Entomophthoromycosis in India—a 4‐year study Krishnan, S. G. S.; Sentamilselvi, G.; Kamalam, A. ...
Mycoses,
January 1998, 1998, 1998 Jan-Feb, 19980101, Letnik:
41, Številka:
1‐2
Journal Article
Recenzirano
Ten cases of entomophthoromycosis encountered in a period of 4 years in Tamilnadu are reported. Basidiobolomycosis accounted for eight cases and was seen predominantly in children. Two cases of ...conidiobolomycosis were seen in elderly patients. Potassium iodide was the drug of choice in the treatment of entomophthoromycosis. All our patients, except one, responded with complete resolution of their lesions.
Zusammenfassung. Es werden 10 Fälle von Entomophthoromykosen vorgestellt, die in einem Vierjahreszeitraum in Tamilnadu, Indien, auftraten. Davon waren acht Basidiobolomykosen vorwiegend an Kindern und zwei Conidiobolomykosen bei Erwachsenen. Kaliumjodid war das Mittel der Wahl zur Behandlung dieser Mykosen. Alle Patienten außer einem kamen zur kompletten Ausheilung.
Cilj je prikazati podatke o liječenju i praćenju kohorte bolesnika s pedijatrijskim rakom štitnjače, kod kojih je učinjena totalna tireoidektomija te provedena poslijeoperacijska terapija ...radioaktivnim jodom (I-131). Studija je provedena u tercijarnom centru za štitnjaču visokog volumena, u bolesnika s pedijatrijskim diferenciranim karcinomom štitnjače koji su liječeni konsekutivno u razdoblju od 1965. do 2015. godine. U studiju je bilo uključeno 45 bolesnika (18 godina i mlađi) kod kojih je učinjena totalna tireoidektomija sa selektivnom disekcijom vrata ili bez nje. Odluka o indikaciji za provođenje poslijeoperacijske ablacije pomoću I-131 je donesena na temelju karakteristika tumora, poslijeoperacijske razine tireoglobulina, predablacijske scintigrafije cijelog tijela i/ili ultrazvuka vrata. Medijan dobi pri postavljanju dijagnoze je iznosio 15 godina. Prisutnost metastaza u limfne čvorove vrata je bila značajno povezana s papilarnim rakom štitnjače, većom veličinom tumora, zahvaćenosti dvaju režnjeva štitnjače te multifokalnom bolešću. Prisutnost udaljenih metastaza je bila značajno povezana s većom veličinom tumora. Tijekom razdoblja praćenja nijedan bolesnik nije preminuo, a 5-godišnje i 10-godišnje stope ukupnog preživljenja su iznosile 100%. Petogodišnje i 10-godišnje preživljenje bez progresije bolesti (PPB) je iznosilo 87%
odnosno 73%. Muški spol (p=0,046), dob ≤15 godina (p=0,029) i veličina tumora >15 mm (p=0,042) su bili značajno povezani s nižim PPB. Zamijećen je značajan trend porasta broja novodijagnosticiranih bolesnika tijekom vremena (p=0,011). Klinički postupak u populaciji dece s diferenciranim karcinomom štitnjače je izazovan, osobito u svjetlu porasta incidencije u ovoj populaciji. Osobitu pozornost treba posvetiti muškim bolesnicima mlađim od 15 godina s tumorima većim od 15 mm zbog opaženog nižeg PPB.
Provider: Czech digital library/Česká digitální knihovna - Institution: National Medical Library/Národní lékařská knihovna - Data provided by Europeana Collections- Jan Ševčík- All metadata published ...by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Problemi u usnoj šupljini pasa koji se trebaju kirurški tretirati su mnogobrojni. Poštivanje pravila i procedura dobre antisepse osobito je važno ako se uzme u obzir činjenica da u usnoj šupljini psa ...ima veliki broj bakterija koje čine sluznicu usta zagađenijom nego površinu kože. Zbog toga je jako važno odabrati antiseptik koji će biti doista učinkovit i koji će u velikom postotku smanjiti broj patogenih mikroorganizama, čime bi se smanjila učestalost postoperacijskih komplikacija, osobito postoperacijskih infekcija. Cilj našeg ispitivanja bio je istražiti osnovnu aerobnu bakterijsku mikrofloru u ustima pasa i istražiti antiseptičku učinkovitost 0,4% klorheksidin glukonata i 1% povidon-joda na sluznici jezika u pasa. U ispitivanje su bila uključena 45 pasa, podijeljena u tri skupine. Skupina KG je tretirana s 0,4% klorheksidin glukonatom, skupina PJ s 1% povidon-jodom i kontrolna skupina FO s 0,9% fiziološkom otopinom. Brisevi su uzimani s dorzalne strane jezika, prije i nakon tretmana s antisepticima ili s fiziološkom otopinom za kontrolnu skupinu. Broj bakterija smo određivali semikvantitativnom metodom, a identifikacija izraslih bakterijskih kolonija je vršena nakon precjepljivanja pojedinačnih kolonija na krvne agare. Od ukupno 90 uzetih briseva izolirali smo i identificirali 29 vrsta aerobnih bakterija. U pogledu antiseptičke učinkovitosti, i klorheksidin glukonat i povidon-jod su pokazali statistički značajnu redukciju rasta bakterijskih kolonija u usporedbi s kontrolnom skupinom. Nije bilo statistički značajne razlike između ova dva antiseptika u pogledu njihove učinkovitosti na redukciju rasta bakterijskih kolonija, a broj pozitivnih briseva koje smo dobili nakon ispiranja i s klorheksidin glukonatom i s povidon-jodom bio je identičan. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je dvominutno ispiranje sluznice jezika s 0,4% klorheksidin glukonatom ili s 1% povidon-jodom preporučljivo za pripremu usta za kiruršku intervenciju.
