Cilj je istraživanja ustanoviti kritične čimbenike uspjeha participacije privatnoga sektora u vodoopskrbi zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Mogućnosti iznalaženja kritičnih čimbenika prikazani su ...kroz studiju slučaja participacije privatnoga sektora u vodoopskrbi Manile, općenito najvećega projekta participacije privatnoga sektora u oblasti vodoopskrbe. Na ovaj način pokazuje se da su od presudnoga značaja kvaliteta resursa vodovoda, snaga konzorcija, privrženost partnera, javna podrška i političko okruženje.
U ovom radu autor detaljno opisuje osnovne značajke novoga hrvatskog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je stupio na snagu dana 15. listopada 2003. godine. Novi zakonski tekst uspoređuje ...s derogiranim zakonima : Pomorskim zakonikom iz 1994. i Zakonoom o morskim lukama iz 1995. godine. U zaključku se naglašavaju najvažnije novine.
Sportske luke zauzimaju vrlo vrijedna područja pomorskog dobra sa značajnim lučkim kapacitetima. Zbog pravne podnormiranosti te dijelom nepoštivanja i neprovođenja postojećih propisa, sportske luke ...zaslužuju detaljniju analizu stanja u njima te određivanje pravca njihovog budućeg rada i djelovanja, koje se može kretati u rasponu od legalizacije sadašnjeg stanja, do oduzimanja koncesija ovlaštenicima koji se ne pridržavaju postojećih propisa.
U ovom radu autor je opisao pomorsko dobro, jedan od najstarijih pravnih instituta, njegovo podrijetlo i narav. Pomorsko dobro obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more, njihovo dno i ...podzemlje, potom dio kopna namijenjen općoj uporabi, ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska neposredno ili preko županija, gradova i općina. Pomorsko je dobro u općoj uporabi, ali postoji jedan izuzetak koji se očituje kroz institut koncesije -dozvole izdane od javne vlasti za obavljanje određene djelatnosti. Dvije su vrste koncesija - koncesija za posebnu uporabu i koncesija za gospodarsko korištenje pomorskim dobrom. Koncesiju daje Hrvatski sabor, temeljem javnog natječaja ili na podnositeljev zahtjev.Pomorsko se dobro upisuje u poseban katastar, ali i u zemljišne knjige kao opće dobro kojim upravlja RH. Ono ne može biti objekt stjecanja stvarnih prava, dok je u prošlosti mogao biti, i to na građevinama namijenjenima za stanovanje. Postoje određene norme kaznenog prava koje štite pomorsko dobro. Ta zaštita proizlazi iz načela zaštite okoliša i dobara od bitnog značenja za državu.
The author in this article presented the maritime domain, its origin and character. Maritime domain is one of the oldest maritime law institutes, and a domain of special interest for the Republic of Croatia. It includes internal sea, territorial sea, the seabed and underground, parts of mainland intended for public use, and everything permanently connected to this part of mainland on or under the surface. The maritime domain is governed, maintained and protected by the Republic of Croatia directly or through its counties and districts/towns. Maritime domain is general domain, but there is one exception to the rule - institute of concession. Concession is a form of licence, given by general authority to legal and private persons, for doing certain activities for a determined time period. There are two types of concession: the concession for special use and the concession for economic use. Concession is given by Croatian Parliament, on the basis of the public procurement or on the demand of an applicant. Maritime domain is registered in special land register, which has not yet been formed in Croatia, but also in general domain governed by the Republic of Croatia. Maritime domain cannot be subject of real property rights. There are certain criminal law standards protecting the maritime domain within the principles of environmental protection and domains of national interest.
