Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Naš kraj: Arto pri Sevnici, krajevna tabla, TV antene v nasprotni svetlobi, izjava Janoš JANC, predsednik ...vaškega odbora, vodovod, ceste, dobre in slabe, prebiranje krompirja (lep pridelek), obrtnik - Kovaštvo in varilstvo), ARTO sponka za varnostne pasove - izjava izumitelj Pavel JERAS, mednarodna priznanja, diplome, certifikati, avtomatska krmilnica za divjad, izjava Alojz BIZJAK, kovaštvo in varilstvo, delo v delavnici, varjenje, izjava Stanislav BIZJAK, okrepčevalnica Amur, ribnik, raca, znak ŠD Arto na kapi, izjava Pavle ŽNIDARŠIČ, predsednik ŠD Arto, mali nogomet, košarka, glasbeni pouk v družinskem krogu, citre in električne orgle, izjava Maja ŽNIDARŠIČ, izjava Petra ŽNIDARŠIČ.- Original language summary:
Naš kraj: predstavitev kraja Arto pri Sevnici.- Our place: introducing Arto pri Sevnici.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cilj je ovog istraživanja bio analizirati kojom će loptom ispitanici u dobi od 9 do 11 godina postići veću preciznost i učinkovitost bacanja na koš tijekom košarkaške utakmice. Uzorak ispitanika je ...činilo 54 djece iz 6 košarkaških ekipa. Stvorene su tri eksperimentalne situacije u kojima su ispitanici odigrali po četiri utakmice različitim loptama: a) službenom
košarkaškom loptom (485 g, 69-71 cm); b) lakšom loptom (440 g, 69-71 cm) i c) težom loptom (540 g, 69-71 cm). Skupina od šest eksperata je definirala i odredila opseg varijabli: a) preciznost: pogodak
je postignut s obzirom na to je li lopta udarila u ploču i obruč u pojedinom ubacivanju i b) učinkovitost: broj bodova postignutih svakim bacanjem. Četiri promatrača su uvježbana i pouzdanost mjernog
instrumenta je bila veća od 0,95. Sljedeća svojstva lopte su se kontrolirala: a) težina, b) opseg i c) visina odskoka. Dva suradnika snimila su utakmice, a četiri ekspertna promatrača su zabilježili rezultate. Preciznost i učinkovitost ubacivanja lopte od 440 g
je bila veća od učinkovitosti i preciznosti ubacivanja službene lopte (preciznost: U=215448.5, p=.000; učinkovitost: U=212377, p=.001) i lopte od 540 g (preciznost: U=198869, p=.000; učinkovitost: U=223932, p=.002).
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, FSPLJ, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ima li
umor utjecaj na preciznost šuta u košarci. Osim
preciznosti takoðer su analizirana i dva vrlo važna
kinematička parametra za koja su dosadašnja ...istraživanja
utvrdila utjecaj na preciznost šuta: brzina izvoðenja
samog šuta i kut pri kojem lopta ulazi u koš nakon skok
šuta.
U provedbi ovog istraživanja sudjelovao je jedan
ispitanik, čan Hrvatske U16 košarkaške reprezentacije.
Istraživanje ukljuèuje precizno definiran protokol prema
kojem su uspostavljeni sljedeći parametri: preciznost šuta
(omjer izmeðu uspješnih i neuspješnih šuteva), brzina
izvedbe šuta i kut ulaska lopte u koš. Umor je izazvan
izvoðenjem standardiziranog protokola fiziološkog
opterećenja trčanjem koji ispitanik obavlja do
iscrpljenosti.
Dobiveni rezultati pokazuju da nema značajne
promjene u preciznosti šuta za jedan, dva ili tri poena pod
utjecajem tjelesnog umora. Dobiveni rezultati
kinematičkih parametara pokazuju da postoje statistički
značajne razlike u brzini šuta prije i poslije opterećenja pri
šutu za dva i tri poena. Tijekom izvoðenja slobodnih
bacanja kut ulaska lopte u koš se mijenja ali bez promjene
preciznosti.
