Protokoli za koherentnost keš memorije osmišljeni su u kontekstu rješavanja problema koherentnosti keš memorije u multiprocesorskim sistemima. Do sada je najčešće rađena formalna verifikacija ovih ...protokola opisanih na višem nivou apstrakcije. Međutim, vjerovatnoća pojave grešaka znatno je veća u hardverskoj realizaciji protokola. Cilj ovog rada je da prikaže jedan od mogućih načina formalne verifikacije implementiranog RTL (Register Transfer Level) modela MESI (Modified, Exclusive, Shared, Invalid) protokola. Primjenjena je metoda formalne verifikacije osobina koja zahtijeva definisanje tačaka pokrivenosti, pretpostavki i tvrđenja.
Cilj je rada dati početne uvide u koherentnost hrvatskih javnih politika eksplorativnom analizom triju strateških dokumenata: Nove boje znanja – Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, ...Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine i Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Analizom je utvrđeno da je tematska srodnost pojedinih dokumenata snažna podloga za postizanje širokog opsega koherentnosti, da usmjerenost na bliske ciljane skupine doprinosi koherentnosti te da usmjerenost dokumenta na specifičan problem rezultira manjim opsegom koherentnosti. Temeljni je nalaz da se koherentnost očituje u potkategorijama sektorski orijentiranih i vrijednosno orijentiranih ciljeva gdje se ostvaruje većina podudarnosti triju dokumenata. Moguće je zaključiti da je za uočavanje svih nijansi koherentnosti važno koristiti se kvalitativnom i kvantitativnom analizom. Na konceptualnoj razini pokazalo se da je koherentnost višedimenzijska te se njezino nijansiranje najbolje može predočiti kontinuumom koji pokazuje kako koherentnost varira od faze formulacije do faze implementacije.
The goal of the paper is to provide initial insights into the coherence of Croatian public policies through an exploratory analysis of three strategic documents: New Colours of Knowledge – Strategy of Education, Science and Technology, the National Youth Programme for the Period 2014–2017, and the National Reading Support Strategy for the Period 2017–2022. First of all, in order to select goal subcategories, the frequency of goals within these subcategories in each of the documents is used. Next, a qualitative comparison of the meaning of individual goals in the selected strategies provides an insight into the coherence of their content. The analysis has determined that the thematic affinity of individual strategic documents represents a strong basis for achieving a wide scope of coherence, that focus on similar and overlapping target groups contributes to coherence, and that the focus of a strategic document on a specific problem results in a smaller scope of coherence. The main finding of the paper is that coherence is observed in sector-oriented and value-oriented goals. In these subcategories, there is coherence among goals from all three strategic documents. Based on this insight, it is possible to conclude that it is important to use both qualitative and quantitative analysis in order to observe all facets of coherence. At the conceptual level, research has shown that coherence is multidimensional, and the best way to cover all its nuances is on a continuum that shows how coherence varies from the formulation phase to the implementation phase.
Pojam vladavine prava, barem prema shvaćanju pojma kada se upotrebljava u diskursu o nacionalnom pravu, uključuje element obvezatnog pravosuđenja. Istodobno, u općem međunarodnom pravu nedostaje ...izražena norma o univerzalnom obvezatnom pravosuđenju kao što nedostaje i u partikularnom regionalnom poretku koji uređuje odnose među europskim državama. Iako se ta neusklađenost pojma i prakse može doživjeti kao intrigantan teorijski i praktičan problem koji privlači promišljenu analizu, to se ipak ne događa u suvremenim raspravama.
U praktičnom diskursu o razvoju općeg međunarodnog prava već desetljećima nema napretka u odnosu na primjenu pojma. Napredak europskog poretka, čak i ako pokazuje znakove nastajanja norme o obvezatnom međunarodnom pravosuđenju, još se mora potvrditi donošenjem izražene norme. Otpor prema rješavanju neusklađenosti pojma i prakse uzrokuje praktične probleme kao što su, primjerice, napetosti među državama.
U teorijskom diskursu problem postoji već zbog nedovoljne znanstvene usmjerenosti na to pitanje. Glavni problem za konzistentnu pravnu teoriju je objašnjenje međunarodnog prava kao prava bez obvezatnog pravosuđenja.
Cilj je ovog članka analizirati argumente prema kojima međunarodno pravo zahtijeva obvezatno pravosuđenje. Argumenti su prikazani slijedeći Kelsenove i Lauterpachtove uvide o ovom problemu. Teorijska pitanja na koja se nastoji odgovoriti ovim radom jesu: a) koje su teorijske pretpostavke na kojima se temelji pojam obvezatnog međunarodnog pravosuđenja i b) koje prigovore ovim pretpostavkama može oblikovati realistički pristup pravu.
