S kombinacijo sociološkega in političnoekonomskega pristopa v proučevanju novinarstva kot dela študija analizira učinke zatona časopisne industrije na razredne boje v panogi. Na podlagi ...teoretsko-zgodovinske konceptualizacije tehnične sestave novičarskega dela ter s pomočjo poglobljenih intervjujev in analize dokumentov študija primera družbe Dnevnik d.d razkriva proletarizacijo novinarjev in drugi novičarskih delavcev. Zgodovinske ločnice tehnične sestave, s katero si menedžment podreja novičarske delavce in jih na podlagi ideologije profesionalizma ločuje, se brišejo. Čeprav je sindikat aktivno pristopil k organizaciji vseh delavcev, ti niso vzpostavili politične sestave in nastopiti kot enotna sila v razrednih bojih. Menedžment je stopnjevanje konkurenčnih pritiskov v okoliščinah zatona časopisne industrije prevalil na zaposlene in jih hkrati izrabil za sklepanje koalicije preživetja, s katero je nevtraliziral razredno nasprotje in si ob postopnem ugašanju časopisnega podjetja zagotovil nadaljnjo akumulacijo.
Ovaj rad predstavlja testiranje eksplanatornog modela formulacije, a onda i razvoja institucionalnog ustroja politike srednjeg strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Nalazi su bazirani na podacima ...prikupljenim putem 17 dubinskih, polustrukturiranih intervjua s osobama koje su od hrvatske neovisnosti do danas bile uključene u relevantne procese formulacije te politike. Sudionici su regrutirani iz redova tijela središnje države, županija, političkih stranaka, udruga poslodavaca, sindikata te relevantnih međunarodnih organizacija. Temeljna teza ove analize – kako tijela središnje države predstavljaju pozicijski najmoćnije aktere čiji je primarni cilj zadržati kontrolu odlučivanja o pitanjima financiranja, sadržaja učenja i standarda provedbe – nalazi tek djelomično utemeljenje u nalazima. Iako u cjelini gledano akteri središnje države doista predstavljaju najmoćniju skupinu, dinamike između ključnih aktera uglavnom su strukturirane oko djelovanja dviju relativno stabilnih te kompetitivno orijentiranih koalicija: “obrazovne” i “gospodarske”. Pritom se dio aktera središnje države u većini procesa svrstava u jednu, a dio u drugu koaliciju.
This paper presents an application of the explanatory model aimed at formulation and institutional development in the field of the Croatian upper secondary vocational education. Data was collected via 17 in-depth semi-structured interviews with informants directly involved in formulating relevant policy documents from the independence onwards. Informants were affiliated with competent central state entities, counties, employers’ associations, trade unions and relevant international organizations. The overall thesis that central state actors hold the greatest positional power over key institutional features such as financing, learning content and standards of delivery, is but partially validated. Indeed, central state actors represent the most powerful group. However, dynamics are predominantly structured around workings of two relatively stable and competitive coalitions: “the educational” vs. “the economic”, with the affiliation of central state actors commonly split between these two coalitions.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Paul A. Sabatier bio je i ostao jedan od najpoznatijih američkih politologa u grani javnih politika. Među njegovim najznačajnijim i najcitiranijim radovima, ističu se upravo oni koji se bave okvirom ...zagovaračkih koalicija. Radi se o jednom od pristupa istraživanju javnih politika koji se od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća do danas razvio u respektabilan pogled na procese stvaranja javnih politika u istoimenoj politološkoj grani.
U razdoblju od 1992. do 2001. godine izborni sustav za članove predstavničkih tijela županija, gradova i općina bio je paralelni ili mješoviti razmjerno-većinski. Donošenjem novog zakona o lokalnim ...izborima 2001. godine, taj se sustav mijenja u čisti razmjerni, zasnovan na zatvorenim kandidacijskim listama političkih stranaka ili birača. Dana 20. svibnja 2001. provedeni su opći lokalni izbori. U radu se prikazuju rezultati tih izbora te se analiziraju posljedice primjene novog
izbornog sustava za lokalna predstavnička tijela.
PDF
