Television drama series are nowadays one of the most common television formats in the entertainment program genre. On the one hand, heroes and heroines of these series mirror social and cultural ...realities and changes, whereas on the other, they offer imitation models and shape ideas about, among other things, what being male and female means. While in the first three decades of their existence television series predominantly showed stereotypical male-female relationships through active heroes and passive housewives, in the last two decades we have witnessed changes which question the stereotypical depiction of gender roles. Television started presenting new main heroines that are equally courageous, independent, intelligent and violent as their male partners although they continue to perpetuate the stereotypical depiction in terms of physical attractiveness and sex appeal. This primarily refers to the protagonists of North American series such as Buffy, Nikita, Xena, Alias, Revenge, Rogue, etc. This paper discusses the characteristics of these new heroines in the leading roles and their potential to redefine the female character.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Istraživanja je rezultiralo kompletnom monografijom Biance Pitzorno, suvremene talijanske spisateljice dječje književnosti. Analiza ...djela Pitzorno ističe i dokazuje važnost obraćanja ženskom dijelu dječje čitalačke publike, a jedna od posebnosti Pitzorno upravo je činjenica da su njeni glavni likovi isključivo djevojčice i žene. Kronološki, produkcija Pitzorno obuhvaća period od 1970. godine do danas. Romani Biance Pitzorno smještaju se među najznakovitije u talijanskoj dječijoj književnoj panorami, kao najopširnijoj narativnoj književnoj vrsti dječje književnosti, s izraženom tematskom i stilskom raznolikošću, te ženskim likovima kao glavnim nositeljima radnje.
Bianca Pitzorno naglasak stavlja na takozvanu "trasgresivnost" i "antipedagoški" element njenih najrecentnijih djela koja su posebno omiljena kod djece, a novost je upravo u književnom pristupu koji se razlikuje od tradicionalnog. Ona se nadahnjuje djevojčicama koje poznaje, o kojima pripovijeda, i kojima se direktno obraća, ali i čije je želje za ciljanom pričom literarno oblikovala, ne zaboravljajući pritom edukativni i moralni element ali oblikovan na način koji je djeci blizak, zanimljiv i najbitnije - zabavan.
U djelima Pitzorno fantastično izvire iz svakodnevnog, autorica stvara junakinje potpuno neočekivane i izgledom i sposobnostima, tj. talentima, koje koriste kako bi se oslobodile hegemonije svijeta odraslih. U autobiografskom romanu za djecu Pitzorno iznosi direktna i osobna iskustva, primjere i razmišljanja o specifičnosti i važnosti tog književnog žanra. Junakinje ovog pripovijednog modela nisu plod mašte već djevojčice i žene koje je poznavala. Roman Biance Pitzorno, u kontekstu historiografske metafikcije, kao da se kreće u dva pravca, s jedne strane potcrtava fikcijske mehanizme teksta, s druge se usredotočuje na suvremenu ženu (djevojčicu), dajući joj glas koji inače biva zaboravljen, ignoriran ili cenzuriran. U romanu Extraterrestre alla pari autorica se koristi fantastičnim kojim ukazuje na manjkavosti tradicionalnog odgoja ali i društva (stereotip rodnih uloga). Tematske preokupacije ove autorice su: smrt, razvod roditelja, pubertet, identitet, menstruacija, odnos sa siročetom, odnos djevojčice koja glumi u telenoveli sa stvarnim životom, povratak djetinjstvu i vrijednostima tog specifičnog životnog razdoblja.
Jezik ove autorice je razigran i u neprekidnoj transformaciji, što predstavlja kontinuirani izazov ne samo čitalačkoj publici, već i književnoj kritici.
- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Autorica se u svome radu bavi temom biblijskih žena u hrvatskoj srednjovjekovnoj i renesansnoj književnosti te općenito položajem žene i društvenim odnosom prema slabijem spolu koji je uvelike ...određivao izbor književnih junakinja u razmatranome razdoblju. Hrvatska književnost i njezino društveno okruženje nisu u svemu slijedili model drugih naroda zapadne Europe koji pokazuje jasnu tendenciju višestoljetnog dvojnog pristupa ženi: ona se ili divinizira ili sotonizira. U hrvatskih srednjovjekovnih i renesansnih pisaca izbor biblijskih junakinja nije uvjetovan negativnim odnosom prema ženi i nema, osim poneke iznimke, njezine sotonizacije, dok je iznimno razvijen kult Djevice Marije, a ostale se junakinje biraju prema načelu uzoritosti i neporočnosti. Pristup ženi razlikuje se u srednjovjekovnoj hrvatskoj književnosti, u kojoj žena uglavnom šuti, od renesansnog pristupa, gdje se junakinja štuje jer je hrabra žena koja ili mijenja ili želi promijeniti svijet oko sebe.
PDF
