Izhodišča: Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) in brezpapirno delo lahko izboljšata obstoječe delovne procese in so pomembna sestavina sodobnega osnovnega zdravstva. Namen študije je bil ...analizirati stališča zdravstvenega osebja in pacientov glede brezpapirne ambulante in najpogostejše uporabljene informacijskokomunikacijske tehnologije v slovenskem osnovnem zdravstvu.
Background: Information and communication technology (ICT) and paperless practices have been shown to improve “existing processes in the workplace” “as well as being an important component of modern ...primary healthcare”. The aim of our study was to analyse the attitudes of health-care professionals and patients with regard to paperless practice and the most frequently used information and communication technology tools in Slovenian primary healthcare.
Qualitative methodology using focus groups of 22 primary care physicians, 14 nurses and 18 patients.
The areas recognised by all participants as important for further information and communication technology development were: computer-supported decision making, accessibility and completeness of personal e-health data, emergency cases, support for chronic disease management, ICT related time savings, e-prescriptions and e-discharge letters. The most important identified barriers impeding the use of ICT were: the heavy workload of primary care physicians and nurses, health insurance reimbursement rules and duplication of work using both paper and electronic health records.
This study highlighted a number of strengths of ICT use in primary care as well as numerous areas where changes in procedures and improvement of ICT tools to support them are needed.
Izhodišča: Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) in brezpapirno delo lahko izboljšata obstoječe delovne procese in so pomembna sestavina sodobnega osnovnega zdravstva. Namen študije je bil analizirati stališča zdravstvenega osebja in pacientov glede brezpapirne ambulante in najpogostejše uporabljene informacijskokomunikacijske tehnologije v slovenskem osnovnem zdravstvu.
Kvalitativna metodologija fokusnih skupin z 22 zdravniki iz osnovnega zdravstva, s 14 ambulantnimi sestrami in z 18 bolniki.
Področja, ki so jih vsi udeleženci prepoznali kot pomembna za nadaljnji razvoj IKT, so: računalniško podprto odločanje, dostopnost in popolnost osebnih zdravstvenih podatkov, nujni primeri, podpora pri obravnavi kroničnih bolezni, prihranki časa z uporabo IKT, e-recept in e-odpustno pismo. Najpomembnejše ovire za uporabo IKT so: velike delovne obremenitve zdravnikov in sester v osnovnem zdravstvu, pravila zdravstvene zavarovalnice, podvajanje dela z uporabo papirnatih in elektronskih zdravstvenih kartotek.
Študija je poudarila številne prednosti uporabe IKT v osnovnem zdravstvu in tudi številna področja, na katerih so potrebni spremembe v procesih in izboljšanje podpornih orodij IKT.
Nedostatak radne snage, odnosno ljudskih potencijala, koji će odgovoriti na sve zahtjevnije potrebe tržišnog natjecanja, postao je izazov u svim dijelovima svijeta. Bez obzira na djelatnost ili ...usmjerenje, kvalitetan pojedinac može birati radno mjesto, uvjete i beneficije. Upravo zbog konkurencije, postojeće zaposlenike teško je zadržati i ponuditi im optimalno okruženje kako bi dugoročno bili zadovoljni. Navedeni izazov posebno je izražen na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Iznimna potražnja za ovom strukom s jedne, te nedostatak novih stručnjaka s druge strane, uzrokovali su ozbiljnu diskrepanciju između ponude i potražnje. Financijska stimulacija već neko vrijeme nije jedini uvjet prema kojem djelatnici biraju poduzeće u kojem će ostati. Kako bi barem donekle premostili nastali jaz, a s ciljem daljnjeg širenja poslovanja, tvrtke su primorane pronalaziti novije modele razvoja djelatnika. Kao rješenje nameću se obavezne prakse koje studentu daju uvid u realno radno mjesto i njegove izazove, a poslodavcu mogućnost da budućeg djelatnika izgradi, ali i bolje upozna, te stvori dugogodišnji odnos. Kroz dubinske intervjue s nekoliko IT poduzeća, cilj rada je provjeriti koji su pozitivni primjeri u studentskim praksama, a koji su izazovi ili nedostatci. Sa studentske strane, na uzorku Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru, cilj je ispitati koliko su pojedinci spremni na praksu, te pod kojim uvjetima. Na osnovu analize rezultata, uvažavajući prednosti i nedostatke prakse, rad daje smjernice o mogućnostima studentskih praksi kao temelja za razvoj poduzeća.
