Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Zagreb: Matica hrvatska, 2007.
Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga III. Od početaka hrvatskoga narodnog preporoda ...(1835.) do danas.Zagreb: Školska knjiga, 2008.
Miha Kovač, Never Mind the Web, Here Comes the Book. Oxford: Chandos Publishing, 2008.
Miha Kovač - Nives Tomašević, Knjiga, tranzicija, iluzija. Zagreb: Naklada Ljevak, 2009.
Digitalno, virtualno, online – u fokusu Semenski, Vikica; Ille, Jagoda; Cej, Višnja
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
2021, Letnik:
64, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Knjižnice grada Zagreba korisnicima nude raznovrsne mrežne usluge i sadr- žaje, a njihova važnost dodatno je istaknuta tijekom fizičkog zatvaranja zbog pandemi- je bolesti COVID-19 i dodatnih ...poteškoća izazvanih potresom. Cilj je rada analizom usluga i sadržaja dostupnih korisnicima Knjižnica grada Zagreba tijekom zatvorenosti knjižnica te usluga i sadržaja nastalih u to vrijeme potvrditi pretpostavku o opravdanosti trajnog ulaganja u sljedeća područja: kvalitetnu mrežnu uslugu i sadržaje, nabavu elek- troničke građe, edukaciju djelatnika za vještine i znanja potrebne za rad na daljinu te u opremu koja podržava i rad na daljinu i povećan interes korisnika za mrežne usluge i sadržaje.
Metodologija. Korištenje pojedinih digitalnih usluga i sadržaja analizirano je kroz statističke podatke prikupljene mrežnim alatom Google Analytics, bilježenjem prenoše- nja i korištenja digitalnih sadržaja KGZ-a u medijima i društvu. Podaci iz 2020. godine navedeni su za razdoblja prije, tijekom i nakon završetka zatvaranja knjižnica kako bi se došlo do zaključaka o promjenama u pristupu i korištenju usluga i sadržaja u tim poseb- nim okolnostima. Kao dopuna navedenim podacima iz 2020. godine, za dio digitalnih sadržaja i usluga napravljena je usporedba s podacima za 2019. godinu.
Rezultati. Prikazana važnost ponude mrežnih usluga i sadržaja Knjižnica grada Zagreba (Digitalne zbirke, e-knjiga, katalog, Kalendar godišnjica, kanali društvenih medija, Pitajte knjižničare), koji bilježe značajne promjene korištenja tijekom fizičkog zatvaranja knjižnica, temelj su za određivanje prioriteta u planiranju daljnjeg razvoja Knjižnica grada Zagreba te poticaj za cjelovito sagledavanje posljedica izvanrednih do- gađaja kako bi se učinkovito djelovalo na daljnji rad i razvoj knjižnica.
Originalnost i vrijednost. Osim što donosi prikaz jednog dijela knjižnične ponude dostupnog korisnicima u uvjetima potpunog zatvaranja velike knjižnične mreže, članak podupire pretpostavke o važnosti razvoja knjižničnih usluga i sadržaja temeljenih na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te važnosti trajnog ulaganja u digitalni segment knjižničnog poslovanja.
Avtor v svoji študiji analizira ročno slikane embleme z motivom orla in sonca v Spominski knjigi ljubljanske plemiške družbe sv. Dizma (skrajšano: Dizmova kronika), hranjene v Arhivu Republike ...Slovenije (ref. AS 1073, I/1), ki so z ikonografskega vidika skoraj povsem neraziskani. Kratkemu uvodu, v katerem je predstavljena Dizmova kronika kot izvirna oblika emblemske spominske knjige, ki je nastajala v Ljubljani med letoma 1689 in 1801, sledi ikonološka analiza desetih emblemov z motivom orla in sonca (fols. 119r, 161r, 229r, 234r, 238r, 264r, 287r, 294r, 306r, 369r) v kontekstu evropske emblematike. Avtor najprej opozori na ikonografska izhodišča motiva ter opredeli osnovni vsebinski okvir, ki je skupen vsem emblemom z motivom orla in sonca v Dizmovi kroniki. Gre za večinoma kristološko ikonografijo, ki izhaja iz biblijske eksegeze, Fiziologa in srednjeveških bestiarijev, največji razcvet pa doživi prav na področju emblematike v zgodnjem novem veku. Skupno vsebinsko jedro oblikujejo motivi preroda, odrešenja in večnega življenja ter simbolične predstave o sledenju Kristusovemu nauku in odličnosti duha, ki se dviga v nebeške višave. Analiza pokaže, da imajo ključno vlogo motivi, ki izvirajo iz antike, a so v krščanstvu dobili nove, precej bolj kompleksne vsebine: orel, ki nemoteno zre v sonce, orel, ki leti proti soncu, preizkušnja mladih orličev z gledanjem v sonce ter orel, ki uči mladiče leteti.
