The effect of some growth regulators and commercial preparations on N, P, K and chlorophyll contents Lycopersicum esculentum Mill. were examined. Tomato seedlings were grown in sand and after four ...weeks they were transferred to Hoagland hydroponic culture solution. Growth regulators and commercial preparations were applied to these plants twice, one week and three weeks after transferral, at room temperature. 10 or 20 ppm IAA, GA 3, ABA; 20 ppm Berelex and 15 or 30 ppm Cytozyme were pulverized during the applications. After an eight-week experimental period, not only were morphological observations made, but analyses of chlorophyll for primary productivity and N, P, and K for mineral nutrition were carried out as well. The chlorophyll contents of ABA and cytozyme-treated plants were found to be higher than those of the others. N and K contents were found to increase with cytozyme application, whereas ABA and Berelex applications increased the P content. Morphological changes such as decrease in the growth rate and leaf size in ABA-treated plants, unhealthy growth in GA 3 -treated plants and healthy growth and leaf size increase in cytozyme-treated plants were observed.
Istraživanje uloge svjetla i supstrata u sadržaju fotosintetskih pigmenata i slobodnoga prolina u listu; kao i pokazatelja kvalitete cvijeta kod dvije sorte gerbera (Vino i Ruby Red); pokazalo je da ...su cvjetne stapke bile duže u tretmanu s dodatnim osvjetljenjem; supstratu na bazi kokosa s dodanim rižinim pljevicama te kod sorte Ruby Red. Koncentracija klorofila b negativno je korelirala sa sadržajem prolina u listu i pozitivno s duljinom cvjetnih stapki. Općenito; viša koncentracija ukupnih klorofila bila je povezana s dužim stapkama i takve su stapke imale krupnije cvjetove. Promjer cvijeta nije se značajno razlikovao između sorata; a zavisio je o svjetlosnome režimu; supstratu i njihovoj interakciji.
Butoniga pripada relativno malim i plitkim akumulacijama te je kao takva jako osjetljiva na procese degradacije i eutrofikacije uzrokovane kako klimatskim promjenama tako i antropogenim aktivnostima ...u svojem slivu. Klorofil-a kao široko primjenjiv ekološki pokazatelj primarne proizvodnje, odnosno biomase fitoplanktona, i procesa eutrofikacije u akumulacijama, ovisi o dostupnosti hranjivih tvari, pH vrijednosti, svjetlosti, temperaturi, kao i njihovim međuodnosima. Tehnika strojnog učenja za izradu modela u obliku regresijskih stabala i pravila primijenjena je na skup mjernih podataka u svrhu boljeg razumijevanja procesa eutrofikacije i ekološkog stanja akumulacije Butoniga. Upotrebom alata za strojno učenje izrađena su dva modela, (1) opisni model klorofila-a u obliku regresijskih stabala kojim se opisuju promjene koncentracije klorofila-a te utvrđuju najznačajniji čimbenici tih promjena, te (2) simulacijski model klorofila-a u obliku pravila koji služi za predviđanje koncentracije klorofila-a s obzirom na promatrane vrijednosti izmjerenih okolišnih čimbenika. Izrađeni modeli doprinose boljem razumijevanju ekosustava akumulacije Butoniga, a također se mogu koristiti u svrhu upravljanja akumulacijom.
