Infekcije mokraćnog sustava ubrajaju se u najčešće bakterijske infekcije te su jedan od najčešćih razloga propisivanja antibiotika i posjeta ordinacijama
obiteljske medicine. U Republici Hrvatskoj ...postoje nacionalne ISKRA smjernice antimikrobnog liječenja i profilakse infekcija mokraćnog sustava, te
se prema njima ove infekcije dijele u pet kategorija. Jedna od njih su i komplicirane mokraćne infekcije koje su danas veliki uzrok morbiditeta, mortaliteta
i povećanih troškova unutar zdravstvenog sustava. Zadnjih godina bilježi se porast višestruko rezistentnih sojeva bakterija koje predstavljaju
zabrinjavajući i rastući javnozdravstveni problem. Kao posebno komplicirane infekcije ističu se one uzrokovane karbapenem-rezistentnim
sojevima Klebsielle pneumoniae. Karbapenemaza producirajuće bakterije prenose se kontaktom (dodirom) rukama – izravno ili neizravno (preko
kontaminiranih predmeta), a sprječavanje širenja bolničkih infekcija zasniva se na ranom otkrivanju koloniziranih osoba. U probir potencijalnih
kliconoša svakako treba uvrstiti rizične pacijente smještene u jedinicama intenzivnog liječenja, transplantirane, imunokompromitirane i pacijente
premještene iz ustanova s povećanim rizikom od kliconoštva. Budući da je probavni sustav rezervoar enterobakterija, najbolji klinički uzorci za probir na
kliconoštvo su stolica ili bris rektuma. Najvažnija mjera sprječavanja širenja zaraze je redovita higijena. Još uvijek ne postoje jasne smjernice za
liječenje te su potrebna daljnja istraživanja. Cilj ovog prikaza slučaja je opisati tijek komplicirane infekcije mokraćnog sustava u starijeg muškarca čiji je uzročnik karbapenem rezistentna Klebsiella pneumoniae te ukazati na važnost redovite higijene kao mjere sprječavanja infekcija, racionalnog propisivanja antimikrobnih lijekova, ranog otkrivanja osoba koloniziranih multirezistetntnim karbapenemaza producirajućim bakterijama, ali i na važnost međusobne suradnje između liječnika obiteljske medicine (LOM) i bolničkih specijalista.
Autor daje do sada nepoznate segmente slavonske povijesti i povijesti iseljeničke
službe u vrijeme međuratnog razdoblja. Daje se kratak uvod u Organizaciju iseljenika
u Osijeku i njezin rad na ...kolonizaciji iseljenika povratnika 1930-ih godina. Cijela problematika
smješta se u europski i hrvatski kontekst.
Cilj istraživanja: Cilj rada je utvrditi učestalost i epidemiološka obilježja infekcija uzrokovanih rezistentnim mikroorganizmima te ispitati moguće čimbenike rizika odgovorne za kolonizaciju i ...pojavu infekcija tim uzročnicima.
Nacrt studije: Presječno istraživanje.
Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 185 ispitanika liječenih u Jedinici intenzivnog liječenja (JIL) Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu tijekom 2016. i 2017. godine, kod kojih je bila potvrđena kolonizacija ili infekcija rezistentnim bolničkim mikroorganizmima. Demografski i klinički podatci o ispitanicima prikupljeni su iz povijesti bolesti i mikrobiološkog protokola.
Rezultati: Prije dolaska u JIL, 49,2 % ispitanika bilo je kolonizirano, a 31,4 % njih inficirano rezistentnim uzročnikom. Najčešće je izoliran multiplorezistentan Acinetobacter baumannii. Kolonizaciju u JIL-u steklo je 60,5 %, a infekciju 59,4 % ispitanika. Osnovna bolest, kirurški zahvat i vrijeme boravka na odjelu pogodovali su kolonizaciji i infekciji prije dolaska u JIL, dok su kritično stanje, umjetni dišni put, strojna ventilacija, kirurške intervencije i vrijeme boravka u JIL-u rizični čimbenici odgovorni za pojavu kolonizacije i infekcije u JIL-u. Nije uočena razlika u pojavnosti infekcija između kirurških i ne-kirurških bolesnika.
Zaključak: JIL-ovi nisu jedini rezervoari rezistentnih mikroorganizama.