Rad u školskim sportskim društvima zamišljen je tako da zainteresiranim učenicima omogući bavljenje odabranim sportom. Također, takav sustav rada provodi se s učenicima u određenim sekcijama školskih ...sportskih društava s ciljem što kvalitetnijeg razvoja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, kao i antropometrijskih karakteristika. Učenici u treninzima, koji se provode u školskim sportskim društvima, ne smiju biti izloženi prevelikom intenzitetu rada. Rad mora biti usklađen sa zakonitostima sportskog razvoja, ali i sa zakonitostima rasta i razvoja djece i mladih. Cilj ovog istraživanja jest utvrđivanje učinaka dvomjesečnog treninga na promjene u motoričkim sposobnostima kod mladih košarkašica u okviru školskog sportskog društva. Uzorak ispitanika činilo je 10 učenica članica školskog sportskog društva Osnovne škole Jabukovac. Za procjenu učinaka dvomjesečnog treninga korišten je uzorak od 12 testova za mjerenje motoričkih sposobnosti. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je dvomjesečni sustavni rad u školskom sportskom društvu (3 puta tjedno po 45 minuta), zajedno s redovitom nastavom tjelesne i zdravstvene kulture (2 školska sata tjedno), pridonio transformacijskim efektima u motoričkim sposobnostima kod mladih košarkašica. Najveće promjene ostvarene su u eksplozivnoj snazi, koordinaciji i fleksibilnosti.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Osnovni cilj ovoga istraživanja bio je konstruirati i utvrditi pouzdanost i valjanost
novokonstruiranih mjernih instrumenata za ...procjenu agilnosti i eksplozivne kod košarkaša na
temelju igračkih pozicija. Istraživanje je provedeno na uzorku vrhunskih košarkaša (n=110) iz
Bosne i Hercegovine tijekom sezone 2013-2014. Ukupan uzorak sačinjavaju košarkaši koji
nastupaju u prvoj ligi BiH (n=58) i ligi nize kvalitete (druga liga) (n=52) Svi ispitanici su na
osnovu temeljnih igračkih pozicija svrstani u tri podskupine (bekovi, krila i centri).
Istraživanjem su analizirane varijable za procjenu antropometrijskih obilježja i motoričkih
sposobnosti. Uzorak antropometrijskih varijabli se sastoji od 6 varijabli: Tjelesna visina,
tjelesna masa, dohvatna visina, dužina ruke, dužina noge, postotka potkožnog masnog tkiva.
Testovi motoričkih sposobnosti uključuju testove eksplozivne snage (4 novokonstruirana i 2
standardna), reaktivne snage, brzine reakcije, agilnosti i reaktivne agilnosti. Metode obrade
rezultata uključivale su: analizu pouzdanosti i valjanosti; analizu deskriptivnih statističkih
pokazatelja; analizu latentne strukture primijenjenih sustava varijabli; analizu univarijatnih i
multivarijatnih povezanosti. Rezultati ukazuju na dobre metrijske karakteristike primijenjenih
testova što je posebno važno kada se zna da su testovi specifične agilnosti i skoka iz zaleta
praktički novokonstruirani. Utvrđene su i karakteristične razlike među igračkim pozicijama
koje su objašnjene temeljem specifičnih uloga i zadata u igri. Tako primjerice rezultati u
TTEST-u ukazuju na postojanje značajnih razlika između krila i centara, dok se razlike
između krila i bekova te bekova i centara nisu pokazale statistički značajnim. Bekovi I centri
se značajno razlikuju u reaktivnoj verziji specifičnog testa agilnosti što ukazuje na činjenici
kako se radi o sport specifičnom testu koji svoju primjenu može naći i u diferencijaciji igrača
u odnosu na igračku poziciju. U testovima skok u dalj iz mjesta i skok u vis iz mjesta nema
značajnih razlika među pozicijama. U svim ostalim testovima značajno se razlikuju bekovi od
centara, izuzev testa ponovljene reaktivne snage koji se izdvojio kao jedini koji razlikuje krila
od centara. Može se zaključiti kako su dobivene očekivane razlike između dvije kvalitativne
skupine igrača (1. i 2. liga) u novokonstruiranom testu agilnosti, kao i testovima za procjenu
eksplozivne snage tipa horizontalne skočnosti (SDM) i vizualne reakcije (VISR). U ostalim
primijenjeni testovima dobivene razlike nisu bile značajne što u konačnici nema veliki utjecaj
na situacijsku učinkovitost igrača jer ona osim od analiziranog motoričkog prostora ovisi i od
brojnih drugih parametara poput igračkog iskustva, longitudinalne dimenzionalnosti, tjelesne
mase i dr. Specifične skakačke performanse (u odnosu na igračku poziciju) treba procjenjivati
vertikalnim skokovima iz zaleta, indeksom reaktivne snage, i testovima uzastopnih skokova.
