Rad je prilog dosadašnjim nastojanjima da se kritičkom valorizacijom i znanstvenim pristupom pomognu rasvijetliti kolonizacijski procesi provedeni na jugoslavenskom prostoru od 1918. do 1948. ...Polazeći od činjenice da su se ti kolonizacijski procesi provodili u dva oprečna društveno-politička sistema (građanskome i socijalističkom), autor je nastojao iznijeti njihove temeljne uzroke i posljedice koji su svaki za sebe i oba zajedno izazvali u sferi gospodarskih, političkih i demografskih promjena na ovome geopolitičkom tlu.
Autorica govori o procesu agrarnih promjena na prostoru Đakovštine 1918. -1941. godine, uz osvrt na stanje koje je prethodilo. Ona razmatra političke prilike na selu i izlaže bitne odrednice ...gospodarske strukture. Analizira strukturu zemljišnog posjeda prije i nakon agrarnih promjena prema veličini, prostornom rasporedu, vrsti vlasništva, nacionalnosti vlasnika itd.
Težište je rada na praćenju procesa agrarne reforme, koju su pratile unutrašnje kolonizacije (državna, privatna i banovinska), uz isticanje onoga što je činilo posebnost u odnosu na ostali državni prostor. Izložena je zakonodavna materija te organizacije i veze za provedbu agrarne reforme i kolonizacije.
U članku se analizira problem iseljavanja stanovništva Žumberačke gore, graničnoga gorskog područja Hrvatske i Slovenije. Ukazuje se na njezin granični karakter i osnovna obilježja te na mlađu ...kolonizaciju sredinom 16. stoljeća. U kraju dolazi do dvojne društvene organizacije pa i dvojnih društvenih odnosa – podjele na prostor Vojne krajine (krajiški dio) i građanski dio. Posljedice duge naseljenosti i sekundarne kolonizacije su agrarna prenaseljenost i teški životni uvjeti. Zbog društvenih i općih gospodarskih promjena u zemlji sredinom 19. stoljeća stanovništvo Žumberačke gore počinje iseljavati. Intenzivno iseljavanje postupno se negativno odrazilo na prirodni prirast, odnosno prirodni pad stanovništva. Prirodni pad (višak broja umrlih nad brojem živorođenih), ali i iseljavanje, postupno su se odrazili na pad broja stanovnika i starenje stanovništva. Ti su procesi osobito izraženi u krajiškom dijelu kraja – Žumberku – koji zaprema gotovo tri četvrtine tog gorskog područja. Ondje se bilježi pad broja stanovnika od 1931., a pogotovo od 1971. Danas u Žumberku živi tek petina stanovništva zabilježenoga 1953. odnosno neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Smanjenje je posljedica prirodnog pada i iseljavanja. Preostalo stanovništvo ima staru dobnu strukturu, na što ukazuju svi demografski pokazatelji starenja. Takvo stanovništvo nije dobar preduvjet gospodarskog oživljavanja kraja. Žumberačkom krajoliku osnovni pečat daju napuštena ili narušena sela s mnogobrojnim napuštenim parcelama nekoć obradiva zemljišta. Ranije gusto naseljen kraj koji nije mogao prehraniti vlastito stanovništvo postao je egzodusnim prostorom u kojem nedostaje radne snage za obradu čak i malih preostalih površina obradivog zemljišta te se pretvara u prirodni park.
U ovom istraživanju (bibliografiji) autor bilježi radove različitih znanstvenih disciplina i pristupa (povijesne, sociološke, demografske, ekonomsko-povijesne, socijalno-geografske, pravne, ...politološke i psihološke) i poneke publicističke radove i građu što se odnose na kolonizacije, prisilne migracije i "etnička čišćenja" na južnoslavenskom (balkanskom) prostoru tijekom 20. stoljeća, ali i poneke radove što se odnose na te pojave i procese tijekom nekoliko prethodnih stoljeća. Navedeni su radovi što se izričito odnose na jedno od naslovljenih tematskih područja, ali i radovi i građa što se
djelomice odnose na ta tematska područja ili ih pak posredno (usputno), odnosno šire i/ili uzročno kontekstualiziraju.
Rad prikazuje povijest i položaj njemačke manjine (Folksdojčera) u Đakovu i Đakovštini nakon Drugog svjetskog rata. Uz niz važnih i nezaobilaznih problema iz poratne povijesti Nijemaca Đakova i ...Đakovštine u novonastalim političkim uvjetima, autor posebno prikazuje sudbinu nakon rata u zavičaju preostalim Nijemcima. Do kraja Drugog svjetskog rata, Nijemci su uz Hrvate činili najbrojniji dio stanovništva Đakova i Đakovštine. Na osnovi izvornog arhivskog gradiva, tiska i literature autor obrađuje političke, kulturne, demografske i druge probleme i pitanja iz povijesti Nijemaca Đakova i Đakovštine u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata do naših dana.
