Ukupno je 358 uzoraka različitog materijala koza bilo nacijepljeno na hranjive podloge MBHS-L and MBHS-A radi izdvajanja mikoplazama. Pretraženo je bilo 215 uzoraka nosnog iscjetka, šest uzoraka ...plućnog tkiva, četiri uzorka pleuralne tekućine, pet uzoraka zglobne tekućine, 60 uzoraka mlijeka, 22 uzorka prepucijskog ispirka, 16 uzoraka obriska očne spojnice, pet uzoraka obriska uške i 25 uzoraka vaginalnog iscjetka. Mikoplazme su bile izdvojene iz 30 (8,35%) uzoraka, od čega iz 20 uzoraka nosnog iscjetka, četiri uzorka plućnog tkiva, dva pleuralne tekućine, tri uzorka mlijeka i jednog uzorka zglobne tekućine. Izolati su bili identificirani kao M. mycoides subsp. capri i M. capricolum subsp. capricolum i to na osnovi kulturalnih, morfoloških i biokemijskih svojstava te dodatne potvrde lančanom reakcijom polimerazom i PCR-RFLP rabeći različite skupine specifičnih početnica i restrikcijskih enzima. Ovo je rijetko izvješće o izdvajanju, identifikaciji i molekularnim svojstvima mikoplazama u Zapadnoj Indiji, koje ujedno pokazuje da je na tom području velika učestalost mikoplazmalnih zaraza u koza.
Istraživanje je provedeno s ciljem da se utvrdi utjecaj hranidbe krmivom od Pterocarpus erinaceus (PE) na hematološke i biokemijske pokazatelje za procjenu zdravlja koza. Dvadesetpet crvenih sokoto ...koza, u dobi od oko 5 mjeseci, hranjeno je 84 dana jednim od pet krmiva: dva sastavljena od jednog krmiva - 100% Andropogon gayanus (AG) i 100% PE i tri sastavljena od mješavina - 25% PE i 75% AG, zatim 50% PE i 50% AG te 75% PE i 25% AG. Životinje su bile podijeljene slučajnim odabirom. Hematokrit, broj crvenih i bijelih krvnih stanica te broj limfocita odnosno monocita bio je niži (P<0,05) u koza hranjenih hranom koja je bila temeljena samo na krmivu PE za razliku od onih hranjenih samo s AG ili trima mješavinama. Ostali hematološki pokazatelji bili su slični u promatranih skupina koza. Razina ureje u serumu varirala je između skupina kako slijedi: u koza hranjenih samo krmivom od AG bila je veća nego u koza hranjenih krmivom od PE, a najveća je bila u koza hranjenih mješavinom obaju krmiva (P<0,05). Razina glukoze bila je viša (P<0,05) u skupina hranjenih mješavinama u odnosu na skupine hranjene samo jednim krmivom, koje su bile međusobno slične. Koze čiji je obrok sadržavao samo AG imale su nižu (P<0,05) razinu ukupnih proteina i albumina u odnosu na sve ostale skupine. Osim razine Mg u serumu, koja je bila naglašeno snižena (P<0,05) u skupini hranjenoj isključivo s AG, preostali minerali u serumu bili su na sličnoj razini u svih skupina. Budući da su svi promatrani pokazatelji u krvi bili unutar raspona vrijednosti za zdrave koze, a nije bilo znakova trovanja taninom, zaključeno je da koncentracija tanina od 60 g/kg u hrani i unos od 1,4 g/kg tjelesne mase nije izazvala nikakve poremećaje zdravlja u pokusnih životinja.
Provedena su elektroencefalografska (EEG) istraživanja kod pokusno izazvane boli u koza sa svrhom da se ustanovi utjecaj stresa uzrokovanoga proizvodnim procesom na elektroencefalogram. Analizirani ...su rezultati nakon dvokratnoga postupka EEG-a primjenom bipolarnih elektroda na kožu lubanje u četiri odrasle koze (križane Jamunapari i lokalne) u dobi od 8 do 12 mjeseci, tjelesne mase 10 ± 2 kg. Bol je bila izazvana čvrstim stezanjem gumenoga poveza na bazi repa u koza bez anestezije i u koza s epiduralnom anestezijom. Za regionalnu je anesteziju bio upotrijebljen 2 %-tni ksilokain ubrizgan u epiduralni prostor. EEG je bila provedena 0., 2. i 5. minute nakon izazivanja boli te 0., 2. i 5. minute po prestanku bolnoga podražaja. Frekvencija EEG nakon bolnog podražaja u koza bez anestezije iznosila je 38,50 ± 1,96 Hz 0. minute, 33,88 ± 1,42 Hz 2. minute i 31,25 ± 1,39 Hz 5. minute, a u koza s lokalnom anestezijom 41,88 ± 0,91 Hz, 35,63 ± 0,94 Hz i 31,50 ± 0,82 Hz. Frekvencije su se kretale od 26 do 46 Hz u koza bez anestezije, a 27 do 45 Hz u koza s primijenjenom epiduralnom anestezijom, dok su amplitude bile veće nakon 2 minute bolnog podražaja u obje skupine. Frekvencije su se značajno povećale (P<0,05) dvije minute nakon prestanka bolnog podražaja u koza bez lokalne enestezije, dok su se u onih s epiduralnom anestezijom početno značajno povećale, a zatim značajno smanjile. Amplitude i frekvencije za vrijeme i nakon bolnog podražaja bile su međusobno značajno različite, a također i značajno veće nego u kontrolnih koza (27,75 ± 1,13 Hz and 5,80 ± 0,21 μV). Značajne promjene u ponašanju životinja bile su uočene nakon bolnog podražaja. Promjene u elektrokardiogramu mogu se rabiti za proučavanje boli i određivanje jačine boli u koza.
