Nos vemos hoy 1 Trenc, Andreja
Vestnik za tuje jezike,
12/2023, Letnik:
15, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Nos vemos hoy 1 je sodobna učbeniška zbirka za učenje španščine kot drugega oz. tretjega tujega jezika v srednjem strokovnem in gimnazijskem izobraževanju. Uvršča se med učbenike, ki uresničujejo ...sporazumevalni pristop učenja tujega jezika po Skupnem evropskem okviru za učenje tujih jezikov, ožje pa na dejavnostih zasnovan pristop, saj je zasnovan kot preplet jezikovnih in nejezikovnih zmožnosti. V devetih tematskih poglavjih je zastopano tudi spoznavanje zemljepisnih in kulturnih značilnosti špansko govorečih skupnosti, usvajanje učnih strategij s spoznavnih in drugih predmetnih področij (IKT, raba tehnoloških virov in medpredmetno povezovanje). Poglavje osmišlja končna naloga oz. projekt, ki je tematsko in taksonomsko usklajen s ciljno ravnjo – usvojiti zmožnost osnovnega sporazumevanja v najbolj neposrednih sporazumevalnih položajih na stopnji A1 po Skupnem evropskem jezikovnem okviru, kot so, denimo: osebna predstavitev, opis svojega kraja in kulturnih zanimivosti, snovanje urnikov, povezanih s prehranjevanjem, dnevnimi običaji, hrano in nakupovanjem, prostočasne dejavnosti ter pripovedovanje o (preteklih) izkušnjah.
This paper investigates the linguistic means used to express general scientific activity above the level of an individual word. The corpus approach and the contrastive method are used to analyze ...typical and characteristic, general scientific VERB + NOUN collocations of the Croatian language and compare them with collocations in the German general scientific language. The aim is to find out how VERB + NOUN collocations are positioned within euristic structures of scientific language, and finally to assign the collocations to the corresponding type of general scientific language activity. General scientific collocations are an important part of everyday scientific communication, primarily written. A bilingual list of isolated translation equivalents of transdisciplinary VERB + NOUN collocations in Croatian and German (e.g., use (scientific) sources ‘(wissenschaftliche) Quellen heranziehen’, use arguments ‘Argumente heranziehen’, apply the approach ‘einen wissenschaftlichen Ansatz’) has been compiled to meet the needs of Croatian authors in scientific writing. Furthermore, a contrastive approach is used to compile a list and provide a description of VERB + NOUN collocations through which eristic structures of scientific communication are realized, focusing on the most important interlingual differences and problems arising in the scientific writing of native Croatian speakers. The results of the research also have implications for native speakers of Croatian language who publish their scientific research in the Croatian language as they provide insight into the application of VERB + NOUN collocations in contemporary scientific language. The results of the analysis also show that there is a lack of contrastive research on the lexico–syntagmatic level and interlingual comparisons of individual aspects of the two scientific languages.
Simpozij Obdobja 41 Ina Poteko
Slovenscina 2.0,
12/2022, Letnik:
10, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Poročilo o 41. simpoziju Obdobja, ki sta ga med 16. in 18. novembrom 2022 organizirala Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik (CSDTJ) in Oddelek za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v ...Ljubljani pod naslovom Na stičišču svetov: slovenščina kot drugi in tuji jezik.
Josip Margitaj (1854.-1934.), učitelj i mađaron, bio je utemeljitelj pojma “međimurskoga jezika”. Godine 1884. počeo je izdavati dvojezični tjednik Medjimurje/Murakoz. Jezična inačica, koju Margitaj ...zove „međimurskim“, zaista u maloj mjeri predstavlja međimurski dijalekt. U većoj mjeri pokazuje jezičnu srodnost s kasnijim djelima kajkavskoga književnog jezika, koja su bila prožeta utjecajem hrvatskoga književnog jezika štokavske osnovice. Neposredan je uzor Margitajevu jeziku bila susjedna slovenska pokrajina u Ugarskoj (danas Prekmurje u Sloveniji i Porabje u Mađarskoj), gdje je ostvaren književni jezik prema lokalnom dijalektu u 18. stoljeću, a koji je u Ugarskoj službeno bio nazvan “vendski”; taj se jezik, prema tzv.“ vendskoj teoriji“, nastojalo razlikovati od slovenskog jezika. Po oslobođenju Međimurja (1918.) prestali su pokušaji pisanja „na međimurskome“, za razliku od Prekomurja (slov., Prekmurja), gdje je još bila aktivna lokalna književnost do 1945. godine. Međimursko je pitanje bilo oživljavano u doba mađarske okupacije (1941. - 1944.), ponovno zbog propagandističkih i mađarizacijskih ciljeva, kao i 1942. godine, kad su napisane dvije kratke standardne gramatike (međutim, te gramatike nisu mogle stvoriti pravi normativni jezik). Krajem Drugoga svjetskog rata (1939.-1945.) jednom zauvijek dovršeni su „pokusi“ tzv. međimurskog jezika. Zaista lažan, „međimurski jezik“ nema nikakva traga u međimurskoj kulturnoj baštini, dok prekomurski jezik ipak ima živu tradiciju podjednako u Sloveniji i Mađarskoj. Ovaj rad Akoša Antona Dončeca - čiji je domicil Verica-Ritkarovci (Ketvolgy/Mađarska) - drugi je dio cjelovite studije (u dva nastavka) - koji razmatra program tzv. „međimurskog jezika“ Josipa Margitaja u kontekstu nekolikih prijelomnih momenata tematiziranog područja: u periodu p riključenj a Međimurja i Prekomurja Kraljevini SHS 1918. – 1919. te u uvjetima mađarske okupacije 1941. – 1944. Rad detektira smjerove pokušaja kodifikacije međimurskoga i prekomurskoga jezika u kontekstu znanstvenih proučavanja, te, na kraju, obrazlaže razloge sloma i baštine „međimurskoga jezika“. Rad je na hrvatski preveo dr. sc. Elod Dudaš.
Josip Margitaj (1854 – 1934), teacher and pro-Hungarian/Unionist, was the promoter of the term „Međimurean language“. In 1884 he began publishing the bilingual weekly Medjimurje/Muraköz. The language concept he calls „Međimurean“ does actually represent the Međimurean dialect in a minor segment. To a greater extent it has linguistic similarities with subsequent works written in the Kajkavian literary language that was highly influenced by the Croatian Štokavian based literary language. The direct model for Margitaj's language was the neighbouring Slovenian region in Hungary (now Prekomurje in Slovenia and Porabje/Raba Region in Hungary), where a literary language had been construed on basis of the local dialect dating from the 18th century, officially named in Hungary as Wendish. Efforts were made to distinguish this language from the Slovenian language according to the so-called „Wendish Theory “. After the liberation of Međimurje (in 1918), there were no further efforts to write in „Međimurean“, while local literature was actively promoted in Prekomurje until 1945. The Međimurean issue was rekindled in the period of the Hungarian occupation (1941 – 1944), once again for propaganda and Hungarisation goals, and also in 1942 when two short standard grammars were written (however, those two grammars could not create a real normative language). By the end of Second World War (1939 – 1945), the so-called experiments with the „Međimurean language“ were terminated once and for all. The actually false „Međimurean language“ has left no trace in Međimurean cultural heritage, whereas the „Prekomurski language“ still has a live tradition, to an equal extent both in Slovenia and Hungary. This work by Akoš Anton Dončec, whose domicile is Verica-Ritkarovci (Ketvolgy/Hungary), is the second part of an overall study (in two sequels) in which the program of Josip Margitaj’s so-called “Međimurean language” is examined in the context of the accession of Međimurje and Prekomurje to the Kingdom of SHS in 1918 – 1919; of Međimurje and Prekomurje under the Hungarian occupation from 1941 – 1944; the efforts of Međimurean and Prekomurean languages’ codification in the context of scientific research, and finally, crushing of the “Međimurean” language heritage. The work was translated into Croatian by Elod Dudaš, PhD
Rad se bavi transdisciplinarnim općeznanstvenim
glagolsko-imeničkim kolokacijama i njihovim leksičkim nepodudarnostima u
njemačkome, engleskome i hrvatskome općeznanstvenom jeziku – npr.
