Prevajanje normativnih pravnih besedil se podreja strogim pravilom, ki se nanašajo predvsem na visoko mero natančnosti teh prevodov z vidika vsebine in jezikovne točnosti, kar izhaja iz dejstva, da ...so ti prevodi pravno zavezujoči. Pravni jezik, kamor štejemo tudi jezik normativnih pravnih besedil, ima določene ključne značilnosti. Mednje štejemo nominalizacijo in prisotnost kompleksnih samostalniških struktur ter pogosto rabo trpnika. Ker se skladenjski sistemi jezikov se med seboj razlikujejo, lahko pri prevajanju določb v mednarodnih pogodbah pričakujemo razlike med skladenjskimi strukturami povedi in stavkov v izhodiščnem jeziku in skladenjskimi strukturami v njihovih prevodih. Namen tega prispevka je prikazati rezultate kvantitativne in kvalitativne analize skladenjskih prevodnih premikov na skladenjskih ravneh povedi in stavka v slovenskih prevodih določb iz mednarodnih pogodb, napisanih v angleščini kot pravni lingvi franki. Za potrebe raziskave smo izdelali manjši enosmerni vzporedni korpus, ki je vseboval enostavčne povedi kot pogosto vrsto povedi v mednarodnih pogodbah. Glavna ugotovitev glede strukturnih premikov naše raziskave je, da se glede na angleške izhodiščne povedi v slovenščini večinoma ohranja enostavčna povedna struktura. Do premikov v zloženo povedno strukturo v slovenščini pa pride, kadar je kompleksno zložena samostalniška fraza v angleščini prevedena kot podredni stavek v slovenščini. Na ravni stavka so premiki posledica spremembe zaporedja stavčnih členov ali pa posledica spremembe angleške trpne glagolske oblike v slovensko tvorno glagolsko obliko. Vendar tudi na tej ravni premiki niso pogosti. Iz teh ugotovitev sklepamo, da se prevajalci glede skladnje držijo načela visoke natančnosti prevodov normativnih besedil z vidika ohranjanja zaporedja podanih informacij ob upoštevanju zakonitosti pravne slovenščine.
Prispevek obravnava osnovne glagole, ki označujejo delovanja in dejavnosti v slovenščini in ruščini. Primerjani so slovenski glagoli delati, narediti, početi z najpogostejšimi ruskimi ustreznicami ...работать, делать, сделать. Večpomenskost obravnavanih glagolov je posebej analizirana z vidika slovnice zgradb, konkretni pomen se pri širokopomenskih glagolih aktualizira šele v posamičnih zgradbah.
Brojni su eponimni nazivi u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima. U radu donosimo kontrastivnu analizu primjera engleskih i hrvatskih eponima koji se upotrebljavaju u tim dvama područjima. Cilj ...je analize utvrditi razlike između dvaju jezika na ortografskoj, gramatičkoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini. Eponime smo prema semantičkome kriteriju podijelili u pet skupina; odabrani su primjeri te klasifikacije također dio kontrastivne analize.
Eponymous terms are frequently used in the language of science and technology. The paper deals with a contrastive analysis of examples of English and Croatian eponymous terms used in the language of science and technology. Most eponyms are persons, real historical figures, after whom a concept, a phenomenon, a process or a discovery is named, however, eponym may be any toponym, i.e. a country or a city, a brand name and even anything bearing a name.
The goal of the analysis was to describe the eponymous terms with respect to their orthography, grammar, syntax and semantics and to establish the differences between the two languages. A semantic classification of the eponyms has been proposed and the examples presented in the classification were analysed and compared contributing to the linguistic analysis.
The contrastive analysis has shown that in most cases an English eponymous term is also an eponym in Croatian, but there are a few exceptions showing that there are some English eponymous terms that are not eponyms in Croatian and vice versa. Most eponymous terms are of a permanent nature, only the ones that denote devices or products that have become obsolete remain to be used as historical terms. It has
been found that in both languages there are pairs of synonyms in which one term is an eponymous term and the other one is a non-eponymous term. It was established that, firstly, such pairs are not always cognitive synonyms but near-synonyms, and secondly, that the meaning of non-eponymous terms is much more transparent than the meaning of eponymous terms. In terms of syntax, the differences between the two languages are naturally substantial as Croatian is a language with an extensive case system and English is a case-poor language. The semantic classification revealed a wide variety of concepts that are named after scientists and engineers, reflecting the fact that eponymous terms constitute a large portion of the specialized vocabulary of science and technology.