SI: Za razvoj kompetenc diplomantov in njihovo pripravo za vstop na trg dela v informacijski družbi je pomembno vključevanje informacijskih in komunikacijskih tehnologij (IKT) v študijsko okolje. ...Uporaba IKT namreč spodbuja razvoj sodelovanja, ustvarjalnosti, vodenja ter še drugih splošnih in predmetno specifičnih kompetenc. Predstavljeni so izsledki raziskave med slovenskimi študenti geodezije, ki je potekala v letu 2009. Zanimala nas je uporaba IKT pri učenju in mnenje študentov o učinkih uporabe IKT pri študiju. Predstavljeni so rezultati o (1) IKT-pismenosti in kompetencah za učenje z IKT, (2) dejanski uporabi IKT pri študiju in izvenštudijskih dejavnostih, (3)preferencah pri uporabi IKT za študij in (4) oceni učinkovitosti uporabe IKT pri študiju. Izsledki so pomembni za načrtovalce visokošolske politike, oblikovalce kurikulov ter odločitve visokošolskih zavodov na organizacijski in upravni ravni pri zagotavljanju IKT-infrastrukture, seveda pa tudi za posodabljanje in spreminjanje pedagoške prakse učiteljev. Prikazani so izsledki podobnih raziskav v Veliki Britaniji, Nemčiji, ZDA in Avstraliji. V raziskavi med slovenskimi študenti geodezije je bilo ugotovljeno,da bolje ocenjujejo svojo splošno IKT-pismenost kot kompetence za učenje z IKT. Menijo, da bi morali obe področji še bolje razviti. Izsledki o dejanski uporabi in preferencah študentov so pokazali precej višje preference za IKT od dejanske rabe te tehnologije. Ocena učinkovitosti uporabe IKT pri študiju je pokazala večjo usmerjenost v »digitalne« pristope pri učenju in uveljavljenost »digitalnih« pristopov kot pa uporabo IKT za podporo tradicionalnim pristopom k učenju.ENG: The implementation of information and communication technologies (ICT) in university curricula is important for the development of graduates’ competences and their preparation for the labour market. ICT use encourages the development of collaboration, creativity, leadership, and other generic and subject specific competences. In this paper, the results of a survey among Slovene geodesy students conducted in 2009 are presented. The survey focuses on the modes in which students use ICT in learning and on their views of the impact that ICT use has on their studies. The results cover (1) ICT literacy and competences for learning with ICT, (2) actual ICT use in learning and other activities, (3) preferences for ICT use in learning, and (4) assessment of the impact ICT useh as on university studies. The results are significant for higher education policy planners, curriculum designers and for ICT infrastructure-related managerial and administrative decision making in higher education institutions; they are also an important source of information for teachers who want to modify their teaching methods. The results of similar surveys in the UK, Germany, the US and Australia are also presented. Findings of the survey among Slovene geodesy students show that they rank their general ICT literacy higher than their competences for learning with ICT. They believe that ICT literacy and competences for learning with ICT should be further developed. Results show that preferences for ICT use are higher than actual ICT use. The impact assessment of ICT use in the study shows that orientation to “digital” approaches to learning and the actual use of such approaches are ranked higher than those in which ICT is used for assisting traditional study approaches.
Člankom 98.
