Cilj ovog istraživanja bio je dokazati toksičnost različitih koncentracija CdCl2 na gravidnost i plod. U istraživanju smo imali 15 spolno zrelih kunica pasmine »činčila-bastard« u dobi 7 mjeseci. ...Kunice su bile prirodno parene s pet mužjaka u razmaku od tri dana. Kod svih 15 kunica 10. dana od parenja palpacijom i ultrazvukom trbuha utvrđena je gravidnost. Nakon toga kunice su bile podijeljene u dvije pokusne i jednu kontrolnu skupinu. U svakoj skupini bilo je po 5 kunica. Kunice u prvoj pokusnoj skupini pobacile su između 20. i 22. dana gravidnosti. U drugoj pokusnoj skupini došlo je do pobačaja kod tri kunice nakon 17. i 18. dana gravidnosti, dok je kod dvije kunice koje nisu pobacile prilikom razudbe u maternici nađen samo malen dio nekrotične posteljice. Na pobačenim plodovima nisu zapažene teratogene promjene, dok su promjene na posteljici bile izražene u obliku nekroza s obilnim nakupljanjem fibrina i malo očuvane strukture. Kod kontrolne skupine gravidnost je završena porođajem zdrave mladunčadi, a posteljično je tkivo imalo uobičajenu strukturu. Makroskopski na maternici nisu bile uočene promjene. U patohistološkom preparatu u prvoj i drugoj pokusnoj skupini bilo je vidljivo propadanje decidualnih stanica, te obilno taloženje fibrina u decidualnoj zoni.
U priobalnim morskim područjima razina metalotioneina (MT) prati se kao specifični odgovor na teške metale u tragovima te se smatra biomarkerom izloženosti metalima. Laboratorijski eksperimenti sa ...školjkama pokazuju da sintezu MT induciraju ioni Cd, Cu, Hg, Ag i Zn. Rezultati našeg istraživanja, koje je provedeno s dagnjama, Mytilus galloprovincialis, izloženim tijekom 12 mjeseci u području "vrućih točaka" u Kaštelanskom zaljevu, Dalmacija, Hrvatska, razmatrani su u skladu s preporukama MED POL programa za procjenu izloženosti dagnja teškim metalima u tragovima putem MT. Naši podaci jasno ukazuju da razina MT u probavnoj žlijezdi mediteranske dagnje ovisi o biotičkim i abiotičkim parametrima. Osim razine MT, potrebni su brojni parametri, poput mase probavne žlijezde, mase ljušture te koncentracije metala u citosolu kako bi se moglo definirati da li razina MT u probavnoj žlijezdi dagnja upućuje na njihovu izloženost kadmiju.
In coastal marine areas, the level of metallothioneins (MTs) is monitored as the specific response to trace heavy metals and is considered as a biomarker of metal exposure. Laboratory experiments ...with bivalves indicate that MT synthesis is induced by Cd, Cu, Hg, Ag and Zn ions. The results of our study, conducted with the mussel Mytilus galloprovincialis, deployed 12 months in the "hot spot" area of the Kaštela Bay, Dalmatia, Croatia, are evaluated considering the recommendation of MED POL Programme for estimating exposure of mussels to trace heavy metals by means of MTs. Our data clearly indicate that the MT level in the digestive gland of the Mediterranean mussel depends on the biotic and abiotic parameters. Beside MT level, a number of parameters, like digestive gland mass, shell mass, cytosolic metal concentration is needed in order to define if MT level in the digestive gland of mussels is indicative as a biomarker of cadmium exposure.
U priobalnim morskim područjima razina metalotioneina (MT) prati se kao specifični odgovor na teške metale u tragovima te se smatra biomarkerom izloženosti metalima. Laboratorijski eksperimenti sa školjkama pokazuju da sintezu MT induciraju ioni Cd, Cu, Hg, Ag i Zn. Rezultati našeg istraživanja, koje je provedeno s dagnjama, Mytilus galloprovincialis, izloženim tijekom 12 mjeseci u području "vrućih točaka" u Kaštelanskom zaljevu, Dalmacija, Hrvatska, razmatrani su u skladu s preporukama MED POL programa za procjenu izloženosti dagnja teškim metalima u tragovima putem MT. Naši podaci jasno ukazuju da razina MT u probavnoj žlijezdi mediteranske dagnje ovisi o biotičkim i abiotičkim parametrima. Osim razine MT, potrebni su brojni parametri, poput mase probavne žlijezde, mase ljušture te koncentracije metala u citosolu kako bi se moglo definirati da li razina MT u probavnoj žlijezdi dagnja upućuje na njihovu izloženost kadmiju.