Cilj ovoga rada je istražiti detaljnije vrlo složenu problematiku stečajnih postupaka
nad dioničkim društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru u Republici
Hrvatskoj. Stečajni zakon kao ...lex generalis ovu materiju posebno ne regulira, a
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kao lex specialis niti jednom riječju
se ne osvrće na stečaj. S druge strane, praksa u provođenju stečajnih postupaka potvrđuje
da su se stečajevi nad društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru
rješavali na različite načine. U svim promatranim slučajevima stečaj se odvijao
u skladu s vrlo strogim pravilima stečajne procedure, a razlike su se uočavale u ponašanju
vjerovnika u odnosu na dospjele obveze dužnika prema njima. U velikoj većini
slučajeva stečajni se dužnik nakon unovčenja njegove imovine likvidirao, dok se u
značajno manjem broju slučajeva radilo o reorganizaciji dužnika putem stečajnog
plana. Država kao vjerovnik u pravilu se ponašala jednako prema svim stečajnim
dužnicima, a samo u pojedinačnim slučajevima poduzimala je mjere koje bi se mogle
nazvati i državni intervencionizam. Takve mjere tada se nisu smatrale mjerama
državnih potpora.
Pored toga, naš je zakonodavac velike probleme trgovačkih društava koja obavljaju
djelatnost na pomorskom dobru rješavao selektivno putem posebnih propisa izvan
i prije stečaja. Na primjer, nagomilane probleme društava čija je osnovna djelatnost
brodogradnja u brodogradilišnim lukama, a kod kojih su postojali evidentni stečajni
razlozi (insolventnost i prezaduženost), pokušao je riješiti kroz Zakon o uređenju
prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja iz 2011. godine.
U radu se također analiziraju neke odluke hrvatskih sudova u kojima je jedna od
strana u postupku bio stečajni dužnik koji polaže određena prava na pomorskom
dobru. Naši sudovi zauzimaju strogo stajalište da je pomorsko dobro opće dobro i
da se na njemu ne mogu stjecati stvarna prava. No, tada se otvara pitanje stečenih
prava koja nisu na odgovarajući način riješena ni u pravnoj regulativi, a niti kroz
sudsku praksu. U konačnici, takva pravna nesigurnost proizvodi samo negativne
učinke na sam tijek stečajnog postupka: 1.) povrat uloženog kapitala vjerovnika u
dužnika je manji, 2.) stečaj traje dulje te 3.) troškovi stečajnog postupka rastu.
Vlada Republike Hrvatske zatražila je od savjetnika izradu studije o monetizaciji javnih autocesta. Istaknuti razlozi monetizacije su pribavljanje sredstava za nove državne investicije, rješavanje ...pitanja visoke zaduženosti javnih autocesta, te smanjenje javnog duga. Savjetnik je propustio detaljnije ispitati ostale mogućnosti monetizacije osim izdavanja autocesta u koncesiju. Autor analizira izvještaj savjetnika monetizacije i prvi ukazuje na značajne propuste koji su umanjili indikativan iznos monetizacije. Cijena monetizacije uspoređena je sa kamatnom stopom na kreditno zaduženje. Na osnovi usporedivih transakcija, kvantificirani su i vrednovani neke značajni rizici predloženog modela. U drugom dijelu uspoređuje se poslovanje autocesta u tuzemstvu i susjednim zemljama, te iznose moguće optimizacije poslovanja. Rad ukazuju na značajan financijski potencijal i vrijednost predmetne infrastrukture. Financijsko stanje autocesta posljedica je lošeg ulaganja i upravljanja, a predloženi model monetizacije djeluje na način da se trenutni stupanj sposobnosti javne vlasti projicira i zaključa na dugi vremenski rok. Autor nudi novi model gospodarenja autocestama.
