Izhodišče: Zvečana debelina intime in medije (DIM) na karotidnih arterijah in znižani gleženjski indeks (GI) veljata za zgodnja kazalnika ateroskleroze. Cilj raziskave je bil ugotoviti pomen DIM na ...karotidnih arterijah in GI kot kazalnika ateroskleroze pri bolnikih s prebolelim akutnim miokardnim infarktom (AMI).Metode: Raziskali smo dve skupini preiskovancev. V testni skupini je bilo 50 bolnikov s prebolelim AMI med 38. in 78. letom starosti, od tega 32 moških in 18 žensk. Kontrolna skupina, ki je imela tudi 50 preiskovancev brez ishemične bolezni srca, je bila primerljiva s testno po starosti, spolu in kraju bivanja. Meritve debeline intime in medije so bile izvedene z B-ultrazvočnim prikazom z visoko resolucijo, in sicer na zadnji steni na treh različnih mestih karotidnega žilja: v področju skupne karotidne arterije 1 cm pod začetkom razcepišča in v področju bulbusa in notranje karotidne arterije 1 cm za razcepiščem. Periferno arterijsko bolezen (PAB) na spodnjih udih, gleženjski indeks je bil 0,9 ali manj, smo ugotavljali z merjenjem sistoličnega krvnega tlaka z ultrazvočnim dopplerskim detektorjem.Rezultati: V testni skupini je imelo 32 (64 %) preiskovancev maksimalno zadebelitev intime in medije nad 0,9 mm, medtem ko je bila v kontrolni skupini pri 16 (32 %) preiskovancih ugotovljena DIM nad 0,9 (p < 0,05). Povprečna DIM pri preiskovancih s prebolelim AMI (mediana 0,85, interkvartilni razmik (0,72–0,95) je bila v primerjavi s kontrolno skupino 0,74 (0,67–0,86) statistično značilno večja (p < 0,05). Bolniki z AMI in PAB so imeli pomembno večjo DIM 0,93 (0,86–1,03) v primerjavi z bolniki z AMI in brez PAB 0,73 (0,65–0,84), (p < 0,001). Razlika v DIM med bolniki z AMI z dvigom ST-veznice (STEMI), 0,84 (0,70–0,96), in bolnikov z AMI brez dviga ST-veznice (NSTEMI), 0,89 (0,79–0,95), ni bila statistično značilna. PAB smo ugotovili pri 24 (48 %) bolnikih s prebolelim AMI in pri 10 (20 %) preiskovancih kontrolne skupine (p < 0,05).Zaključek: Bolniki s prebolelim AMI so imeli pomembno večjo debelino intime in medije in večjo prevalenco PAB v primerjavi s kontrolno skupino. Pri preiskovancih testne in kontrolne skupine smo ugotovili zvečano debelino intime in medije ter znižan gleženjski indeks kot kazalnika ateroskleroze.
Svrha rada: Autori su željeli procijeniti prevalenciju slika koje mogu upućivati na kalcificirane aterome karotidne arterije (ISCCAA) na panoramskim radiogramima stomatoloških pacijenata. Materijali ...i metode: Uzorak se sastojao od 8338 panoramskih radiograma pacijentica (n = 5 049) i pacijenata (n = 3 289) u dobi od 4 do 94 godine. Panoramski radiogrami analizirani su zbog ISCCAA-e. Dobiveni podatci statistički su povezani sa spolom i dobi. Rezultati: ISCCAA je pronađena na 579 radiograma (6,9 %). Nije bilo statistički značajne razlike između muškoga i ženskoga spola (p > 0,05). ISCCAA je bila prevalentnija kod pacijenata u srednjoj dobi, dakle od 50 godina (p < 0,05). Zaključak: Prema dobivenim nalazima može se zaključiti koliko je, u sklopu kliničke dentalne prakse, važna rana dijagnoza potencijalnih slučajeva ISCCAA-e s pomoću panoramskih radiograma.
