Menadžment korporacije svoje aktivnosti usmerava, pre svega, ka realizaciji osnovnog cilja, povećanja vrednosti preduzeća zadovoljavajući pritom i interes onih koji su ih delegirali. U ovom procesu ...evidentno je da interesi samih menadžera nisu potisnuti u drugi plan, naprotiv, menadžment korporacije ih realizuje uporedo sa interesima vlasnika-akcionara. Ovakvo shvatanje postaje suviše uzan okvir za prikazivanje osnovnih problema koji se javljaju u procecu korporativnog upravljanja. Potrebno je uvažiti i interese ostalih interesnih grupa koje rade u samoj korporaciji ili obavljaju neke od poslovnih aktivnosti sa njom. Stoga, korporativno upravljanje treba da se posmatra kao sistem koji je u svojoj strukturi složen i dinamičan i koji se prilagođava internim potrebama korporacije ali i ostalim zainteresovanim subjektima iz okruženja obezbedjujući pritom neophodan kontinuitet u radu, rast i razvoj.
The law does not follow the dramatic development of new technologies, including the distributed ledger technology (hereinafter: DLT), often called blockchain (hereinafter: BC). There are numerous ...examples of the application of these technologies in a company. An underregulated environment emphasizes the need of an ethical approach in situations where a company decides to select a new BC tool, as well as to identify a relevant body in the company that will ensure the selection and implementation BC technological solutions in an ethical and impartial manner. The development of an ethical framework for BC solutions is not only needed as a substitute for the missing legal regulation, but should also be an independent regulatory effort. To this end, technology scandals are being investigated in which significant deviations from the fundamental promises of BC technology have occurred during hacker attacks. It was examined whether the same system recovery procedures were applied in factually similar situations. It was found that recovery procedures were substantially diverging, which raises strong ethical concerns. Therefore, regulatory initiatives calling for ethical BC technology are explored. In the last part of the paper, the author proposes two alternatives as an answer to the question who should be in charge in the company to ensure that BC technology solutions are selected and applied in an ethical and impartial manner. Although companies are free to set up their “ethical and prevention of conflict of interest system” autonomously, they might consider to select a technology committee for that role or a compliance officer. Either way, companies should decide whether to design ethical and conflict of interest control as ex ante or ex post, given the importance of the corporate function or operation that is going to be digitalized by applying BC technology solutions.
Podizanjem kvaliteta korporativnog upravljanja povećava se vrijednost preduzeća na tržištu, omogućuje korištenje svih oblika finansiranja: domaćeg i međunarodnog, javnog i privatnog, a samim tim jača ...i njihov dugoročni prosperitet. Svrha ovog rada je istraživanje internet transparentnosti u bankama i osiguravajućim društvima Bosne i Hercegovine i uočavanje razlika između sektora banaka i sektora osiguravajućih društava u pogledu stepena transparentnosti pojedinih oblasti iz domena korporativnog upravljanja. Podaci potrebni za istraživanje su dobijeni pregledanjem internet stranica posmatranih subjekata. Rezultati diskriminacione analize su pokazali da postoji razlika u internet transparentnosti između banaka i osiguravajućih društava.
Raising the quality of corporate governance has a direct positive impact on company’s market value, allowing the use of variety of forms of financing: national and international, public and private, which strengthen their long-term development. The purpose of this paper is to explore the Internet transparency in banks and insurance companies in Bosnia and Herzegovina and detect the differences between the banking and insurance sectors in terms of transparency in certain areas of corporate governance. The necessary data for the study were obtained by reviewing corporate websites. The results of discrimination analysis show that there is a difference in the internet transparency between banking and insurance sectors in Bosnia and Herzegovina.