Novele Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2015. godine dopunjen je postojeći zakonski tekst novim člancima 375a, 375b. i 375c. kojima se uvodi mogućnost tonskog ...snimanja ročišta
u parničnom postupku. Predloženim člancima regulira se način postupanja suda
pri provođenju tonskog snimanja, a svrha je unapređenje učinkovitosti sudskog
postupka i veća vjerodostojnost dokaznog postupka. U radu su se autori osvrnuli
na: razloge i cilj reguliranja tonskog snimanja ročišta u parničnom postupku,
način i postupak donošenje odluke o tonskom snimanju ročišta, pohranu
snimljenog tonskog zapisa, izradu prijepisa tonskog zapisa i mogućnost
prigovora stranke te druge relevantne propise kojima se uređuje tonsko snimanje sudskih rasprava (Zakon o kaznenom postupku, upute sudova i
sudski poslovnik). U zaključku je ukazano na niz problema koji otežavaju i
onemogućavaju tonsko snimanje ročišta u parničnom postupku s prijedlozima kako
takav način dokumentiranja tvrdnji o činjenicama, iskazima i izjavama sudionika
u parničnom postupku učiniti učinkovitijim.
According to
Article 98 of the Law on Civil Procedure of the Federation of Bosnia and
Herzegovina in 2015, the existing legal text has been supplemented by the new
articles 375a, 375b. and 375c. which introduces the possibility of tone
recording of litigation. The proposed articles regulate the manner in which the
court proceeds in conducting the tone recording, and their purpose is to
improve the efficiency of court proceedings and to increase the credibility of
presenting evidence in litigation proceedings. In this paper, the authors referred to: the reasons
and aim of regulating the tone recording of litigation, the manner and
procedure of making a decision on the tone recording of the hearing, the
storage of the recorded tone, the making of the transcript of the tone and the
possibility of the party’s objection, other relevant regulations regulating the
sound recording (The Criminal Procedure Act, Courts Instructions, Courts rules
of procedure), and in conclusion have pointed out a number of issues that make
it difficult and disable the tone recording of litigation with suggestions that
such a way of documenting factual allegations, statements and statements of
litigants in civil proceeding will make more efficient.
Ubrzani ritam razvoja informacijsko komunikacijskih tehnologija odražavaju se na rast i razvoj djece, učenika i mladih. Danasšnje generacije su zapravo generacije igrača video igara koje puno vremena ...provode igrajući se. Takve generacije nazvane su "millennial" generacije. Spomenute generacije su od malena okružene napretkom i razvojem informacijsko komunikacijskim tehnologijama. U skladu s time komuniciraju sa sobom i s okolinom. Prema navedenom posebice je važno potreba aktualiziranja i integriranja novog kurikula koji bi uvažavao potrebe djece, učenika i mladih čije je prirodno okruženje informacijsko komunikacijskih tehnologija. Iz te perspektive igrifikacija (gamifikacija) je prilika za povećanje interesa djece, učenika i mladih, motivacije, povezivanja, te osnaživanja njihove komunikacije i dijeljenja. S igrifikacijom djeci, učenicima i mladima omogućuje se korištenje dobro osmišljenih mehanizama koji omogućuju osvajanje bedževa, sakupljanje bodova, prelazak razina ili osvajanje nagrada. Kako bi to bilo na jednoj značajnijoj razini koriste se nove komunikacijske platforme kao što su dijeljenje zadataka, razmjena ideja i izražavanje mišljenja. Zbog tih bi aktivnosti djeca, učenici i mladi gledali na odgojno obrazovne ciljeve i postignuća kao nešto proaktivno, dinamično i zabavno, a ne kao na nezanimljivo i obvezno. Igrifikacija, odnosno gamifikacija se ne odnosi strogo na stvaranju igre. Ona predstavlja upotrebu mehanizama, dizajna i elemenata igre u ne zabavnom okruženju, a sve to u svrhu promicanja motivacije, truda i lojalnosti. Igrifikacija u odgoju i obrazovanju od velikog je značaja u ostvarivanju ciljeva i zadaća u budućnosti cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja.