Raziskava se osredotoča na ikonografsko specifiko vsakega posameznega emblema, v kateri sta razvidna inventivnost naročnikov in njihovo poznavanje evropske tradicije emblemskih knjig. Analiza izbranih emblemov ne razkriva samo njihovega vsebinskega bogastva in kompleksne strukture, različne zglede in neposredne vplive, ampak hkrati celoviteje osvetljuje dejaven pristop naročnikov v procesu njihovega nastajanja, ki doslej v primeru ilustracij v ljubljanski Spominski knjigi ljubljanske plemiške družbe sv. Dizma ni bil deležen ustrezne pozornosti. Ob tem avtor opozarja tudi na vlogo vodilnih miniaturistov Andreja Trosta in Simona Tadeja Volbenka Grahovarja, ki nista bila zgolj iluminatorja, temveč sta aktivno sodelovala pri sami ikonografski zasnovi emblemov, s čimer odpira nov vpogled v dinamiko odnosov med umetnikom in naročnikom.
Apokaliptični verzi Greti Dinkova-Bruun
Ars & humanitas,
12/2018, Letnik:
12, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ko je bila med letoma 1305 in 1314 objavljena pesem Guida Vicentina Margarita, je že dolgo prisoten in spoštovan žanr biblijske verzifikacije vstopil v obdobje novega razvoja. Ob Guidovem vzoru so v ...verze prelite Biblije 14. in 15. stoletja postale pravo mnemonično orodje za obvladovanje velikega svetopisemskega vsebinskega sklopa. Članek obravnava te literarne metamorfoze, ki jih je v verze preoblikovana Knjiga razodetja doživela v poetičnih stvaritvah Guida Vicentina († 1332), Petrusa de Rosenheima (1380–1440), Johannesa Schlitpacherja (1403–1482), pa tudi neznanega avtorja, ki je sestavil Capitula versifice scripta, in Psevdo-Aleksandra de Villa Dei, ki je sestavil Summarium Biblicum.
Rad predstavlja prvi metrički prepev sa latinskog na srpski jezik II knjige čuvenog Vergilijevog didaktičkog speva Georgike, propraćen uvodom i stručnim komentarima.
U članku se proučava važnost Biblije u dogmatskoj teologiji, prije svega kroz prizmu jedinstva, strukture i sadržaja traktata pod nazivom Teološka antropologija. Potom se pristupa detaljnom čitanju ...novog dokumenta Papinske biblijske komisije »Che cosa è l’uomo?« (Sal 8,5). Un itinerario di antropologia biblica (2019.). Prezentiraju se doprinosi i nadahnuća toga dokumenta za Teološku antropologiju te se uočavaju neke razlike i nedostaci u sadržajnim naglascima. Najviše dodirnih točaka moguće je zamijetiti u tematskom području čovjeka kao Božjeg stvorenja u njegovoj zemaljskoj egzistenciji i odgovornosti. Najveća razlika između tog dokumenta i Teološke antropologije je u tome što se u njemu vrlo malo obrađuje antropološki vid Božjeg spasenja, u smislu preobrazbe čovjeka Božjom milošću i čovjekove usmjerenosti na eshatološku puninu života s Bogom.
The article studies the importance of the Bible in dogmatic theology, primarily through the prism of unity, structure, and contents of the tractate titled Theological Anthropology. The author offers a thorough reading of the new document of the Pontifical Biblical Commission »Che cosa è l’uomo?« (Sal 8,5): Un itinerario di antropologia biblica (2019.). The article presents contributions to and inspirations of that document for Theological Anthropology and it points out some differences and deficiencies in terms of contents. The most common points can be noticed in the thematic area of the human beings as God’s creation in his/her earthly existence and responsibility. The biggest difference between that document and Theological Anthropology consists in the fact that the document is very brief on the anthropological aspect of God’s salvation in the sense of the transformation of human beings by Divine grace and of human beings’ directedness toward the eschatological fullness of life with God.
Kelly McErlean - INTERACTIVE NARRATIVES AND TRANSMEDIA STORYTELLING
Turo Uskali, Astrid Gynnild, Sarah Jones, Esa Sirkkunen - IMMERSIVE JOURNALISM AS STORYTELLING. ETHICS, PRODUCTION AND DESIGN.
Vít ...Hloušek and Petr Kaniok (eds) - THE EUROPEAN PARLIAMENT: ELECTION OF 2019 IN EAST-CENTRAL EUROPE:
SECOND-ORDER EUROSCEPTICISM
Božo Skoko - STRATEŠKO KOMUNICIRANJE DRŽAVA – JAVNA DIPLOMACIJA, BRENDIRANJE DRŽAVA
I NACIJA, MEĐUNARODNI ODNOSI S JAVNOŠĆU
Glagoljaši u Splitu u 15. stoljeću Runje (1938-2014), Petar
Crkva u svijetu,
03/2020, Letnik:
55, Številka:
1
Web Resource, Journal Article
Odprti dostop
U članku se iznose podaci pronađeni u bilježničkim spisima iz 15. stoljeća o knjizi na hrvatskom jeziku u osobnoj knjižnici splitskoga arhiprezbitera i o nekim svećenicima glagoljašima tada ...nastanjenima u gradu Splitu. Posebno je značenje tih podataka u tome što neki drugi iz srednjega vijeka koji bi svjedočili o nazočnosti i djelovanju glagoljaša u samom sjedištu Splitske nadbiskupije, nisu do sada pronađeni.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK