic regression model with poor SRH as observed outcome and the number of teeth as explanatory factor (adjusted for selected biologic, socio-economic and health factors) was proposed.
In the sample, women represented 55.7% and men 44.3%, median age was 45 years. Persons with more missing teeth more likely rated their health as poor. The association was persistent even when different confounding variables were included in the model. In the group with 1-5 missing teeth, in comparison to the group with none missing teeth, OR was 1.23 (p=0.049), whereas for the group with 6-10 missing teeth, OR was 1.32 (p=0.019); for the group with >10 missing teeth, but not all, OR was 1.77 (p<0.001), and for the group with all missing teeth, OR was 2.19 (p<0.001).
Study results showed clear association of SRH with dentate status, which confirms the oral-general health connection. This indicates the need for the development of proper dental public health policies for better oral health, and presents a new view on the importance of preserving teeth.