Važećim propisima je određeno da pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska, neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave (županija), odnosno ...jedinica lokalne samouprave (gradovi/općine).
Davanje ovlasti općinama i gradovima za redovito upravljanje pomorskim dobrom imalo je svoju dobru namjeru, ali u stvarnosti se ipak pokazalo da se od strane općina i gradova u okviru njihovih ovlasti ne upravlja kvalitetno i ne vodi dovoljno brige o pomorskom
dobru. Učestale su pojave nekontroliranoga nasipanja građevinskog i drugih otpadnih materijala uz samu obalu, odnosno u more, uz privolu predstavnika lokalne samouprave, a često i u njihovoj režiji bez odgovarajućih akata za takovu gradnju.
Smatramo da je potrebno potpunije urediti ovo pitanje i to tako da se detaljnije odredi konkretni sadržaj djelatnosti koje se mogu odobriti na pomorskom dobru na razini gradova/općina, ali da ih se uvjetuje zadovoljavanjem posebnih uvjeta, koji su predviđeni, primjerice, dokumentima prostornog uređenja te uvjeta koje određuju mjerodavna javnopravna tijela.
Premda se na različite načine pristupa problemu izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom, smatramo da je potrebno doraditi sadašnje zakonsko određenje izvanrednoga upravljanja pomorskim dobrom na način da se u njega uključi i sanacija pomorskog
dobra, koja je nužna zbog neodgovarajućeg održavanja pomorskog dobra izvan luka.
Za davatelja koncesije prema važećim propisima nejasno su određeni kriteriji kojima se mora rukovoditi kod davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra kada se druge osobe djelomično ili u potpunosti isključuju iz upotrebe i iz korištenja pomorskog dobra pa je potrebno o tome voditi računa prilikom budućih izmjena tih propisa. (...)
U radu je provedena analiza mogućnosti i doprinosa implementacije agencijske teorije u domeni koncesijskog odnosa na lučkom području luka otvorenih za javni promet u funkciji osnaživanja ...poduzetničkih inicijativa. Nakon razrade teorijskih postavki i empirijskih reperkusija agencijske teorije te potom provedene analize funkcionalnih specifičnosti koncesijskog odnosa lučke uprave i koncesionara/poduzetnika na lučkom području, provedena je analiza mogućnosti implementacije postavki agencijske teorije u koncesijski odnos na lučkom području i razrada odgovarajućeg modela agencijskog odnosa. Na bazi modela detektirane su i elaborirane mogućnosti za unaprjeđenje koncesijskog odnosa na lučkom području, uzimajući u obzir primjenjivost ugovora orijentiranog na ponašanje u odnosu spram ugovora orijentiranog na ishod, a sve u funkciji osnaživanja poduzetničkih inicijativa za realizaciju poduzetničkih ideja i projekata na lučkom području − pomorskom dobru.
Ugovor o koncesiji Đerđa, Dario
Hrvatska i komparativna javna uprava,
09/2006, Letnik:
6, Številka:
3
Journal Article
Odprti dostop
Cilj je rada pravno analizirati ugovor o koncesiji. Upozorava se na svrhu ugovora o koncesiji te na njegovu egzistencijalnu i materijalnu uvjetovanost odlukom o koncesiji. Zatim se određuje tko su ...stranke toga ugovora te koji je rok za njegovo sklapanje. Posebna pozornost posvećuje se obliku i sadržaju tog ugovora. Slijedi analiza mogućnosti
naknadne izmjene pojedinih odredbi ugovora o koncesiji, kako voljom jedne stranke, tako i uz suglasnost volja obiju stranaka. Konačno, analizira se u Hrvatskoj vrlo aktualno pitanje ugovora o koncesiji koje će odrediti njegov cjelokupni pravni režim – pravnu prirodu tog ugovora.
U radu se obrađuju koncesije koje se dodjeljuju za obavljanje javnog prijevoza u linijskome obalnome pomorskom prometu. Osnovni zakonski propis je Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom ...pomorskom prometu, pa su na temelju njega doneseni i podzakonski propisi koji reguliraju uvjete i način dodjele koncesija za obavljanje javnog prijevoza u linijskome obalnome pomorskom prometu. Zakonima o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, iz 2009. i 2011. godine, te donošenjem novih podzakonskih propisa u 2010. godini, u određenoj se mjeri mijenjaju odnosi pri dodjeli koncesija, pa se detaljno analiziraju te promjene.
This paper elaborates on assignment of public transport concessions in coastal liner service. The main legislation is the Law on Liner Shipping and Occasional Coastal Maritime Traffic, on the basis of which subordinate regulations were adopted regulating the terms and conditions for allocating public transport concessions in coastal liner services. Laws on Amendments and Supplements to the Law on Liner Shipping and Occasional Coastal Maritime Traffic, from 2009 and 2011, and adoption of new subordinate regulations in 2010, have to some extent changed the relations when allocating concessions, therefore, those changes are analysed in detail.
U ovom radu autor detaljno opisuje osnovne značajke novoga hrvatskog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je stupio na snagu dana 15. listopada 2003. godine. Novi zakonski tekst uspoređuje ...s derogiranim zakonima : Pomorskim zakonikom iz 1994. i Zakonoom o morskim lukama iz 1995. godine. U zaključku se naglašavaju najvažnije novine.