Pri čemu su vertikalni skokovi iz zaleta i indeks reaktivne snage (odnos između visine skoka
i vremena kontakta sa podlogom) validni za diferencijaciju igrača koji igraju na vanjskim
pozicijama (npr. bekovi) u odnosu na one koji primarno igraju na unutarnjim pozicijama
(centri). Reaktivna i nereaktivna agilnost moraju biti promatrane kao različite kvalitete. U
skladu sa time potrebno je zasebno provoditi i dijagnostički postupak u procjenjivanju istih.
Bekovi su u odnosu na centre postizali bolje rezultate u obje komponente (reaktivnoj i
nereaktivnoj) novokonstruiranog testa agilnosti pa se obje navedene mjere mogu koristiti za
diferencijaciju igrača na ovim pozicijama. Također, standardni TTEST se potvrdio kao dobar
pokazatelj razlika između krila i igrača koji igraju na druge dvije pozicije. Obe vrste agilnosti
(reaktivna i nereaktivna) su se pokazale kao važan faktor u diferencijaciji bekova koji igraju
na različitom nivou natjecanja.- The main aim of this study was to evaluate the reliability and validity of the newly developed
tests of basketball specific explosive strength (jumping capacities) and reactive/nonreactive
agility. We tested 110 high-level male basketball athletes from Bosnia and Herzegovina
(height: 194.92±8.09 cm; body mass: 89.33±10.91 kg; age: 21.58±3.92 years). All athletes
were performing at the highest national (professional/semi-professional) rank at the moment
of testing (beginning of the 2014-15 competitive season). Among the total sample, 58
participants were competing in the first division and 52 in the second division. Testing was
performed at the beginning of the season, and all participants had completed a pre-season
preparation period of at least one month before the testing was conducted. The players were
categorized as Guards (n = 49), Forwards (n=22) or Centers (n = 39). Variables included
anthropometrics (body height, and mass, reach height, arm and leg length, and body fat
percentage) and conditioning capacities (agility performances and jumping capacities). The
agility performances observed in this study were a TTEST, a basketball-specific non-planned
agility test performed on the dominant and non-dominant side and a pre-planned (i.e., changeof-direction speed) basketball-specific agility test performed on the dominant and nondominant side. Jumping capacities were evaluated by the broad-jump, countermovement jump, four types of running vertical jumps, reactive-strength index, and repeated reactive strength ability. Statistical analyses included reliability and validity analyses as well as
analyses of the position-specific differences and performance-level differences. Tests showed
appropriate reliability which is particularly important for newly developed tests of specific
jumping capacities and agility. Pre-planned and non-planned agility should not be observed as
a unique quality. Therefore, separate testing of these capacities is required to objectively
determine the conditioning level for each of these abilities. However, attention is needed
when each of these protocols is used to define position-specific and competition-level-specific
agility performances. Guards achieved better results than Centers in both the pre-planned and
non-planned basketball-specific agility tests. Therefore, both measurement procedures are
applicable for defining position-specific differences in agility performance between players
involved in these two positions in basketball. At the same time, a standard TTEST is found
applicable for distinguishing Forwards from the other two playing positions. Both pre-planned
and non-planned agility are important for differentiating between Guards who perform at two
competitive levels (performance levels). Results confirm the importance of testing nonplanned agility when evaluating the true game agility of Centers. Position-specific basketball
jumping performance should be evaluated by running vertical jumps, reactive strength index,
and tests consisting of repeated jumping performance. Running vertical jumps and reactive
strength index (i.e., the ratio between drop jump height and contact time) were valid in
discriminating between backcourt players (i.e., Guards) and Centers. Meanwhile, tests of
repeated jumping ability were found to be a valid measure to distinguish between Forwards
and Centers.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Košarka je u Hrvatsku došla iz Amerike te je samim time utjecaj engleskog jezika u košarkaškoj terminologiji znatan: preuzimanjem igre preuzete su i riječi. Da bismo promotrili jezični kontakt ...hrvatskoga i engleskoga jezika, uspoređena su FIBA-ina službena košarkaška pravila. Kao što je i bilo očekivano, ustanovljen je velik broj posuđenica i prevedenica engleskih termina. Rezultati analize razvrstani su u kategorije prema vrstama prevedenica i načinu prilagodbe.
Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi djelotvornost metoda učenja – analitičke, sintetičke, situacijske, u poduci košarkaške igre. Uzorak ispitanika činilo je 90 dječaka uzrasta od 9 do 10 godina, ...košarkaških početnika. Proveden je šestomjesečni program rada koji se razlikovao jedino prema navedenim metodama učenja između odabranih podskupina. Procjena efekata pojedinih metoda učenja provedena je uvidom u razvoj specifičnih motoričkih znanja – temeljnih elemenata košarkaške tehnike i uspješnosti u igri. Učinci programa analizirani su jednosmjernom analizom varijance.
Kineziološki program kojemu su bili podvrgnuti ispitanici uključivao je tri košarkaška treninga tjedno i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Tijekom trajanja programa došlo je do značajnih pozitivnih promjena, neovisno o metodi učenja u svim testovima za procjenu specifičnih motoričkih znanja. Najveći pomaci kako kod većine elemenata košarkaške tehnike tako i kod uspješnosti u igri uočljivi su uvidom u rezultate grupe koja je trenirala sintetičkom metodom učenja. Analitička metoda pokazala se najprimjenjivijom kod usvajanja složenijih elemenata osnovne košarkaške tehnike, dok su pozitivni efekti situacijske metode bili najmanje izraženi. Prema dobivenim rezultatima i provedenoj analizi može se zaključiti da je za populaciju djece, košarkaških početnika, u procesu učenja košarkaške igre najprimjenjivija sintetička metoda, dok bi se analitička metoda trebala primjenjivati u procesu učenja strukturalno složenih elemenata.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Od leve v prvi vrsti: Cvetka Založnik, Sonja Ramšak, Zinka Kunej, Darja Borovšek; od leve v drugi vrsti: Božena Pintar, Vlasta ...Žohar, Irena Jančič, Majda Borovšek, Marjeta Ačko, Lilijana Praprotnik in Zmago Sagadin.SpominiZ uvrstitvijo moške članske ekipe ŽKK Celje v 2. Zvezno ligo v nekdanji skupni državi, konec leta 1972, je bila sprejeta odločitev, da je potrebno ponovno vzpostaviti tudi žensko košarkaško ekipo. Tako sta Zmago Sagadin in njegov soigralec Matjaž Ramšak, člana košarkaške ekipe ŽKK Celje, v začetku leta 1973, skupaj z drugimi strokovnimi sodelavci, na celjskih osnovnih šolah opravila nabor igralk in vzpostavila za tiste čase izjemno mlado, perspektivno ekipo (povprečna starost igralk je bila okoli 16 let). Pod njunim strokovnim vodstvom so se te mlade, neizkušene igralke obrusile v tehnično dovršene igralke, ki so se že po nekaj mesecih trdega dela, uspešno borile z izkušenejšimi ekipami v prvi državni ligi za članice. Prav je, da se spomnimo tudi tega časa razvoja ženske košarke v Celju, ki je neupravičeno prezrt.Prispevali: fotografijo: Lilijana Praprotnik, besedilo: Sonja Ramšak- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Osnovni cilj ovog rada je pokušati definirati
kvalitetu interpersonalnog odnosa igrač-trener utvrđivanjem
njihove percepcije (stavova). Za ostvarenje navedenog
cilja korišten je uzorak ispitanika ...sasatvljen od 120
košarkaša i 10 trenera tih košarkaša na poluzavršnom
turniru za kadete (10 najbolje plasiranih ekipa u
Hrvatskoj). Za utvrđivanje interpersonalnog odnosa
upotrebljen je uzorak varijabli od 20 tvrdnji iz A1/A2
modificiranog upitnika Marije Bratanić (“Paradoks
odgoja“, 2002). U statističkoj analizi prikupljenih
rezultata traženo je slaganje između percepcije trenera i
igrača pomoću sukladnosti njihovih odgovora na
ponuđenim kategorijama po pojedinoj tvrdnji. Te su
vrijednosti izražene kao postotci slaganja.