Z jezikom nismo vedno zmožni neposredno ubesediti vsega, kar mislimo, zato za razlago pojavnosti uporabljamo različne jezikovno-kognitivne postopke, med drugim metafore in metonimije. Prepoznavanje ...vrednosti in razširjenosti metaforičnih in metonimičnih izrazov v jeziku je v zadnjih dvajsetih letih vodilo k povečanemu zanimanju za sistematično identifikacijo in luščenje tovrstnih figurativnih izrazov v korpusih posameznih jezikov. Izraze, pri katerih potekajo konceptualne preslikave, ki sodelujejo pri metaforičnih in metonimičnih procesih, je namreč težko izluščiti iz korpusa, ki niso posebej označeni za namene raziskovanja figurativnega jezika. V članku opredelim razumevanje konceptualne metafore in konceptualne metonimije, predstavim najpogostejše metode luščenja metaforičnih in metonimičnih izrazov iz jezikovnih korpusov ter na primeru korpusa g-KOMET, ki je ročno označen za metaforične izraze in metonimične prenose, ponazarjam poskus sistematizacije nekaterih najbolj prisotnih metonimičnih prenosov v slovenskem govorjenem jeziku.
Številne empirične raziskave povezovanja besed v jeziku razkrivajo, da je jezik prepreden z večbesednimi vzorci, ki vsaj na neki točki jezikovne rabe delujejo kot nerazstavljiva celota. To potrjujejo ...tudi dosedanje raziskave večbesednih enot v slovenščini, ki se običajno osredotočajo predvsem na strukturno ali pomensko zaključene enote, kot so kolokacije, stalne besedne zveze ali frazemi. Da bi omogočili bolj celovit vpogled v obseg in naravo formulaičnega jezika v slovenščini, ki bi ga bilo smiselno vključevati tudi v bodoče leksikalne in slovnične opise, v članku raziščemo alternativni koncept formulaičnih besednih nizov, tj. neprekinjenih nizov dveh ali več besed z izstopajočo pogostostjo pojavljanja, ne glede na njihovo strukturno, pomensko ali zaznavno celovitost. Predstavimo postopek identifikacije formulaičnih besednih nizov v referenčnih korpusih pisne in govorjene slovenščine, jih kvantitativno in kvalitativno analiziramo ter primerjamo. Velik delež identificiranih formulaičnih nizov v obeh korpusih dokazuje določeno stopnjo formulaičnosti, še zlasti v govorjeni slovenščini. Čeprav v obeh oblikah jezikovne rabe prevladujejo predvsem strukturno nezaključeni nizi funkcijskih besed, ugotavljamo več pomembnih razlik v skladenjskih in funkcijskih lastnostih najpogostejših nizov pisne in govorjene slovenščine, ki potrjujejo vpliv specifičnih sporazumevalnih okoliščin in ciljev na razvoj in obseg formulaičnega jezika.
Relying on the theory of conceptual metaphor, this paper contrastively analyses lexemes from the lexical field family in English (family, father, mother, son, daughter, sister, brother) and porodica ...in Serbian (porodica, otac, majka, sin, kći, sestra, brat). The aim of the paper is to establish similarities and differences between metaphorical meanings of these lexemes and, on the basis of that, to determine the cross-linguistic and cross-cultural similarities and differences between these two languages. The analysis is based on the material excerpted from monolingual dictionaries of English and Serbian. Numerous similarities have been established between the lexemes from this lexical field, which is probably a consequence of the common European cultural space and the Christian foundation upon which it rests.
U ovome radu analizira se suodnos internacionalizama i domaćih riječi u
traduktološkome nazivlju hrvatskoga i ruskoga jezika. S obzirom na to da je u
sklopu projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje ...(JENA) obrađeno, među ostalim, i
traduktološko nazivlje te da su doneseni nazivi na hrvatskome s definicijama i
njihove ruske istovrijednice, zanimao nas je odnos tih dvaju jezika prema internacionalizmima
i domaćim riječima, odnosno kako su se u njima terminologizirali traduktološki nazivi.
Na korpusu od 150 naziva provedena je poredbena analiza kojom ćemo pokazati
postoje li među tim dvama jezicima sličnosti i razlike pri stvaranju naziva te
daje li se prednost uporabi internacionalizama ili domaćih riječi. Istraživački
interes usmjerili smo i na sustavnost uporabe te utvrdili koliko se i u kojim
segmentima razlikuje hrvatska i ruska terminološka praksa
.