PROJEKTNO FINANCIRANJE INFRASTRUKTURE Aralica, Zoran; Račić, Domagoj; Šišinački, Jelena
Privredna kretanja i ekonomska politika,
11/2007, Letnik:
17, Številka:
112
Paper
Odprti dostop
U tržišnom se gospodarstvu koriste tri modela financiranja izgradnje, održavanja i korištenja infrastrukture: javno (državno) financiranje, privatno financiranje i mješovito financiranje, tj. ...partnerstvo javnog i privatnog sektora. U primjeni mješovitog financiranja koristi se tehnika projektnog financiranja. Osnovno je obilježje projektnog financiranja da se razvoj projekta pretežno financira zajmom čija se otplata očekuje od prihoda koje će projekt ostvariti, dok se imovina projekta koristi za osiguranje otplate. Projektno se financiranje obično koristi u kapitalno intenzivnim gospodarskim djelatnostima u kojima ulagači često nisu kreditno sposobni za tradicionalne oblike financiranja ili pak nisu spremni preuzeti sve pripadajuće rizike. Posebno važnu ulogu projektno financiranje može imati u izgradnji novih ili obnovi postojećih infrastrukturnih objekata ili sustava. U takvim se uvjetima odnosi između jedinice vlasti i projektnog društva definiraju ugovorom o koncesiji kojim se projektnom društvu dopušta obavljanje djelatnosti na određeno vrijeme i uz određenu naknadu.
Opće-uporabljiva dobra su opća dobra i javna dobra u općoj uporabi. Korištenje opće-uporabljivog dobra može biti zajedničko i zasebno. Zajedničko korištenje opće-uporabljivog dobra je anonimno i ...neosobno, slobodno i jednakopravno, načelno besplatno, te mora biti sukladno namjeni tog dobra.
Zasebno korištenje opće-uporabljivog dobra može biti, prvo, radi ostvarenja javnog interesa kako radi izgradnje građevina za javne potrebe tako i radi obavljanja određene javne službe i drugo, radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zasebnog korisnika tog dobra.
Zasebno korištenje opće-uporabljivog dobra prelazi granicu njegovog zajedničkog korištenja, te je za takvo korištenje potrebno posebno odobrenje javnopravnog tijela. Takvo posebno odobrenje može biti u formi upravnog akta ili davanjem koncesije ili sklapanjem ugovora o javno-privatnom partnerstvu, te na kraju i u formi građanskopravnog posla davanjem opće-uporabljivog dobra u najam ili zakup.
U radu se analiziraju pojedini pravni temelji zasebnog korištenja opće-uporabljivog dobra, te posebnosti pravnog uređenja svakog od tih pravnih temelja.
Dodjela koncesije za treću mrežu Hrvatske televizije najvrjednija je koncesija koja je dosad uopće dodijeljena za radijsku ili televizijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj. Njezine su kvalitete ...privukle brojne ponuđače pa su tako na natječaju konkurirala i ugledna svjetska i europska imena poput News Corporation, RTL, SBS Broadcasting i CME. Ovaj rad prati tijek donošenja odluke da se treća mreža izdvoji iz sustava HTV-a te ukupan postupak dodjele koncesije, od objave natječaja i analize dokumentacije do konačnoga odlučivanja o novom koncesionaru. Koncesija je dodijeljena pravnoj osobi “RTL d.o.o.” temeljem njihova projekta pod nazivom “HRTL”. Hrvatska je tako postala 24. zemlja u kojoj RTL Grupa, dio moćne njemačke kompanije Bertelsmann, emitira svoj program. Osam mjeseci od dobivanja koncesije, 30. travnja 2004. godine, nova je televizija počela s emitiranjem.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
It is unlikely that banks will ever use the proposed form of security –a pledge overconcession rights. Pursuant to the Properties Act, any provisions of the pledge agreementcontrary to the principles ...of pledge, and particularly the provision pursuant to whichthe pledged property shall, in the event of default, become the pledgee’s property, shallbe null and void. The Properties Act gives to the pledgee right to enforce its claimthrough the court, or through out-of-court sale, and not through de-possession or useof the pledged property.Pursuant to Article 34 of the Maritime Domain and Seaports Act the concessionshall be withdrawn if the pledgee (such as bank) does not meet the conditions applicableto the concessionaire and does not obtain the approval from the authorities. Thereby, itseems, banks are excluded automatically from potentially becoming pledgees over theconcession rights.As security banks will normally take assignment of the concessionaire’s rights andbenefits under the concession agreement and pledge of shares in the concessionaire. Inthe event of default the bank will through out-of-court settlement transfer the sharesto a new investor in order to secure the performance of the concession and repaymentof debt.
Razvoj bilo kojeg većeg projekta na pomorskom dobru u RepubliciHrvatskoj bez bankarskih financiranja praktički je nemoguće. Budućida se takvi komercijalni projekti mogu realizirati jedino putemkoncesije, te imajući u vidu da na pomorskom dobru nije mogućezasnivati stvarno-pravna osiguranja, zakonodavac je financijerimaponudio kompromisno rješenje u formi založnog prava na koncesiji.U radu se analitički obrađuju relevantne odredbe Zakona opomorskom dobru i morskim lukama, te navode razlozi zbog kojihje ponuđeno rješenje za banke-financijere projekata na pomorskomdobru neprihvatljivo.
Razvoj bilo kojeg većeg projekta na pomorskom dobru u Republici
Hrvatskoj bez bankarskih financiranja praktički je nemoguće. Budući
da se takvi komercijalni projekti mogu realizirati jedino putem
...koncesije, te imajući u vidu da na pomorskom dobru nije moguće
zasnivati stvarno-pravna osiguranja, zakonodavac je financijerima
ponudio kompromisno rješenje u formi založnog prava na koncesiji.
U radu se analitički obrađuju relevantne odredbe Zakona o
pomorskom dobru i morskim lukama, te navode razlozi zbog kojih
je ponuđeno rješenje za banke-financijere projekata na pomorskom
dobru neprihvatljivo.