U ovom radu je analizirana struktura fitoplanktonske zajednice i brojnosti fitoplanktona u tri zaljeva na istočnoj obali Jadrana (Šibenski zaljev, Kaštelanski zaljev i Malostonski zaljev) tijekom ...2005. Najveća biomasa fitoplanktona (izražena preko klorofila a) je zabilježena na jednoj postaji u Šibenskom zaljevu (4,73 mg m-3), te jednoj postaji u Kaštelanskom zaljevu (2,79 mg m-3), dok su na svim ostalim postajama zabilježene vrijednosti bile niže od 1 mg m-3. Na istraživanom području Šibenskog zaljeva određeno je ukupno 114 taksonomskih kategorija fitoplanktona. Najraznovrsnije su bile dijatomeje sa 61 i dinoflagelati sa 37 taksonomskih kategorija. Kokolitoforidi su pridonijeli sa 6, kriptofiti sa 3, silikoflagelati, euglenofiti i klorofiti sa 2 taksonomske kategorije. Na području Kaštelanskog zaljeva su zabilježene 193 taksonomske kategorije. Dinoflagelati su bili najraznovrsniji sa 92 taksonomske kategorije, slijede dijatomeje (80), kokolitoforidi (9), silikoflagelati i euglenofiti (4), kriptofiti (2) te klorofiti (1). U području Malostonskog zaljeva ukupno je pronađeno 88 fitoplanktonskih taksonomskih kategorija; dijatomeje 39, dinoflagelati 36, silikoflagelati 2, kokolitoforidi 4, euglenofiti 2, klorofiti 1, te krizofiti 3. Brojnost dinoflagelata u ovom području je bila niska dok su kokolitoforidi više doprinijeli sastavu zajednice u ovom području nego na drugim istraživanim područjima. Raznorodna grupa mikroflagelata je bila prisutna sa visokom frekvencijom pojavljivanja na svim istraživanim područjima. Za vrijeme istraživanog perioda pojavljuje se relativno mali broj monospecifičnih cvatnji. Statistička obrada okolišnih parametara i sastava fitoplanktonske zajednice je ukazala na najveći broj vrsta na postajama koje su pod snažnim utjecajem slatkovodnih dotoka i jakim antropogenim utjecajem.
Cilj ovog istraživanja je analiza fizikalnih i kemijskih svojstava triju obalnih područja Jadrana u kasno proljeće i ustanovljenje sličnosti i razlika među zonama. Trofički status jugoistočnog ...Jadran-
skog mora, pod utjecajem dotoka slatke vode iz sliva rijeke Bune / Bojane, je u ovom radu uspoređen s druge dvije jadranske regije: sjeverozapadnim Jadranom i jugozapadnim Jadranom (zaljev Man
-fredonia) u prvom dominiraju pražnjenja rijeke Po, dok je drugi jedno od najproduktivnijih područja jugozapadnog Jadrana. Područja su pod utjecajem dviju glavnih površinskih struja Jadranskog mora: istočne jadranske struje (EAC) koja teče prema sjeverozapadu i zapadne jadranske struja (WAC) koja teče prema jugo-istoku. podaci o izmjerenoj temperaturu, slanosti, fluorescenciji, kisiku, hranjivim tvarima i klorofilu a su sakupljeni i uspoređeni za sva tri područja. Istraživana područja su pokazala slične fizičke i bio-kemijske karakteristike, unatoč činjenici da je sjeverni Jadran pod utjecajem dotoka rijeke Po, a zapadna jadranska struja (WAC) nosi duž zapadnog Jadrana vodu bogatu hranjivim tvarima iz talijanskih rijeka na sjeveru. Područje pogođeno dotokom rijeke Po pokazalo je maksimum koncentracije klorofila i dušika unutar rijeka. Štoviše, u jugozapadnom Jadranu količina hranjivih tvari i organske tvari je povezana s tvarima koje dolaze iz sjevernih talijanskih rijeka (uglavnom rijeke po).
Slično tome, u jugoistočnom dijelu jadranskog mora, dotok rijeke Bune / Bojane sadržavao je relativno visoke vrijednosti klorofila na nivou regionalne distribucije. Tri područja su izravno ili neizravno povezana s dinamikom riječnih perjanica, te organskim i anorganskim riječnim unosom koji određuje trofičko stanje područja. Konkretno, jugoistočno Jadransko more je mezo-eutrofično područje; unatoč većoj istočnoj strani Jadrana koij je bio oligotrofan bazen.