Rad sjedinjuje najnovija saznanja o važnoj ulozi interakcija esencijalnih i/ili toksičnih metala i metaloida s obzirom na čovjekovo zdravlje i bolesti. Prikazani su podaci o mehanizmima interakcije ...između različitih metala i/ili metaloida (uključujući utjecaj pH, trajanja izloženosti te ostalih varijabli izloženosti kao sto su različiti činioci čovjekova stila života), mogućim razlikama u osjetljivosti na štetne zdravstvene učinke između čovjeka i ostalih sisavaca te o ulozi metala i metaloida u oksidativnim stresom posredovanim bolestima, antioksidativnom obrambenom sustavu, prilagodbenom učinku i procesima genetskog popravka. S obzirom na općenito velike interindividualne razlike u osjetljivosti na različite toksične agense i kronične bolesti u ljudi, preporučena su daljnja epidemiološka istraživanja kvantitativnog doprinosa interakcije izmedu Pb, Cd, Cu, Zn i Se, zasnovana na biološkom nadziranju. Ti su elementi (uključujući njihove spojeve) široko rasprostranjeni u čovjekovoj okolini, sposobni su međusobno utjecati na iznos apsorpcija i metabolizam svakog od njih, a nedavno je pokazano da su uključeni u nekoliko mehanizama koji određuju konačan ishod štetnih zdravstvenih učinaka različitih toksičnih agensa. Interakcija tih elemenata mogla bi objasniti osobnu preosjetljivost na različite kronične bolesti u čovjeka, čak i one koje pokazuju transgeneracijsko obilježje (npr. značajno sniženje broja spermija i oplodne sposobnosti muškaraca u posljednjih pet desetljeća, opaženo u općoj populaciji diljem svijeta).
Žene u dobi za rađanje i malena djeca skupine su s velikom sklonošću pomanjkanju esencijalnih elemenata i stoga podložne ozbiljnim učlncima teških metala. U pokusima na životinjama pokazano je da ...skotne i laktirajuće ženke i mladunčad imaju povećanu apsorpciju iz probavnog trakta i povećane retencije metala. Otrovni metali djeluju na homeostazu esencijalnih elemenata. Podaci o maternalno posredovanim perinatalnim učincima metala su nedostatni, a učinci kadmija na žensku reprodukciju su manjkavi. U radu su prikazani rezultati eksperimentalnih istraživanja reprodukcijskih i perinatalnih učinaka olova i kadmija koja su provedena u laboratorijima u Zagrebu i u Sjevernoj Karolini, SAD. Tijekom istraživanja u izloženih ženki i u njihovim potomcima također su procjenjivana djelovanja metala na koncentracije esencijalnih elemenata. Uporabom jednostavnih biopokazatelja učinaka na rasplođivanje nađeno je da supkronična peroralna izloženost olovu odnosno kadmiju tijekom skotnosti i laktacije značajno snizuje tjelesne težine mladunčadi, a olovo također smanjuje preživljavanje potomaka. Kao bio pokazatelji učinaka kadmija na steroidogenezu procjenjivane su koncentracije steroidnih hormona u serumu. Opaženo je da akutna in vivo izloženost kadmiju snizuje koncentracije progesterona i estradiola u ovisnosti o stadiju graviditeta. Tijekom izloženosti nakupljanje olova odnosno kadmija u organima popraćeno je promjenama koncentracija željeza i cinka u organima u štakorica i u njihove mladunčadi. Zaključeno je da bi u budućim procjenjivanjima rizika učinaka teških metala trebalo istražiti endokrine poremećaje u jajnicima i u posteljici te istodobna djelovanja otrovnih i esencijalnih elemenata i u izloženih majki i u njihovih potomaka.
Kadmij i rezidua navedenih triju herbicida u osušenom cvijetu industrijski uzgojene kamilice bili su povišeni iznad preporučenih podnošljivih vrijednosti. Rezultati su razmotreni s obzirom na ...postojeću zakonsku regulativu o herbicidima u Republici Hrvatskoj i postojećim preporukama FAO/WHO te na procjenu pojedinačnog i zbirnog toksikološkog rizika u ljudi. Kritički je razmotrena i odbačena uobičajena poljodjelska praksa pretjerane uporabe herbicida. Preporuča se prospektivna primjena biljaka kao prirodnih indikatora onečišćenja čovjekova okoliša te za procjenu toksikološkog opterećenja u čovjekovu prehrambenom lancu.
