U ovom se radu raspravlja o podrijetlu praslavenskog ornitonima *čižь / *čižьkъ / *čižikъ m. ‘čižak, Spinus spinus L.’. Čižak je dobro poznata i lako prepoznatljiva ptica pjevica čiji karakterističan ...glas zvuči poput ponavljajućega cvrkuta čí-čí ʧi:-ʧi:. Onomatopejsko objašnjenje, koje je više puta prihvaćeno u literaturi o ovoj temi, moglo se pojaviti u praslovenskom jeziku tek nakon prve palatalizacije guturalnih suglasnika, datirane u sredinu prvoga tisućljeća pr. Kr. Dakle, s gledišta baltoslavenske fonologije, praslavenski je izraz za ‘čižak’ inovativan. Ne možemo odlučiti jesu li sami preci Slavena stvorili ornitonim *čižь / *čižьkъ / *čižikъ na onomatopejskoj osnovi u kasnoj fazi razvoja praslaveskog jezika ili su ga posudili iz stranoga izvora. Zvučni fonem *-ž-, koji narušava izvorno „onomatopejsko” podrijetlo, čini se da podupire hipotezu o posuđivanju iz stranoga jezika. U ovom se članku sugerira da bi izvor navodne posuđenice mogao biti protouralski izraz *čičä(-kä) ~ *činčä(-kä) koji označava ‘malu pticu pjevicu’ (savršeno sačuvan u saamiju, permu, ugarskom i samojedskim jezicima), koji je vjerojatno funkcionirao već u vrijeme raspada uralske zajednice (tj. u četvrtom tisućljeću pr. Kr.), pa je stoga nekoliko tisućljeća stariji od praslavenskog izraza za ‘čižak’. Autor pretpostavlja da su (po svoj prilici) Praslaveni tu uralsku posuđenicu preuzeli preko neutvrđenoga ugrofinskog supstrata, koji je ostavio različite tragove u praslavenskom leksiku.
Većina dece i mladih na hraniteljskom smeštaju održava kontakte sa roditeljima i drugim članovima porodice. Smatra se da kontakti sa porodicom porekla doprinose uspešnoj adaptaciji na smeštaj, kao i ...ponovnom ujedinjenju porodice. Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrđivanje učestalosti i načina kontakata dece na hraniteljskom smeštaju sa porodicom porekla, kao i ispitivanje povezanosti između kontakata i karakteristika deteta, porodice i smeštaja. Istraživanje je rađeno u centrima za porodični smeštaj i usvojenje u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu. Uzorak je činilo sedamdeset i šestoro dece i mladih na hraniteljskom smeštaju, oba pola (38,2% muškog), uzrasta 14–21 godine (AS=16,93, SD=2,03). Za potrebe istraživanja formiran je poseban upitnik koji su popunjavali savetnici za hraniteljstvo. Dobijeni rezultati pokazuju da oko 80% dece i mladih na hraniteljstvu ima direktne ili indirektne kontakte sa porodicom porekla. Direktni kontakti se u većini slučajeva ostvaruju povremeno, a indirektni redovno. Prema rezultatima regresione analize, učestalost kontakata je značajno povezana sa strukturom porodice porekla i uzrastom korisnika na prijemu na smeštaj. U skladu sa nalazima prethodnih studija, prezentovani rezultati ukazuju na to da kontakti sa porodicom porekla predstavljaju važan aspekt hraniteljskog smeštaja.