Sažetak. Cilj: U ovom prikazu slučaja predstavljamo pacijenticu koja usprkos jatrogenoj leziji zajedničke karotidne arterije nije imala neuroloških oštećenja nakon vaskularne rekonstrukcije. Prikaz ...slučaja: Tijekom disekcije vrata kod mlade pacijentice došlo je do potpune abrupcije zajedničke karotidne arterije. Mediana sternotomija napravljena je za postizanje proksimalne kontrole krvarenja. Rekonstrukcija krvnih žila izvršena je uz upotrebu privremene karotidne premosnice. Pacijentica nakon operacije nije imala neuroloških posljedica. Zaključci: Ozljeda velikih krvnih žila vrata jedna je od najtežih intraoperacijskih komplikacija koja se mora riješiti u najkraće moguće vrijeme na najbolji način da se izbjegne nepovratno oštećenje mozga. U situacijama jatrogenih lezija velikih arterija vrata nije moguće davanje heparina koji je inače normalna terapija tijekom vaskularne rekonstrukcije jer pacijent abruptno i nekontrolirano krvari. Stoga, kirurška uspostava proksimalne i distalne vaskularne kontrole kod krvareće velike arterije klemanjem te što žurnije postavljanje privremene karotidne intraluminalne premosnice uz davanje najbolje intraoperacijske terapije lijekovima u datom trenutku može biti presudan terapijski trenutak za zaštitu mozga.
Prikazana su dva rjeđa slučaja bolesti ekstrakranijskih karotidnih arterija s osvrtom na način kirurškog liječenja. Radi se o zavojitosti (engl. coiling) unutarnje karotidne arterije (ACI). Oba su ...bolesnika podvrgnuta uspješnom kirurškom liječenju. U prvom slučaju opisana je simptomatska kombinacija presavinuća (engl. kinking) i zavojitosti ipsilateralne ACI, bez prateće stenoze ACI, a učinjena je resekcija ACI, uz reanastomozu. Druga je bolesnica imala dvostruku zavojitost ACI, odnosno ACI je formirala dvostruku petlju, uz subtotalnu simptomatsku stenozu početnog segmenta ACI. Pri operaciji je učinjena resekcija produženog segmenta, koja je uključivala i područje stenoze ACI, uz naknadnu reanastomozu. S obzirom na rijetkost navedenih bolesti karotidnih arterija i činjenice da dosada u literaturi nisu objavljene veće studije osim opisa pojedinačnih slučajeva, svako dodatno iskustvo i prikaz liječenja doprinijet će daljnjem razumijevanju i smjernicama u liječenju ovih rijetkih bolesti.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- CILJ ISTRAŽIVANJA: Glavni cilj istraživanja bio je ispitati specifičnosti pojedinih strukturnih i funkcionalnih ultrazvučnih (UZV) ...pokazatelja supkliničke arterioskleroze u ovisnosti o najznačajnijim čimbenicima rizika za aterosklerozu, dobi i spolu. Dodatni cilj bio je ispitati eventualnu povezanost UZV markera supkliničke arterioskleroze s ljestvicama procjene kardiovaskularnog (CV) rizika i njihov mogući utjecaj na klasifikaciju pojedinaca u rizične kategorije. ISPITANICI I METODE: U istraživanje, koje je dizajnirano kao presječno, bilo je uključeno 245 CV zdravih ispitanika (125 žena) raspona životne dobi između 32 i 59 godina, srednje dobi 49,5 godina. Odvojeno po spolu formirane su grupe ispitanika prema kriteriju prisutnosti jednog od triju CV rizičnih čimbenika (arterijska hipertenzija, dijabetes melitus tip 2, pušenje cigareta), te dvije kontrolne skupine ispitanika bez rizičnih čimbenika. Između formiranih skupina ispitanika nije bilo značajne dobne razlike. Na temelju UZV pregleda karotidnih arterija u B-prikazu detektirani su strukturni pokazatelji, a istovremenim mjerenjem krvnog tlaka i pulsatilnih oscilacija lumena izračunati su indeksi elastičnosti i krutosti arterijske stijenke. REZULTATI: Debljina stijenke (CIMT), vaskularna masa, površina poprečnog presjeka stijenke i omjer debljina stijenke/lumen karotidnih arterija pokazuju najveću alteraciju u dijabetičnim skupinama, odnosno prema kontrolnim skupinama statistički su značajno promijenjeni u dijabetičnim i hipertenzivnim skupinama (p < 0,001). Koeficijent rastezljivosti (DC), koeficijent popustljivosti i B indeks krutosti upućuju na smanjenje elastičnosti i povećanje krutosti karotidne stijenke kod dijabetičnih i hipertenzivnih ispitanika obaju spolova (p < 0,001). Između žena pušačica i kontrolne skupine nije utvrđena značajnost razlika UZV markera supkliničke arterioskleroze (p > 0,05), dok su kod muškaraca pušača DC i B značajno različiti od rezultata kontrolne skupine (p < 0,05). Pozitivna je povezanost dobi i rezultata UZV testova kod ispitanika obaju spolova (Pearsonov koeficijent korelacije 0,472 - 0,608, p < 0,001). Između žena i muškaraca približno iste dobi utvrđena je značajna razlika (p < 0,001) u smislu izraženijih arteriosklerotskih promjena kod muškaraca. Korištenjem CIMT-a kao dodatnog kriterija u procjeni CV rizika Framinghamskom rizičnom skalom približno 70% žena reklasificirano je u višu, a oko 10% u nižu rizičnu kategoriju, a 123 korištenjem karotidnog aterosklerotskog plaka kao dodatnog kriterija iz više srednjerizične u kategoriju visokog rizika reklasificirano je oko 80% muškaraca. ZAKLJUČAK: Ultrazvuk karotidnih arterija omogućava detekciju ranih strukturnih i funkcionalnih promjena arterijske stijenke koje odgovaraju supkliničkoj arteriosklerozi.