S obzirom na to da je pandemija COVID-19 utjecala na migriranje obrazovnog sustava u virtualni prostor tijekom proljeća 2020. godine, u ovom se radu nastoji prikazati problematika provođenja nastave ...na daljinu u glazbenim školama uzimajući u obzir specifičnosti umjetničkog obrazovanja. Stoga je provedeno empirijsko istraživanje u kojemu su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih glazbenih škola u Republici Hrvatskoj (N = 382) s ciljem prikazivanja njihovih stavova o pojedinim segmentima nastave na daljinu. Rezultati su pokazali da se učenici načelno dobro snalaze u savladavanju zahtjeva nastave na daljinu, iako ju smatraju zahtjevnijom od nastave uživo. Također, korištenje tehnički neprimjerenih uređaja i aplikacija u značajnoj mjeri utječe na kvalitetu nastave, a provođenje nastave u realnom vremenu tendencija je koju je neophodno u potpunosti implementirati.
U radu se prikazuju rezultati istraživanja o korištenju pametne ploče u nastavi Prirode i društva te stavova učitelja o uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u podučavanju tih ...nastavnih sadržaja. Istraživanje je provedeno putem online upitnika koji je bio poslan u škole u Hrvatskoj tijekom školske godine 2015/2016. Ukupno 104 učitelja iskazalo je svoje stavove: 65 učitelja iz škola bez pametne ploče, a 39 iz škola u kojima koriste pametnu ploču. Rezultati ukazuju na češću uporabu IKT u školama s pametnom pločom u usporedbi sa školama bez nje. Učitelji pametnu ploču i računala najčešće koriste jednom do dva puta tjedno, a DVD jednom tjedno. Rezultati također pokazuju pozitivne stavove učitelja o uporabi tehnologije za povećanje motivacije učenika i njihovih postignuća. Nalazi istraživanja ukazuju na kontinuiranu edukaciju usmjerenu na rad s pametnom pločom te tehničku podršku kao ključne za inovativnu nastavu. Buduća istraživanja trebala bi analizirati korištenje tehnologije u svim školama u Republici Hrvatskoj.
Brzi razvoj kao i svakodnevno korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) ima pozitivan utjecaj na cjelokupni društveno-ekonomski napredak zemalja. Najrazvijenije zemlje svijeta ...uvelike koriste prednosti IKT-a cime ostvaruju i veću konkurentsku prednost na globalnoj razini, dok zemlje u razvoju sve više ulažu u razvoj i primjenu IKT-a cime bi osigurali viši društveni prosperitet te pojačali ekonomsku moć. Ciljevi rada su: (1) predstaviti i usporediti mjerenje razvijenosti IKT-a koristeći tri osnovna indeksa: indeks razvijenosti IKT-a, indeks mrežne spremnosti i indeks digitalne ekonomije i društva te (2) kritički ocijeniti poziciju Republike Hrvatske s obzirom na razinu korištenja IKT-a, a mjerenjem navedenih indeksa razvijenosti.
Cilj je istraživanja bio ispitati kako nastavnici procjenjuju vlastita iskustva uporabe informacijskokomunikacijskih
tehnologija u odgojno-obrazovnom radu s generacijom Z. U fokusu je rada bio
odnos ...nastavnika prema novoj generaciji, odnosno generaciji Z. Radi se o generaciji čiji je život
obilježila svakodnevna uporaba tehnologije te spretnost u uporabi informacijsko-komunikacijskih
tehnologija s obzirom na prijašnje generacije, čime je generacija Z postala izazov obrazovnim
stručnjacima. Provedeno je kvantitativno istraživanje u kojem je sudjelovalo 60 nastavnika osnovnih
škola s područja Primorsko-goranske županije. Rezultati istraživanja pokazali su da se nastavnici
svakodnevno, bez većih poteškoća, koriste tehnologijom te smatraju da se uporabom informacijskokomunikacijske
tehnologije potiče učenike na timski rad i izražavanje kreativnosti, a da se pritom ne
smanjuje koncentracija učenika na nastavni sadržaj. Utvrđeno je i da škole nisu tehnološki opremljene
i prilagođene novim generacijama, a stariji se nastavnici teže prilagođavaju novim tehnologijama (M
= 4,09; s = 0,981) i novim generacijama učenika (M = 4,20; s = 0,447) u odnosu na mlađe nastavnike.
PDF
