Cilj istraživanja bio je usporediti hranjivu vrijednost sjemena triju sorti lupine Boregine (angustifolium), Dieta (bijela) i Dukat (žuta) posijane na poljima SZP VFU Brno, Nový Jičín. Količina ...sirovih bjelančevina (NL) u suhoj tvari uzorka sjemena Boregine iznosila je 331,50 g/kg, Dieta 391,39 g/kg i 431,00 g/kg za Dukat. Sortu Dieta karakterizirao je visoki sadržaj masti 85,97 g/kg u usporedbi sa sortom Boregine 50,39 g/kg i Dukat 45,5 g/kg. Sadržaj masti odgovara i sadržaju ukupne energije (BE), koji je bio kod sorte Boregine 19,69 MJ/kg, Dieta 20,85 MJ/kg i Dukat 19,96 MJ/kg. Sorta Dieta imala je i najniži sadržaj sirove vlaknine i to 106,14 g/kg, u
usporedbi s Boregine 160,85 g/kg i Dukat 166,51 g/kg. Sjemenke žute lupine Dukat odlikovale su se najnižim sadržajem NET-a 301,67 g/kg i škroba 56,23 g/kg u odnosu na sjemenke Diete 370,54 g/kg i 83,28 g/kg i Boregine 415,19 g/kg i 98,65 g/kg. Sorta Dukat sadržala je najviše pepela 54,97 g/kg, P 9,47 g/kg i Mg 3,76 g/kg u odnosu
na druge sorte. Kakvoća bjelančevina procijenjena na temelju zastupljenosti pojedinih aminokiselina (AA spektra), kod navedenih sorti lupine razlikuje se minimalno. Razlika je samo kvantitativna. Najviše AA (Σ AA) sadržavalo je sjemenje Dukat 400,18 g/kg, pa Dieta 365,50 g/kg te Boregine 294,49 g/kg. Usporediva kakvoća
bjelančevina u postotku zastupljenosti AA iz Σ AA bila je kod sorte Boregine (zastupljenost esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina) 46,41% i 53,59%, kod sorte Dieta 45,75% i 54,25% te kod sorte Dukat 46,47% i 53,53%. Najveća razlika između pojedinih sorti zabilježena je kod nutritivne vrijednosti masti procijenjenoj prema zastupljenosti pojedinih masnih kiselina (FA). Kao najbolje ulje pokazalo se ulje bijele sorte Dieta, koje je sadržavalo najviše n-3 FA 7,960 g/kg ulja (6,843 g/kg sjemena) u usporedbi sa sortom Boregine 3,690 g/kg ulja (1,859 g/ kg sjemena) ili sortom Dukat 6,020 g/kg ulja (2,760 g/kg sjemena). Kod sorte Dieta najbolji dijetetski omjer
n-3 FA: n-6 FA bio je 1: 1,45 u odnosu na sortu Dukat 1: 6,82 ili sortu Boregine 1: 9,28
Prikazani su rezultati istraživanja utjecaja zemlje crvenice i pripovršine nepoznata sastava i prostiranja na određivanje geomagnetskih elemenata. Terenska su mjerenja obavljena na četiri lokacije ...Hrvatske geomagnetske mreže za kartiranje polja prekrivene zemljom crvenicom na području južne i zapadne Istre. Osim točaka s niskim gradijentima, opažanje D, I, F provedeno je i na obližnjim točkama s visokim gradijentima totalnog intenziteta. Na razmatranim lokacijama pronađene su maksimalne razlike D od 8'56'', razlike I od 7'02' i razlike F od 67,2 nT, i to na udaljenostima od 40-ak do 330-ak metara. Opažanja D, I na različitim visinama DIM potvrdila su ispravnost kriterija maksimalnih gradijenata od 3 nT/m pri uspostavi i izmjeri geomagnetskih točaka. Magnetska svojstva uzoraka crvenice sa svih razmatranih točaka utvrđena su opažanjem polja na geomagnetskoj sekularnoj točki POKUpsko tijekom mirnih uvjeta. Provedena je kemijska analiza uzoraka crvenice s lokacije KRNIca za koje je utvrđena najveća razlika magnetskog utjecaja.