Zadaća ovog rada biti će ukazivanje na mogućnost
dobivanja povratnih informacija o tome kako igrači
doživljavaju trenera otkrivajući moguće nesporazume,
slaganja i neslaganja u međusobnim odnosima s njihove
točke gledišta, te na taj način omogućiti trenerima i
igračima dobivanje informacije i smjernice za
unaprijeđivanje njihove komunikacije i njihovih odnosa,
što će stvoriti povoljnije uvjete za kvalitetniji rad,
suradnju i postizanje boljih rezultata.
Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi zdravstvene
navike Hrvatskih košarkašica te razlike obzirom na rang
natjecanja. Istraživanje je obuhvatilo 153 košarkašice od
kojih se 79 natječe u prvoj, a 74 ...u drugoj hrvatskoj ligi.
Prehrambene navike, navike pušenja i konzumiranje
alkohola ispitane su upotrebom upitnika. Od morfoloških
karakteristika izmjerena je visina i masa tijela te
izračunate vrijednosti indeksa tjelesne mase (BMI).
Podatci su obraðeni na Sveučilištu u Zadru pomoæu
programskog paketa Statistica for Windows ver. 7.1.
Košarkašice prve lige su u prosječnoj dobi od 21,9 godina,
s prosjeènom visinom od 179,14 centimetra, masom od
70,68 kilograma te prosjeènim indeksom tjelesne mase od
21,99. Košarkašice koje se natječu u drugoj hrvatskoj ligi,
u prosjeènoj dobi su od 17,30 godina s prosječnom
visinom od 174,14 centimetara, masom od 64,44
kilograma te indeksom tjelesne mase od 20,99.Puši
17,72%košarkašica prve lige i 14,86% košarkašica druge
lige. Uglavnom puše „light“ cigarete, manje od 5 ili 5 do
10 cigareta dnevno. S druge strane, oko 37 % košarkašica
prve lige i oko 44% košarkašica druge lige nema naviku
konzumiranja alkoholnih pića. Košarkašice prve lige koje
konzumiraju alkohol uglavnom jednom do dva puta
tjedno piju pivo, žestoka pića pa vino, manji dio njih pije
tri do pet puta tjedno dok nijedna ne pije alkohol
svakodnevno. Košarkašice druge lige najčešæe
konzumiraju jednom do dva puta tjedno žestoka piæa i u
manjoj mjeri pivo i vino. Pušenje i konzumiranje alkohola
je u pozitivnoj korelaciji, učestalije je kod košarkašica
prve lige i kod košarkašica starije dobi. Košarkašice u
prosjeku puše manje, meðutim, zabrinjavajuæe je da piju
više nego njihove vršnjakinje u Hrvatskoj, što nesumnjivo
ukazuje na potrebu što ranijeg educiranja košarkašica o
nužnosti izbjegavanja duhanskih proizvoda i alkohola.
Značajnu ulogu u tome trebali bi imati i treneri.