Državna poduzeća u različitim državama imaju različitu ulogu što ovisi o povijesnim, političkim, ekonomskim, ideološkim i drugim razlozima. Iako su od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća u ...mnogim državama pokrenuti programi privatizacije državna poduzeća i danas igraju značajnu ulogu u gospodarstvima mnogih država. U ovom radu se analiziraju modeli kroz koje država provodi svoju ulogu vlasnika u državnim poduzećima, uz poseban osvrt na hrvatski model vlasništva državnih poduzeća. Cilj rada je vrednovanje navedenih sustava s konačnom svrhom davanja preporuke za optimalni model vlasništva državnih poduzeća Hrvatskoj.
Suvremeno globalno okruženje zahtijeva od korporativnog menadžmenta primjenu novih način upravljanja radi ostvarivanja i zadržavanja konkurentske prednosti. Sve interesne skupine moraju imati ...zajednički cilj kako bi se ostvarilo opće zadovoljstvo. Poduzećima ne smije više jedini cilj biti ostvarivanje profita, nego i boljitak društva u cjelini. Iz navedenih se razloga zagovara koncept ekonomije trećeg puta. Ekonomija trećeg puta u prvi plan stavlja socijalnu osjetljivost prema široj društvenoj zajednici. To ne podrazumijeva socijalno pomaganje pojedincima, nego stvaranje uvjeta za postizanje veće pravičnosti u pogledu socijalne i ekonomske osjetljivosti, društveno odgovornim poslovanjem i zaštite životne sredine. Nekada su ostvarena visina profita i tržišnog udjela bili jedino mjerilo uspješnosti poslovanja i dobre pozicije poduzeća na tržištu. Međutim u današnje se vrijeme od poduzeća traži ekološka i socijalna osviještenost što se smatra osnovnim problemom modernog kapitalizma. U skladu s navedenim cilj istraživanja u ovom radu bio je dobiti saznanja pridaju li i u kolikoj mjeri Hrvatska poduzeća važnost socijalnoj osjetljivosti prema svojim zaposlenicima te koliko su izdavanja za socijalna prava radnika povezana sa ostvarivanjem neto profitne marže poduzeća. Istraživanje je provedeno na uzorku od 53 poduzeća koja su registrirana i posluju na području Republike Hrvatske. Empirijskim istraživanjem primjenom matematičkih i statističkih metoda (korelacije i regresije) došlo se do zaključka kako su poduzeća svjesna važnosti socijalne osjetljivosti prema svojim zaposlenicima te takvu poslovnu politiku implementiraju u svoje poslovne strategije. Međutim, došlo se do saznanja kako poduzeća iz promatranog uzorka u dovoljnoj mjeri ne financiraju socijalna prava svojih zaposlenika. Postoji pozitivna linearna povezanost s ostvarivanjem neto profitne marže, dok je koeficijent korelacije izrazito mali.
Funkcija interne revizije je nezamjenjiv resurs i izvor informacija za revizijski odbor. Drugim riječima, ostvarivanje brojnih obveza i odgovornosti revizijskog odbora nije moguće bez odgovarajuće ...komunikacije i suradnje s internom revizijom. S druge strane, jedan od ključnih čimbenika uspješnog funkcioniranja interne revizije u nekoj organizaciji je podrška koju revizijski odbor pruža funkciji interne revizije i njezinom djelovanju. Revizijski odbor može imati ključnu ulogu u podržavanju djelovanja funkcije interne revizije u poduzeću što istodobno ima pozitivan utjecaj na kvalitetu informacijske podloge koju interna revizija pruža revizijskom odboru radi ostvarivanja njegovih nadzornih uloga. Djelovanje funkcije interne revizije i revizijskog odbora u poduzeću od iznimne je važnosti za dobru praksu korporativnog upravljanja. U ovom radu analiziraju se relevantna teorijska obilježja povezanosti između revizijskog odbora i interne revizije uključujući i rezultati odabranih empirijskih istraživanja.