Izgradnjom luke nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj koncesionar, osim
prava na gospodarsko korištenje luke prema odluci i ugovoru o koncesiji, ne stječe
nikakva prava ni na luci niti na objektima ...koje je izgradio. Sve ono što je ugrađeno,
dograđeno ili na bilo koji način trajno spojeno s pomorskim dobrom ostat će
dio pomorskog dobra, čija će vrijednost time nesporno biti uvećana. Cilj je ovoga
rada utvrditi u kojim će slučajevima koncesionar koji je svoja sredstva uložio u pomorsko
dobro u Republici Hrvatskoj i time mu povećao vrijednost imati pravo na
naknadu za izvršena ulaganja. Iako Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
(u daljnjem tekstu: ZPDML) i Zakon o koncesijama (u daljnjem tekstu: ZOK)
predviđaju cijeli niz razloga za prestanak koncesije, u radu se analizira isključivo
problematika valorizacije ulaganja u slučaju kada koncesija prestaje istekom
vremena na koji je dana. Posebna pozornost posvećena je pitanjima produljenja
koncesije (uključujući i automatsko produljenje), dodjele prvenstvene koncesije,
novčane naknade koja bi se dodijelila primjenom instituta stjecanja bez osnove,
te naknade nužnih i korisnih troškova koji nisu bili predviđeni u dokumentaciji o
koncesiji, kao mogućim načinima naknade onoga što je koncesionar uložio, a što
premašuje iznos sredstava ulaganje kojih je predviđeno odlukom i ugovorom o
koncesiji. U svezi s navedenim pitanjem posebno se razmatra problematika primjenjivog
nacionalnog prava, odnosno odnos ZOK-a i ZPDML-a, i ispituje utjecaj
pravila Europske unije o dodjeli ugovora o koncesijama i uslugama na unutarnjem tržištu, odnosno Direktiva 2014/23/EU i Direktiva 2006/123/EZ, na tumačenje
i primjenu nacionalnog prava. Analizira se i sudska praksa Suda Europske unije
vezana uz tumačenje relevantnih odredbi tih Direktiva. Pored toga, ukazuje se i
na neka rješenja i dvojbe koja su se u komparativnim pravima pojavila vezano uz
pitanja dodjele i produljenja ugovora o koncesiji. Naposljetku, predlažu se rješenja
vezano uz mogućnosti valorizacije ulaganja koncesionara u lukama nautičkog turizma
de lege ferenda.
Problem turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje je neprocijenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije, a koje svojom površinom prelazi cca 100 mio m2 najatraktivnijeg i najunosnijeg ...zemljišta u RH, pokušava se riješiti unatrag 15 godina. Nada da će se unijeti pravni red u to područje postaje sve neizglednija jer Nacrt prijedloga Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije nije došao dalje od prvog čitanja u Hrvatskom saboru u srpnju 2009. godine. Jedni ga ocjenjuju pozitivno, a struka negativno, no neophodno bi bilo da se u rješavanje nastalih dvojbi još više uključi turistički menadžment kao važan autoritet na tom području. Intelektualna nadgradnja istog kroz kontinuiranu edukaciju doprinijela bi tome
Među najvažnije objekte nautičkog turizma ubrajaju se marine. Dapače, marine se u literaturi o turističkoj djelatnosti na moru spominju kao osnovni objekti nautičkog turizma koji sa svojim vezovima, ...uređajima i opremom u zaštićenom dijelu mora uz kopno služi ta smještah i boravak turističkih plovila i razonodu nautičarima. Marine, kao luke posebne namjene, slično trgovačkim i drugim posebnim lukama na moru, ali i u unutrašnjim vodama, imaju svoj pravni režim utvrđen zakonskim i podzakonskim propisima te autonomnom regulativom koju normativno uređuje korisnik (koncesionar) luke. Prve marine na teritoriju današnje Republike Hrvatske nastale su šezdesetih godina prošlog stoljeća (Marina Punat), a tek koje desteljeće kasnije, sagrađen je niz marina (poznate ACY marine). U novije vrijeme izgrađene su i neke nove marine, a postoje planovi za gradnju niza novih marina. S obzirom da su marine ujedno i građevine na pomorskom dobru, valja imati na umu, osim odredaba Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i odredbe posebnih zakona kojima se regulira građenje.
In this paper author analyzes the provisions of the maritime Domain and Seaports Act and Decree on establishing and marking of maritime domain. The author empasizes the importance that concession on ...maritime domain can be granted after the limit of maritime domain has been determined and entered into land register.
U radu se analizira sustav određivanja granica pomorskog dobra na izvanlučkom području prema odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra. Autorica ističe važnost utvrđivanja granice pomorskog dobra u svrhu njegovog boljeg gospodarskog iskorištavanja i uspješnije zaštite
PDF