- OBJECTIVES: The main objective of the research was to examine the specifics of individual structural and functional ultrasonography indicators of subclinical arteriosclerosis, depending on the most important risk factors for atherosclerosis, age and gender. An additional objective was to examine the possible relation of ultrasound markers of subclinical arteriosclerosis charts with assessment of cardiovascular (CV) risks and their possible impact on the classification of individuals into risk categories. PARTICIPANTS AND METHODS: The study, designed as a cross-sectional study, included 245 CV healthy subjects (125 women) age ranging from 32 to 59 years; mean age was 49.5 years. Patients were distributed in gender groups according to the criteria of the presence of one of the three CV risk factors (hypertension, type 2 diabetes mellitus, cigarette smoking), and two control groups of patients without any risk factors. Significant age difference was not found in any of the formed groups. Carotid ultrasound examinations in the B-mode marked structural indicators. Simultaneous measurement of blood pressure and pulsatile fluctuation of lumen enabled the calculation of the elasticity index and the arterial wall stiffness. RESULTS: Carotid intima-media thickness (CIMT), vascular mass, cross-sectional area and the ratio of wall thickness / lumen of the carotid arteries show the highest alteration in diabetic groups, i.e. according to the control groups these parameters were significantly altered in diabetic and hypertensive groups (p < 0.001) respectivelly. Distensibility coefficient (DC), compliance coefficient (CC) and beta stiffness index (P) indicate a reduction in elasticity and increase in the stiffness of the carotid wall material in diabetic and hypertensive subjects of both sexes (p < 0.001). A significant diference in ultrasound markers of subclinical arteriosclerosis has not been found in comparison of women smokers and control groups (p > 0. 05), while in male smokers DC and B are significantly different than in the control group (p < 0.05). There is a positive correlation between age and the results of ultrasound tests in the subjects of both sexes (Pearson correlation coefficient from 0.472 to 0.608, p < 0.001). A significant diference has been found when comparing women and men of the same age in 125 terms of pronounced arteriosclerosis change, wich is higher in men (p <0.001). Introducing CIMT as the additional criteria in assessing CV risk by Framingham Risk Score led to reclassification of approximately 70% of women to a higher, and about 10% in a lower risk category. The use of carotid atherosclerotic plaque as an additional criteria led to reclassification of approximately 80% of men from medium-risk category to the high risk category. CONCLUSION: Carotid ultrasonography enables early detection of structural and functional alterations of the arterial wall material that match subclinical arteriosclerosis.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cilj: Stenoza karotidne arterije je progresivno suženje u procesu ateroskleroze koje
se, kao i njezini rizici, smatra jednim od uzroka slabljenja kognitivnih sposobnosti. U radu smo
ispitivali ...povezanost kognitivnog ispada sa stenotičkom promjenom karotidne arterije koja opskrbljuje
dominantnu hemisferu mozga (lijeve unutarnje karotidne arterije kod dešnjaka te desne
karotidne arterije kod lijevaka) zadužene za glavnu irigaciju moždanih hemisfera. Metode:
U rad je uključeno 67 bolesnika (36 žena i 31 muškarac) koji u anamnezi nisu preboljeli moždani
udar, tranzitornu ishemičku ataku te nisu imali karotidnu trombendarektomiju, a imaju
asimptomatsku visokostupanjsku stenozu karotidne arterije koja opskrbljuje dominantnu hemisferu
mozga. Kontrolnu skupinu od 30 bolesnika čine bolesnici bez stenotičkog procesa ekstrakranijalnog
odsječka karotide slične dobi i spola. Kognitivni ispad mjeren je modificiranom
mini mental skalom i BDI-MC testom (engl. blessed-dementia information-memory concentration
test). Rezultati: Uočili smo da nema statistički značajne razlike kognitivnih ispada između
skupina. Zaključak: Ispadi kognicije nisu povezani s visokim stenotičkim procesima unutarnje
karotidne arterije koja opskrbljuje dominantnu hemisferu.