U procjeni mehanički iskoštene peradi (MDP), a u vezi s namjenom kao sirovine za prehrambene proizvode, moraju se promatrati njihove funkcionalne vrijednosti. Osnovno načelo separacije mesa ovisi o ...svrhovitosti strojeva za separaciju koji mehanički iskošteno meso pripremaju za proizvode u smislu djelotvornih vrijednosti. Mehanički iskošteno meso peradi u ovom radu bilo je proizvedeno od pilećih trupova, krila i vratova nakon komercijalnoga rasjeka. Separacija je provedena na stroju „Beehive“ koji je iskoštio mišićno i masno tkivo te kožu, odvojeno od hrskavice, kosti i limfatičkoga tkiva (nusproizvodi). Histološka su pretraživanja obavljana na mikroskopskim preparatima obojenim hemalaun-eozinom. Kemijskom analizom određen je sadržaj vode, masti, bjelančevina, pepela i kalcija. Srednja vrijednost sadržaja vode bila je najviša u uzorcima iskoštenoga trupa (69,14%). Ukupne masti (20,85%) bile su najviše u iskoštenom mesu leđa, ukupne bjelančevine (15,57%) u iskoštenom mesu trupa. Sadržaj pepela bio je najviši u iskoštenom mesu krila (1,65%), kao i sadržaj kalcija (0,29%). U “nusproizvodu” najviša vrijednost udjela vode bila je u trupu (59,02%). Ukupne masti (11,56%) bile su najviše u “nusproizvodu” krila, a ukupne bjelančevine (23,88%), pepeo (20,19%) i kalcij (7,41%) bili su najviši u leđima. Rezultati kemijskih pretraga u korelaciji su s rezultatima histoloških ispitivanja. Takve uzajamne histološke i kemijske pretrage daju relevantne rezultate u smislu funkcionalnih komponenata sirovine koje izravno utječu na kakvoću završnoga proizvoda.
U članku predstavljena je tehnologija navarivanja različitih materijala na primjeru alata za ubrizgavanje termoplasta. Cilj istraživanja je navarivanje drukčijeg materijala s odgovarajućim fizikalnim ...svojstvima na radnu površinu alata. Ulošci alata izrađeni su postupkom zavarivanja volframovom elektrodom uz zaštitu inertnog plina (TIG). Kao osnova na koju su navareni različiti materijali korišteni su čelik (1.1141) i bakarna slitina. Poprečni presjek uzoraka analiziran je optičkim mikroskopom, izmjereni su i kemijski profil i profil tvrdoće. Testirana je i toplinska provodljivost osnovnog i navarenog materijala. Na kraju je izvršen i test termičkog zamora u svrhu istraživanja svojstava termičkog zamora takvih površina.
Določevanje elementov v sledovih v atmosferskih delcih je pomembno zaradi njihovega toksičnega vpliva na človekovo zdravje. V zadnjem času se koncentracije teh elementov tudi zelo pogosto uporabljajo ...v študijah povezanih s porazdelitvijo po virih. Za določevanje elementov v sledovih se uporabljajo različne priprave vzorcev. Najpogostejši je razklop filtrov s pomočjo mikrovalovne peči. Ker je vodotopen delež tudi biološko dostopen, je bil namen naše študije določitev te frakcije posameznih elementov (V, Cr, Mn, Ni, Cu, Zn, As, Cd, Sb, Tl and Pb) in primerjava s koncentracijami po dveh različnih razklopih – prvi z mešanico H2O2 in HNO3 ter drugi z mešanico HF, HCl in HNO3. Izkoristke uporabljenih razklopov smo preverili s standardnim referenčnim materialom (NIST SRM 1648 Urban Particulate Matter). Preverjena postopka smo uporabili na filtrih, ki so vsebovali delce PM10, vzorčevane v Ljubljani, Slovenija. Med analiziranimi elementi so bili izrazito dobro topni v vodi V, Zn, As in Cd, najmanj pa Cr, Ni, Tl, in Pb. Primerjava med obema uporabljenima razklopoma je pokazala, da so Cr, Ni, Sb in Tl v delce izredno stabilno vezani.
Istraživanje je provedeno na sortama trešanja Stella, Creska, Van i Bing uzgojenim na lokalitetu otoka Cresa. Analizirana je kakvoća plodova preko parametara: suha tvar, ukupna kiselost, topljiva ...suha tvar, pH vrijednost i vitamin C. Dobiveni rezultati pokazuju da postoje signifikantne razlike između istraživanih sorata. Sorta Stella imala je najveću količinu vitamina C koja je iznosila 15,1 mg/100g dok su sorte Creska i Van imale najveću količinu suhe tvari koja je iznosila 16,49 do 16,6% i topljive suhe tvari koja je iznosila 16,0 do 16,4 °Brix-a. Sve dobivene vrijednosti bile su u zadovoljavajućim granicama. Možemo zaključiti da u uvjetima otoka Cresa navedene sorte daju dobru kakvoću plodova.
.
PDF