Papilarni karcinom štitnjače svrstava se u maligne tumore s najpovoljnijom prognozom, polaganog je rasta, a presadnice na udaljenim mjestima su rijetke. Najčešća mjesta udaljene diseminacije ...papilarnog karcinoma štitnjače su pluća i kosti. Rijetka mjesta udaljene diseminacije opisana u literaturi su mozak, jetra, koža, gušterača i nadbubrežna žlijezda. Bolesnica u dobi od 86 godina operirana je zbog papilarnog karcinoma štitnjače. Nakon operativnog odstranjenja štitnjače s tumorom i disekcije vrata učinjena je poslijeoperacijska onkološka obrada uključujući scintigrafiju cijelog tijela jodom-131 uz SPECT/CT abdomena. U području lijeve nadbubrežne žlijezde zabilježena je intenzivna nakupina joda-131 koja je odgova-rala presadnici papilarnog karcinoma štitnjače. Serumska vrijednost tumorskog biljega tireoglobulina bila je izrazito poviše-na i iznosila je više od 5000 µg/L uz pozitivna antitireoglobulinska protutijela. Uzevši u obzir nalaze poslijeoperacijske onkološke obrade, dob i opće loše stanje bolesnice provedeno je liječenje jodom-131. Presadnice papilarnog karcinoma štitnjače u nadbubrežnu žlijezdu su iznimno rijetke i dosad je u literaturi opisano samo 9 slučajeva. Ovaj prikaz bolesnice upotpunjuje dosadašnje rijetke slučajeve neobičnih mjesta udaljene diseminacije papilarnog karcinoma štitnjače.
Cilj rada bio je utvrditi koncentraciju joda u sirovom kravljem mlijeku proizvedenom u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) te procijeniti udio mlijeka u ukupnoj konzumaciji joda kod BiH populacije. ...Uzorci mlijeka prikupljeni su iz pet različitih regija tijekom proljeća, ljeta i zime. Koncentracija joda u uzorcima određena je metodom ICP-MS. Srednja vrijednost (± standardna devijacija) sadržaja joda u mlijeku iznosila je 60,9±67,5 μg/kg i varirala od 4,4 do 378,7 μg/kg. Zimsko mlijeko sadržavalo je više joda (84,0±88,2 μg/kg) nego proljetno (45,3±46,7 μg/kg) i ljetno mlijeko (51,3±51,0 μg/kg), iako u dvije od pet istraživanih regija nije postojala ovakva tendencija a sadržaj joda u mlijeku bio je sličan u sve tri sezone. Vrlo niske koncentracije joda (ispod 20 μg/kg) utvrđene su u 41 uzorku, ukazujući na raširen deficit joda kod muznih krava. Mlijeko iz sjeveroistočnog dijela zemlje imalo je znatno veći sadržaj joda nego mlijeko iz preostale četiri regije u sve tri sezone. U svim uzorcima iz te regije sadržaj joda bio je veći od 20 μg/kg. Uz trenutno postojeću prosječnu konzumaciju od 0,4 L dnevno, mlijeko sudjeluje s 20 % u preporučenom dnevnom unosu joda za ljude, varirajući od 6 % do 72 %, ovisno o sezoni godine i dijelu zemlje. Rezultati ukazuju na potrebu dodatnog obogaćivanja obroka životinja jodom, kao i na potrebu povećanja konzumacije mlijeka kod ljudske populacije.
Oxidative carbonylation of aniline to
N,N′diphenyl urea was achieved at 100°C and atmospheric pressure conditions. The screening of several homogeneous transition metal complexes was carried out. The ...best catalytic activity was shown by Ru(CO)
3I
3NBu
4 catalyst. The effect of solvents, temperature, aniline and promoter concentration etc. on the activity and selectivity of this catalyst was studied. The activation energy of the reaction is evaluated as 26.6 kcal/mol. A plausible mechanistic pathway for oxidative carbonylation of aniline to diphenyl urea has also been proposed.
This paper describes the application of an anode-support system to the electrolytic production of cuprous iodide by the anodic dissolution of metallic copper in an acidic potassium iodide solution. ...At the cathode the reduction of iodine to iodide is carried out. It has been determined that it is possible to utilize in the process an AISI-316 L stainless steel mesh basket loaded with small pieces of high-grade copper scrap. Under the operating conditions used the AISI-316 L stainless steel remains passive and acts only as an electrical contact between the copper pieces and the external current source. As cathode system, an AISI-316 L stainless steel mesh surrounded by a polypropylene diaphragm was utilized. As recommended operating conditions, a solution of KI: 40 g dm
−3 and I
2 : 20 g dm
−3, pH: 1.8±0.2, current density: 1.0 A dm
−2, T: 20±1°C, can be used. Good quality cuprous iodide powder (99.8% purity) was obtained. The energy consumption was 0.21 kWh (kg CuI)
−1.
Halogenated organic substances are among the main environmental concerns. A number of micro‐organisms are able to dehalogenate these compounds. However, the methods for the assessment of ...micro‐organismal ability to dehalogenate are expensive and require complex instrumentation. Here, an easy colorimetric assay for the screening and assessment of the ability of bacterial cultures to deiodinate, and potentially dehalogenate, chemical substances is proposed. The method is based on the oxidation of iodide, released due to biotransformation, to iodine followed by a subsequent detection of iodine by a classical reaction with starch.
PDF