Beta indeks krutosti (engl. beta stiffness index) je jedna od klinički najčešće upotrebljavanih mjera za opisivanje mehaničkih svojstava arterija i pojave pretkliničke ateroskleroze. Glavni utjecaj ...na njegovu vrijednost imaju životna dob i vrijednost krvnoga tlaka. Cilj ovoga rada bio je utvrditi dobne standarde beta indeksa krutosti na zajedničkoj karotidnoj arteriji u našoj populaciji prema formuli koju je modificirao Kawasaki. Ovo istraživanje provedeno je na 150 zdravih dobrovoljaca u dobi od 25 do 75 godina na ultrazvučnom aparatu Aloka 5500-SSD Prosound uporabom B i M prikaza. Na prikupljenim podacima izvršila se prikladna statistička obrada. Rezultati su pokazali da beta indeks raste linearno u ovisnosti s dobi. Računanje beta indeksa primjenjivo je za procjenu i praćenje nastanka rane promjene vaskularne fiziologije, jer je jednostavno, brzo i primjenjivo uz krevet bolesnika.
Disekcija unutarnje karotidne ili vertebralne arterije je rijetka, ali sve češće prepoznata. Disekcija kraniocervikalnih arterija rijetko je uzrokom cerebrovaskularnog inzulta u općoj populaciji, ali ...je češća u bolesnika mlađe dobi, ispod 40 godina. Rane kliničke manifestacije često su jedva zamjetljive, a u slučaju neprepoznate dijagnoze moguć je trajni neurološki deficit, pa i smrtni ishod. U studiju je bilo uključeno osmoro bolesnika (četiri žene i četiri muškarca) s disekcijom kraniocervikalnih arterija. Odmah nakon prijma uzeti su anamnestički podaci te je učinjen klinički neurološki pregled. Bolesnici su podvrgnuti dijagnostičkim metodama koje su uključivale ultrazvučne (CDFI i TCD) i radiološke ( CT i DSA) pretrage. Vodeći simptomi bolesti bili su žarišni neurološki znakovi i naglo nastala glavobolja i bolovi u stražnjem dijelu vrata. U 7 (87,5%) slučajeva CDFI karotidnih i vertebralnih arterija pokazao je pozitivan nalaz disekcije žile. Petoro (62,5%) bolesnika je imalo pozitivan, a jedan bolesnik negativan nalaz DSA, dok u dvoje bolesnika ova pretraga nije provedena zbog alergije na kontrastno sredstvo. Petoro (62,5%) bolesnika liječeno je antikoagulantnom terapijom, jedan antiagregansima, a dvoje operacijski. U šestoro (75,0%) bolesnika je nakon primijenjene terapije došlo do djelomičnog kliničkog oporavka i poboljšanja ultrazvučnog nalaza na diseciranim krvnim žilama. Jedan je bolesnik nakon operacijskog zahvata doživio recidiv moždanog udara uz pogoršanje neurološkog deficita, a u jednom je slučaju nakon tri mjeseca nastupio recidiv moždanog udara sa smrtnim ishodom. Od velike je važnosti rano prepoznati disekcije kraniocervikalnih arterija, kako bi se smanjio njihov pobol i smrtnost.