Dio bolesnika s drugih bolničkih odjela koloniziran je ili inficiran već pri dolasku u JIL, a dio stječe infekciju i kolonizaciju u JIL-u. Izolati su pretežito gram-negativne bakterije među kojima je najzastupljeniji Acinetobacter baumannii. Kolonizaciji i infekciji na odjelima i u JIL-u doprinose priroda i težina bolesti, izloženost invazivnim terapijskim postupcima i boravak u okruženju s visokom prevalencijom rezistentnih mikroorganizama.
Istraživanje u radu obuhvaća analizu odnosa hrvatskih vlasti prema Romima u međuratnom razdoblju. Taj je odnos ponajviše obuhvaćen analizom pitanja na koji su način vlasti Savske banovine promišljale ...o potrebi koloniziranja Roma na vlastitom području. Naime, pitanje kolonizacije Roma aktualizirano je unutar Savske banovine 1937. na inicijativu križevačkih gradskih vlasti, koje su posebnim dopisom od banovinskih vlasti tražile donošenje posebnoga zakona o kolonizaciji Roma. Agrarno-pravni odsjek Poljoprivrednoga odjeljenja Savske banovine zatim je prikupio mišljenja lokalnih vlasti (kotareva, općina i gradova), iz kojih je vidljiva potpora banovinskim vlastima u kolonizaciji, no istodobno je tek manji dio njih bio spreman izdvojiti određena sredstva za njezino provođenje. Unatoč svim naporima vlasti Savske banovine, nije donesen poseban zakon o kolonizaciji Roma ni druga odredba kojom bi se regulirao njihov položaj.
Potencijalni utjecaj inokulacije presadnica industrijske rajčice (Solanum lycopersicum L.) selekcioniranim arbuskularnim mikoriznim gljivama (AMF), na prinos i svojstva ploda, istražen je u ...konvencionalnoj proizvodnji. Sjeme rajčice posijano je u polistirenske kontejnere s neinokuliranim (AMF-) ili mikorizama inokuliranim (AMF+) supstratom. Presadnice su posađene u crvenicu, u proizvodnim uvjetima s mineralnom gnojidbom i navodnjavanjem. Uzorkovanje plodova industrijske rajčice provedeno je u berbi. Kod oba tretmana utvrđen je visoki postotak kolonizacije selekcioniranim mikorizama (AMF+) i nativnim vrstama (AMF-) prisutnim u tlu. Plodovi rajčice s AMF+ biljaka imali su veći sadržaj P i manji sadržaj K u odnosu na AMF- tretman. Sadržaj As i V bio je signifikantno veći, dok je sadržaj Pb bio signifikantno manji u AMF+ u usporedbi s AMF- tretmanom. Signifikantan učinak tretmana AMF+ na prinos, kvalitetu ploda (suha tvar, pH, ukupna kiselost, čvrstoća ploda), likopen i antioksidacijsku aktivnost je izostao. Temeljem dobivenih rezultata možemo zaključiti da je industrijska rajčica podložna nativnim AMF, dok je ciljana inokulacija presadnica AMF značajno povećala ukupni sadržaj fenola i P. Dobiveni rezultati ukazuju na potencijalnu primjenu AMF u komercijalnoj proizvodnji industrijske rajčice, međutim prethodna prilagodba uzgojnih uvjeta je neophodna za postizanje značajnijih rezultata.
A rare Issaean bronze coin was found in 2019 by
Ivan Pamić, an avocational archaeologist, at Grad
(Nakovana), an Illyrian hillfort near the western tip
of the Pelješac Peninsula, in south-central ...Dalmatia.
Only three other examples of this issue, which
were struck by the same pair of dies, were previously
known in museum collections in Venice, Vienna, and Split. A major stronghold located at the intersection of
two of the primary sea lanes in the Dalmatian Archipelago,
and within sight of the islands of Vis, Hvar,
and Korčula, Grad was linked to regional and Mediterranean
trade networks. As the first documented
find of Issaean currency inside an Illyrian hillfort, the
discovery of this coin corroborates the evidence from
nearby Nakovana Cave (Spila), which has yielded
a large quantity of pottery made at Issa. It points to
direct social and economic contacts between the Issaeans
and the occupants of the hillfort in the late Hellenistic
period.
U ovom radu je, na temelju neiskorištenih izvora pohranjenih u raznim fondovima Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu pobliže istražen proces kolonizacije teritorija koji je Habsburška Monarhija ...stekla nakon Turskog rata 1788-1791. na području današnjega Korduna i Ličkog Pounja. S obzirom na karakter dostupnog gradiva, istraživački je fokus primarno usmjeren na okolnosti prelaska prebjega s osmanskog na habsburški teritorij, na kolonizaciju krajišnika na novu stečevinu te na karakter novopodignutih sela na isturenom pograničju.