There is a new phenomenon in corporate governance of companies – foundations as shareholders. Foundations are traditionally held as legal entities which strive to accomplish a public or charitable ...purpose. However, modern practice highlights foundations which control companies (foundation-owned companies) or invest in them, thus becoming shareholders. Denmark, the Netherlands, Germany and many other countries both in the European Union and outside are a home to big successful companies under the control of foundations. In this new form of corporate governance, relation between management of foundations and companies becomes crucial, especially the extent to which a foundation is actively involved in operating the company, and possible overlapping between managers of the foundation and the company. The goal of this article is to analyze corporate governance of companies which have foundations as their major or minority members/shareholders. This article shall also research into the Croatian foundations and their involvement in companies. The research is based on the publicly available data on portfolio of foundations, which shows if Croatian foundations invest in companies, and thus act as shareholders. This article contributes to the discussion on the importance of foundations in economic development of countries through both corporate and charitable activism.
U radu se obrađuju relevantne značajke korporativnog upravljanja kao ishodište za razmatranje uloge revizijskog odbora. Cilj je istražiti ulogu i odgovornosti revizijskog odbora, njegovo članstvo i ...unutarnju organizaciju te relevantne aspekte suradnje s eksternim i internim revizorima uključujući i komunikaciju s menadžmentom. Primarne funkcije revizijskog odbora najčešće se povezuju s područjem internih kontrola i upravljanja rizicima, financijskog izvještavanja, primjene zakonskih propisa i regulative te s relevantnim područjima i pitanjima u svezi procesa eksterne i interne revizije. Bez obzira na to radi li se o kontinentalnim sustavima korporativnog upravljanja za koje je karakteristična dvojna (dvorazinska) upravljačka struktura (nadzorni odbor i uprava) ili o angloameričkim sustavima korporativnog upravljanja u kojima se skupna uloga uprave i nadzornog odbora integrira u jedinstveni odbor direktora (board of directors) s izvršnim i neizvršnim direktorima, revizijski odbor je jedan od specijaliziranih pododbora na kojeg se delegiraju odgovarajuće nadzorne funkcije.
Uz poduzeća u vlasništvu države učestalo se ističe niska razina financijske transparentnosti, odnosno izostanak kvalitetnih informacija o njihovom financijskom položaju i uspješnosti poslovanja. ...Istodobno, prisutan je diskurs o njihovoj niskoj razini učinkovitosti, kao posljedici neadekvatnog upravljanja. Niska razina transparentnosti u poduzeću i neadekvatnost objavljivanja informacija o poduzeću može biti ili medij za stvaranje neetičnog ponašanja u poduzeću kao i gubitka integriteta na tržištu. Takve situacije netransparentnosti stvaraju troškovne posljedice za samo poduzeće, ali i za cijelo gospodarstvo. U radu se obrazlaže i dokazuje utjecaj primjene transparentnog sustava izvještavanja utemeljenog na međunarodnim standardima korporativnog upravljanja i antikorpcijskim strateškim dokumentima na kvalitetu upravljanja u državnim poduzećima u Republici Hrvatskoj. Temeljem empirijskog istraživanja na uzorku koji čine poduzeća u potpunom državnom vlasništvu, analizira se učinak dosegnute razine primjene standarda financijske transparentnosti na elemente financijske uspješnosti i financijskog položaja poduzeća u državnom vlasništvu. Rezultati istraživanja dokazuju vrlo značajnu korelaciju između njih i dosegnute razine primjene standarda financijske transparentnosti. Viša razina primjene standarda financijske transparentnosti smanjuje rashode i povećava tako efikasnost upravljanja ovim poduzećima. Primjena standarda financijske transparentnosti utječe i na smanjenje prihoda i smanjenje vrijednosti angažiranog kapitala, što implicira da viša razina financijske transparentnosti optimizira razinu rashoda, prihoda i angažiranog kapitala opsegu i kvaliteti pružanja javne usluge radi koje su ova poduzeća i osnovana. Također, rezultati istraživanja pokazuju povezanost dosegnute razine financijske transparentnosti s veličinom poduzeća, ali ne i sa sektorskom pripadnošću.