Jezikoslovni naziv povratne posuđenice podrazumijeva riječi koje su posuđene drugomu jeziku pa zatim ponovno posuđene iz toga jezika (nekad uz jezik posrednik) u drukčijem obliku i često s drukčijim ...značenjem. Problem povratnog posuđivanja nije nepoznat u povijesti slavenskih jezika. U 19. stoljeću bugarski je jezik primio brojne povratne posuđenice iz starocrkvenoslavenskoga preko ruskoga jezika. Povratne posuđenice također su posvjedočene u poljskome jeziku. U ovome radu raspravlja se o sljedećim trima primjerima: (1) polj. gazda ‘bogati poljoprivrednik (u poljskim južnim gorjima)’ ← mađ. gazda ‘poljoprivrednik’ ← slavenski *gospoda; (2) polj. Lachy, Lachowie ‘Poljaci; stanovnici poljskih nizinskih krajeva’ ← ukr. Ляхи ‘Poljaci’ < starorus. Ляхы ‘Poljaci ili Slaveni koji govore sjeverozapadnim slavenskim jezikom’ ← staropolj. *Lędzane ‘Leđani, pretpoljsko pleme nastanjeno u kraju oko Przemyśla (jugoistočna Poljska)’ < slavenski *Lędjane; (3) polj. kwark ‘vrsta elementarne čestice’ ← engl. quark ‘isto’ ← njem. Quark ‘svježi sir’, metaforički ‘sitnica, bezvrijedna stvar’ < srednjovisokonjem. quarc, twarc, zwarg ‘svježi sir’ ← staropolj. twarog (ili ← lužičkosrp. twarog) ‘svježi sir’) < slavenski *tvarogъ ‘isto’.
Nitko nije bio spreman za situaciju nastalu pojavom novog koronavirusa. To je sa sobom donijelo dodatne stresne situacije i opterećenja za sve – učenike, roditelje i nastavnike. Nitko nije imao ...iskustva suočavanja s takvim okolnostima, te su se svi “preko noći” morali prilagoditi novom načinu života i rada. Kako je to utjecalo na pojedince? Roditelje? Kakav su stres doživljavali pojedinci u nedostatku socijalnih kontakata? Članak govori o osobnom iskustvu učiteljice razredne nastave, reakcijama učenika i roditelja.
Socijalna podrška, koju definiramo kao postojanje ili dostupnost osoba na koje se oslanjamo, koje nam daju do znanja da o nama brinu, vole nas i cijene (Sarason i sur., 1993; prema Živčić-Bećirević, ...1996.), bitan je čimbenik djetetove prilagodbe društvu. Upravo stoga valja posebnu pažnju posvetiti jačanju socijalne podrške kod djece izdvojene iz obitelji.U radu su izloženi podaci prikupljeni u okviru šireg znanstvenoistraživačkog projekta («Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu izdvojenu iz obitelji») vezani uz socijalnu podršku djece smještene u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima u RH. Uzorak ispitanika čini ukupno 575 djece u dobi od 10-16 godina; od toga je 263 djece iz dječjih domova, 112 djece iz udomiteljskih obitelji, te 200 djece iz opće populacije.Rezultati istraživanja ukazuju na to da djeca smještena u dječjim domovima percipiraju manje socijalne podrške u odnosu na djecu smještenu u udomiteljskim obiteljima, kao i u odnosu na djecu iz opće populacije. Kao specifične pružatelje socijalne podrške djeca smještena u dječje domove i udomiteljstvo najčešće navode odgajatelje, tj. udomitelje i to gotovo u istom omjeru u kojem djeca iz opće populacije navode roditelje. Rezultati vezani uz kontakte djece izdvojene iz obitelji s članovima svoje primarne socijalne mreže jasno ukazuju na potrebu bavljenja ovim područjem uzimajući u obzir kako djetetove razvojne potrebe, tako i kvalitetu privrženosti članovima primarne mreže. Također se pokazuje da posebnu pažnju treba posvetiti širenju dječjih socijalnih mreža u širem okruženju (škola, vršnjaci izvan dječjeg doma i udomiteljske obitelji, šira lokalna zajednica).