Članak predstavlja rezultate empirijskog istraživanja društvenog fenomena fobije prema
glavnom gradu Moskvi. Provedeno je 2002. i 2014. godine u Nižnjenovgorodskoj oblasti i
uključuje 881 intervju. ...Analiza se naslanja na tezu Aleksandra Etkinda da unutarnja kolonizacija
proizvodi kulturnu distancu.
Rezultati se tumače u svjetlu dviju teorija unutarnje kolonizacije, marksističke i postkolonijalne.
Prethodno je Rossman opisao pet oblika fobije prema Moskvi, koji se temelje na teritorijalnoj
ekonomskoj nejednakosti i političkoj hegemoniji centra.
Ovo istraživanje proširuje taj popis novim oblicima, temeljem izjava ispitanika da se njihova
nelagoda temelji na kulturnoj distanci i dominaciji provincije nad glavnim gradom.
Stoga je glavna teza ovoga članka da su u suvremenoj Rusiji istovremeno prisutna oba trenda
u odnosu centra (glavnoga grada) i periferije (regija), i dekolonizacija i obnavljanje unutarnje
kolonizacije.
Za povijest Umaga presudnima su bili XVI. i XVII. stoljeće. Mjesto koje je u prvim stoljećima nakon tisućite godine proživjelo razdoblje umjerenoga gospodarskoga i demografskoga razvitka koji mu je ...odredio širenje u zaleđe, u sljedećim je stoljećima doživjelo uvrštavanje u red nezdravih područja provincije. Usprkos tome što su u XVI. i XVII. stoljeću postojale sve pretpostavke za, premda skroman, gospodarski i demografski pomak, to se nije dogodilo zbog izuzetno loših higijenskih i sanitarnih uvjeta koji su usporavali prirast stanovništva a, neizravno, i gospodarski razvoj. Demografskom osipanju grada i okolice suprotstavljalo se intenzivno kolonizatorsko djelovanje Mletačke Republike, koja je doseljavala stanovništvo porijeklom s balkanskih prostora i to ne samo u nadi da opet naseli napuštena sela i tako otkloni gospodarsko propadanje. Počeo je jednoipolstoljetni proces koji je popunio demografsku prazninu uzrokovanu čestim epidemijama i ratovima te istovremeno izmijenio etničku strukturu cijeloga područja.
Unatoč napretku moderne medicine, određeni broj hospitaliziranih bolesnika stekne infekciju različitog intenziteta vezanu uz zdravstvenu skrb. Prvi cilj ovoga rada je utvrditi broj bolesnika kod ...kojih je registrirana kolonizacija rezistentnim uzročnicima, te detektirati eventualno postojanje razlika u broju i vrsti kolonizacija među ustanovama s kojima surađujemo. Budući da suradni centri nisu učinili ulazne obriske predilekcijskih mjesta, koristiti ćemo samo podatake našega mikrobiološkog laboratorija. Radom smo htjeli još procijeniti da li nova situacija uvjetovana relativno velikim brojem bolesnika s pozitivnim obriscima na rezistentne bakterije produljuje i poskupljuje liječenje na odjelu. Ispitanici u ovom radu su bolesnici Odjela kardiologije Opće županijske bolnice u Požegi (ustanova) u razdoblju od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine kod kojih je učinjena invazivna dijagnostika i terapija u drugim tercijarnim bolnicama (centrima). Tijekom tog razdoblja iz naše ustanove u druge centre upućeno je 145 bolesnika, od kojih se 131 ponovno vratio na naš odjel. Kod 77 bolesnika, 42 muška i 35 žena, što čini 54% ukupno poslanih bolesnika, iz uzoraka obrisaka uzetih s predilekcijskih mjesta, izolirali smo potencijalno patogene uzročnike. Uvažavajući prosjeke ležanja izražene u bolničkim danima, tijekom 2012. i 2013. god. koji su iznosili 8,4 ± 0,6, te za 2014. 7,9 ± 0,54, nismo utvrdili da je boravak bolesnika u drugim centrima zbog provođenja invazivne dijagnostike i terapije utjecao na produljenje bolničkoga liječenja, a niti ga učinio skupljim. Troškovi za antibiotsku terapiju bili su veći tijekom ranijih godina, nego 2014. god. Zaključno možemo konstatirati da je zbrinjavanje akutnog koronarnog sindroma po postojećem nacionalnom programu u naših bolesnika bilo sigurno, da nije produljilo liječenje, te nije dovelo do povećanja troškova liječenja.
PDF