In this paper, the author examines the correlation between internationalisms and native terms used in the translation studies terminology of the Croatian and Russian languages. The analysis comprises approximately a hundred and fifty terms, available within the Croatian Linguistic Terminology project (JENA), and compares Croatian terms and their Russian equivalents to determine whether there are similarities and differences in term formation between the two languages and whether the preferred term is an internationalism or a native term. Based on the research results, the author offers conclusions about the extent and segments in which the Croatian and Russian terminological practices differ.
U procesu učenja stranoga jezika motivacija kao jedan od afektivnih čimbenika ima vrlo važnu ulogu. Tijekom procesa učenja motivacija se mijenja. Povezana je s dinamičnim promjenama i različitim ...unutarnjim i vanjskim utjecajima kojima je učenik izložen, stoga u tom procesu dolazi do čestih fluktuacija motivacije (Dörnyei i Skehan 2005). Motivacija u svojoj pojavnosti bitno utječe na način i tijek usvajanja stranoga jezika određujući joj intenzitet, tip, trajanje i učinkovitost. Ovaj rad je nastavak istraživanja o motivaciji za učenje francuskoga i talijanskoga jezika koje je provedeno tijekom školske godine 2019./2020. u srednjoj strukovnoj školi u Dubrovniku. U radu se prikazuju rezultati istraživanja provedenoga na uzorku dvije skupine učenika srednje strukovne škole, jedne koja uči francuski jezik (N = 124) i druge koja uči talijanski jezik (N = 146). Kao mjerni instrument korištena je prilagođena inačica Upitnika za mjerenje tipa i intenziteta motivacije učenika za učenje stranoga jezika autorice Mihaljević Djigunović (1998). Analiza podataka provedena je metodom deskriptivne i inferencijalne statistike. Cilj istraživanja bio je ispitati odnos motivacije i varijabla spola, duljine učenja, ocjene, izloženosti izvannastavnim sadržajima, kao i boravka u zemljama francuskoga/talijanskoga govornog područja. Rezultati istraživanja pokazali su značajnu povezanost motivacije i navedenih varijabla u skupini učenika francuskoga jezika, a u skupini učenika koji uče talijanski jezik povezanost ovih varijabla uočena je samo na određenim ljestvicama motivacije. Nekolicina istraživanja bavi se motivacijom za učenje ovih dvaju stranih jezika u hrvatskome obrazovnom kontekstu. Stoga dobiveni rezultati pridonose spoznajama o motivaciji za učenje francuskoga i talijanskog jezika kao stranih jezika i mogu biti korisni istraživačima u području OVIJ-a i nastavnicima stranih jezika.
Poznato je da su grčki jezik i kultura imali velik utjecaj na rimsku
kulturu i književnost na latinskom jeziku. Nešto rjeđe pozornost privlači
utjecaj latinskoga jezika na grčki, osobito kada se radi ...o posuđenicama. Cilj
je ovoga rada prikazati poteškoće te neke neutemeljene navode pri analizi
latinizama zapažene tijekom istraživanja provedenoga na
Etimološkom rječniku
novogrčkog jezika
jezikoslovca i leksikografa Nikolaosa Andriotisa.
It is well known that Greek language and culture had a great impact on
Roman culture and literature in the Latin language. However, the influence of
the Latin language on Greek has drawn less attention, particularly when it
comes to loanwords. The goal of this paper is to show the difficulties and
certain unfounded claims in the course of analysis of Latinisms observed during
the research on the
Etymological Dictionary of Modern Greek
by linguist
and lexicographer Nikolaos Andriotis.
V prispevku je predstavljen izvor dveh izbiblijskih frazemov ločiti ljuljko od pšenice in ločiti zrnje od plev ter njun razvoj v slovenskem knjižnem jeziku od 16. stoletja do sodobnega časa. Frazema ...druži veliko podobnosti, vendar sta se v slovenskem jeziku rabila zelo različno. V gradivu za slovenski knjižni jezik 16. stoletja je podoba ljuljke med pšenico pogostejša od ločevanja zrnja od plev, vendar v drugačni obliki od danes uveljavljenega frazema. V kasnejših obdobjih je frazem ločiti zrnje od plev bistveno pogostejši in tvori več variant, kar potrjujeta tako prisotnost v slovarjih kot korpusna analiza.
PDF