Ovaj rad istražuje učinak prelijevanja šoka i volatilnosti između ruskog indeksa RTS i šest robnih terminskih ugovora (Brent nafta, prirodni plin, benzin, zlato, platina i paladij), promatrajući ...zajedničku vremensko- frekvencijsku domenu preko wavelet razloženih serija. Zbog činjenice da je promatrano vremensko razdoblje od gotovo 16 godina prožeto mirnim i kriznim razdobljima, podijelili smo puni uzorak u tri pod-uzorka: prije, za vrijeme i nakon Svjetske financijske krize putem modificiranog ICSS algoritma. Smatramo da se učinci prelijevanja odigravaju uglavnom od tržišta roba prema RTS indeksu u sva tri pod-uzorka. Medutim, tijekom relativno mirnih razdoblja (prva i treća podskupina) učinci prelijevanja su vrlo umjereni i javljaju se u relativno malim wavelet razinama, što ukazuje da je trajanje ovih učinaka ograničeno u mirnim periodima. S druge strane, trajanje učinaka prelijevanja i njezin intenzitet porasli su tijekom Svjetske financijske krize. Takoder, wavelet koherentnost ukazuje na to da postoje područja većeg međusobnog kretanja u razdoblju Svjetske financijske krize kod viših wavelet razina za parove kao što su RTS-Brent, RTS-benzin i RTS-paladium. Robe koje imaju najjaši ušinak prijenosa na RTS indeks su Brent nafta, benzin i paladij, dok zlato ima snažnu prijenosnu volatilnost samo tijekom Svjetske financijske krize.
Koherentnost je predmet proučavanja u brojnim znanstvenim disciplinama, a posebnu važnost daju joj teoretičari u području filozofije prava. Pojam koherentnosti sadržava više nivoa i isprepleće se s ...drugim pravnim pojmovima, zato će se u ovome radu pokušati ujednačiti teorije koherentnosti. Cilj je ovog rada utvrditi što je koherentnost. Definiranje pojma koherentnosti bit će provedeno na primjeru prava vanjskih odnosa Europske unije. Razlog tome je činjenica da je pri posljednjim izmjenama Osnivačkih ugovora jedan od političkih imperativa bio postizanje koherentnosti u području vanjskog djelovanje Europske unije. Danas postizanje koherentnosti predstavlja pravnu obvezu za institucije Unije i za države članice. Kako je riječ o pojmu oko kojeg postoji veliki prijepor među znanstvenicima i koji predstavlja obvezu u pravu Unije koje je od stupanja Republike Hrvatske u članstvo nadređeno pravu RH, treba smatrati da postoji potreba za interpretacijom i definicijom pojma koherentnost. Kao primjer za analizu pojma koherentnosti u ovom radu poslužilo je područje prava vanjskih odnosa EU-a, iako dani zaključci mogu biti primijenjeni u bilo kojem pravnom sustavu. U radu će biti objašnjen pojam koherentnost. Objašnjenje je temeljeno na pravnoj, filozofskoj, politološkoj i lingvističkoj analizi. Nadalje, rad obrađuje razlikovanje koherentnosti i konzistentnosti, dok posljednje poglavlje donosi definiciju stupnjeva koherentnosti i samog pojma.
Ovaj rad predstavlja glavne rezultate projekta procjene koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima (duhan, alokohol, droge) i ovisničkom ponašanju (kockanju) u Republici Hrvatskoj. Rad je ...nastao kao ekstenzija pilot projekta Pompidou grupe Vijeća Europe o testiranju pokazatelja koherentnosti politika o legalnim i ilegalnim psihoaktivnim tvarima, koja se promatra kroz stupanj usklađenosti različitih javnih politika, odnosno mjeru u kojoj se predmetne politike podržavaju (Muscat i Pike, 2012). Cilj ovog rada je prikazati procjenu koherentnosti predmetnih politika koja je provedena primjenom Upitnika o pokazateljima koherentnosti politika (konceptualizacija problema, politički kontekst, zakonodavno i regulativa, strateški okvir,strukture i resursi, odgovori i intervencije), analizom pet strateških dokumenata na području zdravlja, odnosno ovisnosti o duhanu, alkoholu i drogama te primjenom metode fokusnih skupina koja je provedena s relevantnim stručnjacima i kreatorima predmetnih politika. Istraživanje je pokazalo da, izuzev u politici suzbijanja zlouporabe droga, postoji neujednačenost u implementaciji i praćenju provedbe promatranih politika. Utvrđena je potreba za većom koherentnošću te za ustrojavanjem nekog oblika koordinativnog tijela / koordinativnih tijela. Navedeno bi unaprijedilo kvalitetu provedbe aktivnosti, osiguralo središnje planiranje i nadzor nad izvršenjem planiranih strateških ciljeva te olakšalo praćenje stanja problematike ovisnosti u Republici Hrvatskoj.