Kasno brončano doba istočne obale Jadrana obilježili su složeni i iznimno dinamični kulturni procesi zabilježeni u različitim arheološkim zapisima, a ponajbolje u materijalnoj kulturi. U tom nam ...smislu analize nakita kao dijela nošnje pokojnika nude izuzetan potencijal za razumijevanja i interpretacije djelića spektra onodobnog življenja ljudi i zajednica. Nakit se tijekom različitih povijesnih epoha predstavlja i kao narativ i kao narator, ne samo o osobama kojima je priložen u grob već i o široj zajednici kojoj su pokojnici pripadali. S izričito simboličkom reprezentacijom najčešće je odražavao status pojedinca i bio vrlo dobrim pokazateljem pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Arheološka baština Nina obiljem i raznolikošću odražava neizbrisiv trag u njezinoj iznimno dugoj vremenskoj vertikali. Spektar raskošne nošnje i luksuznog nakita oplemenit će noviji nalazi iz položaja Klanice, koji su u analizi i interpretaciji predmet ove studije. Riječ je o fibuli s dva dugmeta na luku i igli s lukovičastom glavicom koje, tipološko-stilski i prostorno, obilježavaju široko rasprostranjen trend brojnih heterogenih zajednica, osobito u transjadranskim sudjelovanjima tijekom prvih faza kasnog brončanog doba kraja 13. i tijeka 12. stoljeća pr. Kr.
Trade fairs enable contact with the target audience at an optimal cost -- both with existing clients and potential, new business partners. Trade fairs are most effective in demonstrating market ...presence, as well as in enabling exchange and getting insight. Small and medium enterprises take advantage of trade fair appearance in order to rapidly develop their brand name presence, and as a result, the necessary recognition on the market. In the last ten years there is an evident increase in the number of small and medium enterprises in the total number of exhibitors at Zagreb Fair trade shows. This trend is constant, although slowly increasing. Today trade fairs are a leading international business and information platform for small and medium enterprise development. In the years to come, trade fairs will certainly maintain this position, in spite of technology development and changed market conditions.
U ovom su radu prikazani izazovi pri stvaranju usporedivoga korpusa govornog jezika. Predstavljeni su jezični kodovi iz Trentina i Južnog Tirola, gdje je višejezičnost (de jure) pravilo. Na ovom ...području sjeverne Italije koegzistira više od dva jezika i više od dvije kulture koje su međusobno u dodiru. Korpus uključuje glavne jezike, talijanski i njemački te manjinske jezike i dijalekte koji pripadaju romanskoj skupini, poput ladinskog i trentinskih dijalekata, kao i one iz njemačke skupine, poput cimbrijskog i južnotirolskih dijalekata. U radu se raspravlja o metodologiji koja se koristi za prikupljanje spontanih govornih podataka u manjinskim jezicima i dijalektima, usredotočujući se na zadatak karte (Anderson i sur. 1991). Zadatak karte pokazao se učinkovitom tehnikom za dobivanje djelomično spontanih dijaloga, ali i reprezentativnoga uzorka pragmatičkog, tekstnog i sintaktičkog konteksta, koji je barem djelomično očekivan, a shodno tome i usporediv (Cerrato 2007: 9). Ova tehnika omogućuje govornicima da se usredotoče na izvanjezični kontekst i na zadatak rješavanja problema, umanjujući time i promatrački paradoks i nadgledanje vlastite govorne produkcije u ispitanika
Rad se bavi problemom podrijetla ćiriličnog slova »obrnuto e« (Э) koje se pojavilo u srpskim (rjeđe u bugarskim) pisanim spomenicima od XIII. do XIV. stoljeća; međutim, pretežno se upotrebljavalo kao ...nadredno slovo na kraju retka. Jedna od najpouzdanijih hipoteza pojavljivanja
ovog slova jest njegovo posuđivanje iz glagoljice, posebice zbog njegove vrlo rane uporabe u istočnoslavenskoj književnosti – u Silvestrovskom zborniku s kraja 14. ili početka 15. stoljeća. U ovom se zborniku koristi u semitskom božjem imenu »El«. Boris Uspenskij pretpostavio jeda je u Silvestrovskom zborniku i Slavensko-ruskom Ispravljenom Petoknjižju iz 15. stoljeća slovo »obrnuto e« imalo sakralni status i da potječe od hebrejskoga slova א »alef«, za razliku od slučajeva uporabe sličnog slova u slavenskoj književnosti Velikog vojvodstva Litve iz 15. stoljeća (uglavnom na staro rusinskom jeziku). Ovaj članak dovodi u sumnju hipotezu Uspenskoga, jer je autor pronašao i druge primjere uporabe slova »obrnuto e« (Э) u Ispravljenom Petoknjižju u riječima bez ikakvog sakralnog statusa.
PDF