Svrha rada: Namjena je ovog rada iznijeti naša iskustva u stentiranju karotidnih arterija kod liječenja disekcija tih arterija. Metode: U razdoblju od 1. 6. 2006. do 31. 4. 2009. liječili smo 6 ...bolesnika koji su imali ukupno 6 disekcija karotidnih arterija postavljanjem samoširećih stentova (4 disekcije unutarnjih i 2 disekcije zajedničkih karotidnih arterija). Dvije su disekcije bile spontanog, dvije traumatskog, a dvije ijatrogenog uzroka. Rabili smo selektivno cerebralna zaštitna sredstva (kod 3 bolesnika), ovisno o morfologiji lezije. Bolesnike smo pratili klinički i obojenim doplerom tijekom 12 mjeseci. Rezultati: Primarni je tehnički uspjeh zahvata bio 100%-tan. U periodu praćenja nismo zabilježili kliničke i morfološke znakove neuspjeha liječenja. Ni kod jednog bolesnika nismo uočili komplikacije (cerebrovaskularni inzulti, tranzitorne ishemijske atake, stenoze ili okluzije u području stenta). Zaključak: Karotidno stentiranje, uz selektivnu upotrebu cerebralne protekcije, uspješna je, minimalno invazivna i niskorizična metoda liječenja disekcije karotidnih arterija u bolesnika kod kojih konzervativno liječenje ne rezultira boljitkom lokalnog nalaza, odnosno općeg stanja.
Dijagnoza disekcija krvnih žila glave i vrata postavlja se angiografijom, magnetskom rezonancijom (MR) mozga ili magnetskom angiografijom (MRA). Obojeni dopler krvnih žila glave i vrata podcijenjen ...je zbog lokalizacije disekcije, koja je najčešće smještena intrakranijski. Ipak, disekcija se može prikazati na različite načine, što omogućuje širok spektar nalaza obojenog doplera. Cilj ovoga rada je prikazati ultrazvučne nalaze u bolesnika koji su pokazivali kliničku sliku disekcije ili je ultrazvučni nalaz ukazivao na postojanje disekcije krvnih žila glave i/ili vrata. Analizirali smo 43 bolesnika tijekom dvije godine koji su se prikazali kao disekcija vratnih krvnih žila. Od toga je 23 bolesnika imalo kliničku sliku disekcije, a u devetoro bolesnika je ultrazvučno ustanovljen dvostruki lumen ili stenoza bifurkacije s dvostrukim lumenom. Obojeni dopler karotidnih i vertebralnih arterija učinjen je na Acusonu 128 XP. Analizirali smo obojeni dopler i Doplersku angiografiju, kao i hemodinamske spektre. Podaci su prikazani deskriptivno. Analizirali smo podatke za 43 bolesnika (28 muškaraca, 15 žena srednje dobi 59±11godina). Pomoću ultrazvuka ustanovili smo 49 diseciranih žila (37 karotidnih, 10 vertebralnih i 2 subklavijske arterije). Našli smo "znak žice" u 5 bolesnika (5 unutarnjih karotidnih arterija (ICA)), "znak žice i perle" u 2 bolesnika (1 ICA i 1 vertebralna arterija (VA)), subintimalni protok u jednog bolesnika (1 ICA), dvostruki lumen u 12 bolesnika (3 zajedničke karotidne arterije (ACC), 7 ICA, 3 VA, 2 subklavijske arterije), jedna bolesnica se prikazala kao disekcija VA i subarahnoidno krvarenje (ultrazvuk je pokazao disekciju ICA), zatim karotidnu stenozu s dvostrukim lumenom u bazu plaka u 17 bolesnika (2 CCA, 13 stenoza bifurkacije i 2 stenoze ICA s disekcijom u bazu plaka), dok je hemodinamski spektar ukazivao na distalnu okluziju u 8 bolesnika (3 ICA, 6 VA). Višestruka zahvaćenost krvnih žila bila je prisutna u 7 (16%) bolesnika. Ultrazvuk može pokazati širok spektar nalaza u disekciji krvnih žila glave i vrata, kao i znakove hemodinamski značajne opstrukcije protoka.
PDF