Gradsko tlo može biti izvorom profesionalne izloženosti različitim onečišćivačima u vrtlara, uključujući otrovne teške metale koji se talože iz onečišćenog zraka na tlo i lišće. U radu su prikazani ...podaci jednogodišnjeg praćenja koncentracija olova, kadmija, niklja, kroma i vanadija u talijanskom gradu Bologni. Uzorci tla i lišća skupljani su na tri mjesta s različitom gustoćom prometa; u središtu grada s velikom gustoćom prometa, u parkovima s umjerenim prometom u okolišu i u prigradskim parkovima sa slabim prometom. Na svim lokacijama gornji i dublji slojevi tla bili su podjednako onečišćeni ponajprije olovom i to je bilo u svezi s prometnom gustoćom. Koncentracije metala u zraku utvr|ene u filtrima osobnih skupljača bile su više od koncentracija u skupljačima na tlu. Vrijednosti metala u zraku bile su niže od graničnih vrijednosti utvr|enih za radni okoliš od Američke konferencije vladinih industrijskih higijeničara (American Conference of Governmental Industrial Hygienists). Zaključeno je da vrtlari, u usporedbi s općim stanovništvom, i pri niskim razinama izloženosti u gradskom okolišu imaju povećan zdravstveni rizik za štetna djelovanja otrovnih metala i drugih onečišćivača okoliša zbog dugotrajne izloženosti u svezi s njihovim radom.
Cilj rada bio je usporedba dvaju postupaka ekstrakcije šumskog tla za analizu Fe, Mn, Zn, Cu, Pb i Cd. Ekstrakcija dušičnom kiselinom provedena je s pomoću 20%-tne kiseline stajanjem preko noći na ...sobnoj temperaturi. U drugom postupku ekstrakcija s pomoću 0,05 mol/L otopine EDTA provedena je tijekom jednog sata na automatskoj tresilici. Kao standardni referentni materijal upotrijebljen je SRM 2709 – San Joaquin Soil. Svi metali, izuzev kadmij, u referentnom uzorku, određivani su metodom atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS) plamena, a kadmij je određen metodom elektrotermalne AAS. Pedeset uzoraka šumskog tla skupljeno je na deset različitih lokacija Varaždinske županije. Uzorci su ekstrahirani s pomoću obje metode. Provedena je regresijska analiza između oba postupka ekstrakcije za svaki metal.
Rezultati pokazuju da obje metode samo djelomično ekstrahiraju većinu metala u tragovima iz tla. Dušičnom kiselinom kadmij se može potpuno ekstrahirati iz tla, dok je ekstrakcija ostalih metala nepotpuna. Iz standardnoga referentnog materijala ovom se metodom ekstrahira 34% Fe, 79% Mn, 47% Zn, 56% Cu, 71% Pb i 102% Cd. Ekstrakcija s pomoću otopine EDTA još je manje djelotvorna te se pretpostavlja da ekstrahirana količina metala znači sveukupnu biološku raspoloživost pojedinog elementa u tlu. Ovom metodom ekstrakcije dobiveno je 2, 45, 7, 20, 38 odnosno 74% od ukupne količine gore navedenih metala u tlu. Regresijske analize provedene za koncentracije metala dobivene EDTA ekstrakcijom šumskog tla prema koncentracijama metala dobivenim ekstrakcijom dušičnom kiselinom pokazuju visoku i značajnu korelacijsku povezanost za sve metale osim za željezo.
Cilj rada bio je razviti pogodnu metodu razaranja organskih uzoraka s pomoću mikrovalova i usporediti rezultate s klasičnom metodom suhog spaljivanja u mufolnoj peći. Djelotvornost obiju metoda ...spaljivanja provjerena je usporedbom rezultata iste metode primijenjene na standardni referentni materijal goveđe jetre. Pedeset uzoraka gljiva različitih rodova vrganjevki sakupljeno je na deset lokacija Varaždinske županije. Provedena je korelacijska analiza između oba postupka spaljivanja za svaki metal.
Suho spaljivanje gljiva izvedeno je u kvarcnim lončićima u peći za spaljivanje pri 450 °C preko noći. Nakon spaljivanja pepeo je otopljen u dušičnoj kiselini. Mikrovalno spaljivanje gljiva provedeno je s pomoću dušične kiseline u zatvorenim teflonskim posudama u mikrovalnoj pećnici. Kao standardni referentni materijal upotrijebljen je SRM 1577b – goveđa jetra. Svi metali određivani su metodom atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS) plamena, osim olova koje je određeno elektrotermalnom AAS.
Korelacija između koncentracija dobivenih s pomoću različitih metoda razaranja uzoraka gljiva statistički je značajna za sve određivane metale (koeficijent korelacije r=0,748–0,953). Rezultati pokazuju da je mikrovalno razaranje pouzdana i brza metoda za razaranje organskih uzoraka.