U posljednjih nekoliko godina sve se više ističu zahtjevi za stručnim i neovisnim djelovanjem revizora u obavljanju revizije financijskih izvještaja. Zapravo, riječ je o temeljnim načelima revizije ...koji nisu nepoznati. Ipak, rezultati mnogih empirijskih istraživanja pokazuju da su ova načela u praktičnom djelovanju nerijetko narušena te je potrebno osigurati dodatne mehanizme jačanja stručnosti i neovisnost kao bitnih pretpostavki kvalitete revizije financijskih izvještaja. U tom kontekstu, posebice kada se radi o subjektima od javnog interesa, djelovanje revizijskih odbora može bitno pridonijeti kvaliteti revizije financijskih izvještaja. Osnovni cilj novog europskog regulatornog okvira u području revizije je harmonizacija, odnosno povećanje usporedivosti revizijske profesije i djelatnosti unutar Europske unije te poboljšanje kvalitete financijskog izvještavanja i revizije kao i zaštita investitora i vjerovnika. Upravo u kontekstu recentne revizijske reforme na razini Europske unije, uz tradicionalne uloge revizijskih odbora u nadgledanju procesa revizije financijskih izvještaja, uvode se i neke nove uloge, odgovornosti i zadaci revizijskih odbora. Oni se mogu ostvarivati uspostavljanjem dobre komunikacije i suradnje između članova revizijskog odbora i eksternih revizora. U ovom radu identificirani su i analizirani najznačajniji aspekti suradnje između revizijskih odbora i eksternih revizora u cjelokupnom procesu revizije financijskih izvještaja koji pridonose kvaliteti revizije te ostvarivanju njezine svrhe i ciljeva. Cilj ovog rada je sistematizirati tradicionalne uloge revizijskog odbora u sustavu korporativnog upravljanja te istražiti dodatne uloge i odgovornosti revizijskog odbora prema recentnim zahtjevima EU. Također, cilj ovog rada je identificirati i sistematizirati brojne aspekte odnosa koji se u nastojanju ostvarivanja uloge, obveza i odgovornosti revizijskog odbora, uspostavlja između revizijskog odbora i eksternog revizora. U kontekstu potrebe za daljnjim unaprjeđenjem prakse korporativnog upravljanja u državama članicama Europske unije neophodno je dodatno osnažiti djelovanje revizijskog odbora kao internog nadzornog mehanizma korporativnog upravljanja. Povezano s tim, nova pravila Europske unije, kao dio recentne revizijske reforme, postavljaju dodatne i strože zahtjeve u pogledu osnivanja i djelovanja revizijskih odbora posebice za subjekte od javnog interesa. Analizom odredbi Direktive 2014/56/EU i Uredbe (EU) br. 537/2014 zaključeno je da su nova pravila koja se odnose na osnivanje i djelovanje revizijskih odbora, u odnosu na tradicionalne uloge revizijskog odbora, sve zahtjevnija i složenija te da uključuju mnoge eksplicitne zahtjeve koji do sada nisu bili na taj način regulirani. Istraživanjem odnosa revizijskog odbora i eksternog revizora, što čini jedan od najznačajnijih aspekata djelovanja revizijskog odbora, može se zaključiti da se radi o velikom broju međusobnih veza i odnosa koji se uspostavljaju kontinuirano tijekom cjelokupnog revizijskog angažmana a koji uključuju obvezu revizijske tvrtke da izvještava revizijski odbor o brojnim pitanjima koja proizlaze iz revizijskog angažmana, aktivnosti revizijskog odbora u svezi izbora, imenovanja i promjene eksternog revizora, procjenjivanje neovisnosti revizora, razmatranje djelokruga rada eksterne revizije te priopćavanja revizijskih nalaza i rezultata.
PDF