...Aspekt(e)/Problem(e) herausstellen; (to)
highlight/emphasize point out aspects; istaknuti//naglasiti
aspekt(e)/problem(e).
Kontrastivna i prijevodna analiza ograničena je na
odabrane primjere kolokacija u njemačkome i engleskome općeznanstvenom jeziku
te na usporedbu s njihovim kontrastivnim korespondentima u hrvatskom jeziku i
uspostavu prijevodnih ekvivalenata u trima jezicima.
Jedan od ciljeva rada jest uputiti na potrebu izrade novih vrsta
višejezičnih i višenamjenskih elektroničkih rječnika s poboljšanom obradbom
općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija. Drugi cilj jest rasvijetliti
kolokocijsku problematiku u tom području jezika i ponuditi prijedlog da se
nepodudarni kolokacijski obrasci iscrpnije prikažu u novom trojezičnom
e-rječniku općeznanstvenoga jezika na temelju potvrda stvarne primjene u širem
sintagmatskom okruženju u suvremenom znanstvenom korpusu. Takvo sintagmatsko
okruženje prikazivalo bi i opisivalo tip znanstvene djelatnosti koja se
ostvaruje u suodnosu glagola i imenice ispod razine izolirane pojedinačne
prijevodne istovrijednice i zauzima odgovarajuće mjesto u strukturi
znanstvenoga teksta u trima jezicima. Krajnji cilj prvoga šireg istraživanja glagolsko-imeničkih
kolokacija triju jezika jest predstaviti i prikazati popis tipičnih i
karakterističnih općeznanstvenih kolokacija s prijevodnim istovrijednicama ili
mogućim prijevodnim rješenjima koja bi na kraju trebala biti opisana i
prikazana u novom trojezičnom elektroničkom rječniku transdisciplinarnoga općeznanstvenog
nazivlja triju jezika.
Kao izvor hrvatskih glagolsko-imeničkih
kolokacija korišten je suvremeni korpus hrvatskoga znanstvenoga jezika.
Njemački mrežni rječnik
Digitales
Wörterbuch der deutschen Sprache
(DWDS) poslužio je kao izvor kolokacijskih
obavijesti za njemački jezik, dok je mrežni rječnik Glosbe korišten kao izvor
za engleske kolokacije.
The paper deals with transdisciplinary verb-noun collocations and
their lexical incompatibilities in the German, English, and Croatian common
language of science – e.g, Aspekt(e)//Problem(e) herausstellen ‘(to)
highlight/emphasize/point out aspects’, ‘istaknuti/naglasiti
aspekt(e)//problem(e)’. Contrastive and translation analysis is limited to
selected examples of collocations in the German and English common language of
science and a comparison with their contrastive correspondents in Croatian as
well as the establishment of translation equivalents in the three languages.
One of the aims of the paper is to point out the need to create
new types of multilingual and multipurpose electronic dictionaries with
improved processing of general scientific verb-noun collocations. The second
goal is to shed light on issues related to collocation in this area of language
and to propose an improved and more detailed representation of inconsistent
collocational patterns in the new trilingual e-dictionary of general scientific
language based on confirmations of actual application in the wider syntagmatic
environment in the modern corpus of scientific knowledge. Such a syntagmatic environment
would depict and describe the type of scientific activity that takes place in
collocational verb-noun patterns below the level of the isolated individual
functional translation equivalent, and occupies an appropriate place in the
structure of a scientific text in the three languages.
The ultimate goal of the first broader research of verb-noun
collocations of three languages is to present and make a list of typical and
characteristic general scientific collocations with translation equivalents or
possible translation solutions, which should finally be described and presented
in a new trilingual electronic dictionary of transdisciplinary general
scientific terminology of the three languages.
