Analiza rezultata dobivenih istraživanjem provedenim 2003. godine na
reprezentativnom uzorku škola u Republici Hrvatskoj, ima za cilj utvrditi prisutnost
digitalne podijeljenosti među učenicima osmog ...razreda osnovne škole. Istraživanje
je provedeno u 121 školi iz svih hrvatskih regija, a obuhvatilo je 2.674 učenika prosječ
ne dobi od 14 godina. Teorijski dio rada predstavljaju istraživanja o digitalnoj
podijeljenosti u učeničkoj populaciji provedena u posljednjih desetak godina u
SAD i zapadnoeuropskim zemljama. Rezultati dobiveni na reprezentativnom uzorku
učenika osmog razreda upućuju na digitalnu podijeljenost s obzirom na regiju u
kojoj oni žive, veličinu mjesta, obrazovanje njihovih roditelja te spol. Zamjetno je
da veći broj učenika iz većih gradova i razvijenijih regija, te veći broj dječaka i
učenika čiji su roditelji obrazovaniji, posjeduje računala u kući te se češće koriste
računalom i internetom nego učenici iz manjih mjesta i manjerazvijenih regija, te
oni čiji su roditelji slabije obrazovani. Izrazita digitalna podijeljenost u domaćinstvima
ne odražava se toliko i u školi, jer učenicima iz manjih mjesta škola pruža više
prilike da se koriste računalom i internetom, dok se između učenika različitog spola
i različitoga obrazovnog statusa njihovih roditelja ne pravi razlika pri korištenju
informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U radu je prikazana uloga i značaj koji u suvremenim sukobima ima uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), pri čemu smo za svoje istraživanje izabrali studiju slučaja iračko-američkog ...sukoba u godini 2003. i 2004. Navedeni sukob smo zbog analitičkih
potreba kod istraživanja uporabe IKT-a podijelili na tri razdoblja: predkonfliktno, razdoblje neposrednog sukoba (operacija Iračka sloboda – orig. Iraqi Freedom) te postkonfliktno razdoblje, kada su se velike ratne operacije završile, Iračani su započeli s asimetričnim
ratovanjem, odnosno otporom. Istraživali smo ulogu koju je IKT imao kod priprema za oružani sukob, kako na strani koalicije, tako i na strani iračkog režima; jednako tako smo analizirali kako je njena uporaba utjecala na omjer konvencionalnih snaga u svjetlu povećane
učinkovitosti na umreženje oružanih snaga (orig. network centric warfare). U drugom dijelu istražujemo kako su irački pobunjenici i terorističke skupine koristile IKT u okviru provođenja asimetričnog tipa ratovanja koji traje još i danas, kritički procjenjujemo stvarni utjecaj IKT-a na ishod sukoba. Glavna znanstvena izvornost rada je prije svega u kombiniranju uporabljenih metoda, kako iz podruèja društvenih (obrambenih) tako i informatičkih znanosti; jednako
tako smo u analizu uključili neke komunikološke metode koje se odnose prije svega na proučavanje propagande. Tako dokazujemo da je holistički odnos značaja IKT-a u suvremenim sukobima moguće osigurati na interdisciplinarnoj osnovi.