U ovom se radu raspravlja o nizu semantičkih i pragmatičkih pojava koje utječu na razvoj
diskursa. Na temelju proučavanja načina na koje se kognitivni modeli rabe u diskursu postulirali
smo “načelo ...odabira metaforičkoga izvora:” naime, metaforička ekstenzija koncepta
može odabrati samo dio strukture takvoga koncepta za stvaranje metaforičkoga izvora.
Nadalje, uvažavanje stupnjevitosti u poimanju semantičkih odrednica kao više ili manje
središnjih u osnovi je “načela rubnosti”, diskursnog načela utemeljenog u “načelu relevantnosti”:
ukoliko se odabirom središnjih odrednica nekoga koncepta ne može osigurati
diskursna koherencija, govornik pribjegava odabiru rubnijih odrednica, odnosno odabiru one
koja najviše udovoljava načelima relevantnosti. Potom se u radu osvrćemo na pitanje pragmatičke utemeljenosti takozvane diskursne kohezije i koherentnosti. U tom kontekstu tvrdimo
da su elipsa i supstitucija kao diskursne pojave podložne pragmatičkim ograničenjima te
zagovaramo postojanje “načela odabira konceptualne strukture” kojim se objašnjava semantički doseg elipse i sredstava supstitucije: u njihovom je dosegu onoliko strukture koliko se ne
poništava diskursnom jedinicom u kojoj se nalazi dano kohezivno sredstvo. Potom smo redefinirali
razliku između kohezije i koherentnosti, tvrdeći da se tu radi o razlici između proceduralne
i konceptualne uvezanosti; pritom smo formulirali dodatna dva načela uvezanosti diskursa: “načelo ikoničnosti” i “načelo konceptualne istaknutosti”. Puno je dokaza u prilog
istaknutoj ulozi ikonične organizacije diskursa u ostvarenju diskursne koherentnosti. Međutim,
malo je pozornosti dosad posvećeno načelima koja uređuju neikoničnu organizaciju
diskursa. Tomu se može doskočiti postuliranjem načela konceptualne istaknutosti, kojim se
objašnjava poseban status u diskursu istaknutih neikoničnih informacija. U zadnjem se dijelu
ovog istraživanja usredotočujemo na analizu diskursnih strategija kao nekonvencionalnih
skupova postupaka koji govornicima omogućavaju stvarati i tumačiti proceduralno i konceptualno
uvezane tekstove. U tom smo smislu formulirali dvije međusobno suprotstavljene
diskursne strategije, pri čemu se obje odnose na ravnotežu između proceduralnih i konceptualnih
obilježja uvezanosti diskursa. Tomu smo dodali dva daljnja diskursna načela, “načelo
unutarnjega kontrasta” i “načelo vanjskoga kontrasta”. Prvo se temelji na eksplicitnim proceduralnim
aktivnostima, a drugo na konceptualnoj uvezanosti. Konačno, utvrdili smo dodatna
dva diskursna načela koja usmjeravaju odabir strateških postupaka u stvaranju diskursa: “načelo pojmljivosti”, u skladu s kojim se određuju konceptualne veze sa situacijama u smislu
mogućnosti stvaranja njihovih vjerodostojnih mentalnih scenarija; i “načelo relativne udaljenosti”,
koje pomaže razriješiti višeznačnost u interpretaciji anafora na temelju relativne
udaljenosti anaforičke zamjenice od njezinog mogućeg antecedenta u skladu s načelom
pojmljivosti.
The qualitative characteristic of complex sentences with subordinate final and causal clauses in Slovak dialects and preliterate Slovak language presumes a relatively high degree of natural ...development of the language system. The presented study generalizes theoretical knowledge through which linguistics provides philosophy with a partial answer to its question whether the topological qualities of time have a universal character. Characteristic of complex sentences with subordinate final and causal clauses in Slovak dialects and preliterate Slovak language is based on facts acquired through the analysis of the category of time in simple and complex sentences in preliterate period as well as in standard Slovak. The characteristics of studied qualities on a Slovak language material confirm that orderliness, single-dimensionality, coherence, single-directionality and infinitude are not universal qualities of time.
PDF