The modern corpus of the
Croatian scientific language was used as the source for Croatian verb-noun
collocations. The German online dictionary Digitales Wörterbuch der deutschen
Sprache (DWDS) served as a source of collocation information for the German
language, while the online dictionaries Glosbe and Langenscheidt were used as a
source for English collocations.
Zapis posveta o zahtevah po znanju slovenščine, kot jih opredeljuje najnovejši Zakon o tujcih, in dostopu do znanja slovenščine za državljanke in državljane tretjih držav. Javni posvet je organiziral ...Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani in se je odvil v torek, 9. maja 2023, v Zbornični dvorani Univerze v Ljubljani.
Slovenski učenci in učenke za razliko od njihovih vrstnikov, katerih prvi jeziki trpnika ne poznajo, z razumevanjem in tvorbo tega glagolskega načina v nemščini načelno nimajo težav; težave pa jim ...povzroča njegova raba. Tako nemščina kot slovenščina poznata dva glagolska načina, tvornega in trpnega, ter pri slednjem razlikujeta med dvema oblikama: nemščina med trpnikom dogajanja ali trpnikom s pomožnim glagolom werden in trpnikom stanja ali trpnikom s pomožnim glagolom sein, slovenščina med trpnikom z deležnikom na -n/-t in trpnikom s se. Toda rabo trpnika v slovenščini zaznamuje dolgoletna tradicija odklanjanja, ki jo vsaj delno nadaljuje tudi zadnja Toporišičeva slovenska znanstvena slovnica s pripombo, da ga niti v strokovnih, poljudnih in znanstvenih besedilih ni dobro preveč uporabljati. Glede na sodobno didaktično-metodično načelo raznojezičnosti je treba upoštevati predznanje učencev in učenk ter aktivirati njihove predhodno pridobljene spretnosti in strategije. Zato smo v sodobnih učbenikih za slovenski jezik v osnovnih in srednjih šolah preverili, kaj učenci in učenke v njih izvedo o rabi trpnika v slovenščini, nato pa analizirali obravnavo trpnika v učbenikih za nemščino kot tuji jezik, ki se uporabljajo v slovenskih srednjih šolah, kjer se glede na učni načrt za nemščino kot drugi tuji jezik nemški trpnik obravnava. Glede na ugotovitve obeh analiz smo oblikovali predlog za didaktizacijo nemškega trpnika, ki bi s ciljem primerne rabe presegla usmerjenost k obliki.
Indija je vrlo kompleksan sociolingvistički eko-sustav u kojemu društvo podupire određene javne jezike za javnu komunikaciju dok druge priznaje kao materinje koji se rabe u privatnoj komunikaciji. U ...ovom eko-sustavu engleski se jezik pojavio kao jezik trgovaca putnika, bio prisutan duže od stoljeća kao jezik kolonizatorske sile, a danas u indijskome suvremenome društvu ima važnu ulogu u javnoj komunikaciji u radu administrativnih službi, obrazovanja, medija i znanosti. U radu se predstavlja hijerarhijski model javnih jezika u indijskome sociolingvističkom eko-sustavu, te pobliže opisuju uloge engleskoga jezika kako bi se stekao uvid u sociolingvističku komunikacijsku matricu u Indiji i uvjeti za razumijevanje pojave hingliškoga jezika. Rad analizira koji se ostvaraji smatraju hingliškim i pokušava objasniti iz sociolingvističke perspektive razloge pojave hingliškoga na indijskom potkontinentu.
V Sloveniji se je z vstopom v Evropsko unijo pojavila potreba po dvojezičnih in večjezičnih leksikalnih in terminoloških virih, med drugim tudi za francosko-slovenski jezikovni par. Prispevek opisuje ...pristop k izdelavi francosko-slovenskega terminološkega in frazeološkega spletnega slovarja ARTES. Pojasnjeni bodo zasnova in zgradba slovarja ter pedagoški pristop k oblikovanju slovarja. Z uporabo vnesenih podatkovnih nizov bodo predstavljeni pridobljeni terminološki rezultati s področja krasoslovja ter oblikoskladenjske razlike med generičnimi kolokacijami.
PDF