Cilj istraživanja bio je odrediti razine makroelemenata u puerperiju mliječnih i mesnatih pasmina koza te usporediti vrijednosti u odnosu na proizvodni tip, dob, paritet i broj jaradi po kozi. ...Pretraženo je 20 burskih koza (8 primiparnih i 12 pluriparnih) te 10 križanih u tipu njemačke srnaste koze (5 primiparnih i 5 pluriparnih) u dobi od 2 do 6 godina. Uzorci krvi uzimani su svaka četiri dana počevši od trećeg do 40. dana puerperija. Razine kalija, magnezija, natrija i klora bile su u fiziološkim granicama podjednake kod burskih i kod križanih koza, bez značajnih razlika u odnosu na paritet, dob i broj jaradi po kozi. Burske koze, bez obzira na paritet i broj jaradi u leglu, imale su značajno višu (P<0,05) prosječnu razinu kalcija u serumu nego koze križane u tipu njemačke srnaste. Prosječna razina fosfora kod križanki u tipu njemačke srnaste koze bila je značajno veća (P<0,05) nego kod burskih. U oba proizvodna tipa mliječnih i mesnih koza, značajno je bila veća (P<0,05) razina fosfora kod burskih. U oba proizvodna tipa mliječnih i mesnih koza, značajno je bila veća (P<0,05) razina fosfora u primiparnih nego u pluriparnih koza. Kod križane koze u tipu njemačke srnaste, mliječne pasmine, prosječna razina kalcija iznosila je 2,12 ± 0,05 mmol/L (primiparne) i 2,15 ± 0,05 mmol/L (pluriparne), što je ispod fiziološke granice (2,3 do 2,9 mmol/L), dok burske (mesni tip) koze, bez obzira na paritet i veličinu legla, imaju značajno višu (P<0,05) razinu kalcija 2,29 ± 0,04 do 2,38 ± 0,02 mmol/L. U ovom istraživanju kod križanki u tipu njemačke srnaste koze određena je umjerena hipokalcemija za vrijeme puerperija.
Učinci bređosti na hematološke i neke biokemijske pokazatelje istraženi su na 30 (25 bređih s poznatim trajanjem bređosti i pet kontrolnih nebređih) sahelskih koza u dobi od 1,5 do 2,5 godine držanih ...pod kontroliranim uvjetima. Njihove mase kretale su se od 14 do 25 kg. Od hematoloških pokazatelja jedino je broj crvenih krvnih stanica i broj bijelih krvnih stanica bio značajno promijenjen (P<0,05) u bređih koza u odnosu na one koje nisu bile bređe, i to u razdoblju od 16 i 20 tjedana bređosti. Dok se koncentracija kolesterola značajno povećala (53,9 mg/dL ± 1,59 na 82,08 mg/dL ± 1,58; P<0,05), koncentracija glukoze se značajno smanjila (68,33 mg/dL ± 1,21 na 45,74 mg/dL ± 1,58; P<0,05) od 12 tjedana bređosti. Nisu bile ustanovljene značajne razlike (P>0,05) u koncentraciji drugih određivanih biokemijskih pokazatelja: Na, Ka, Ca, ukupnih proteina, FFA, mokraćevine, kreatinina, aspartatne aminotransferaze (AST), alaninske aminotransferaze (ALT) i alkalne fosfataze. Istraživanje pokazuje da se tijekom bređosti pravilno držanih sahelskih koza ne javljaju promjene hematoloških pokazatelja i sadržaja minerala.
Provedena su ultrazvučna mjerenja okcipitonazalne dužine (OND), orbitalnoga promjera (OP), biparijetalnoga promjera (BPP), promjera placentoma (PP) i promjera pupčanoga tračka (PPT) plodova crvene ...okoto koze poznate gestacijske dobi (GD). Rezultati su bili analizirani pomoću jednostavne linearne regresije. Izvedene jednadžbe za predviđene dobi bile su GD = 22,881 + 6,668 OND, GA = 26,938 + 14,300 BPP, GA = 17,326 + 43,534 OP, GA = 48,116 + 11,869 PP, GA = 35,796 + 65,195 PPT gdje je GD gestacijska dob u danima, OND - okcipitonazalna dužina, BPP - biparijetalni promjer, OP - orbitalni promjer, PP - promjer placentoma i PPT - promjer pupčanoga tračka u cm. Dob plodova kretala se od 57 do 124 dana. Koefi cijent korelacije (R) između okcipitonazalne dužine (R = 0,97), biparijetalnoga (R = 0,98), orbitalnoga (R = 0,92), i promjera pupčanoga tračka (R = 0,77) te gestacijske dobi bio je značajno velik (P<0,001). Promjer placentoma bio je u niskoj korelacije (R = 0,45) s gestacijskom dobi. Rezultati upućuju na zaključak da se okcipitonazalna dužina, biparijetalni, orbitalni i promjer pupčanoga tračka mogu rabiti za procjenu dobi ploda u crvenih Sokoto koza, dok promjer placentoma nije od koristi za određivanje dobi plodova.
Od 2001. ekološko stočarstvo u Hrvatskoj regulirano je zakonskom legislativom. No zbog nedostatka znanja i iracionalnog straha stočari teško prihvaćaju ekološko stočarstvo. Izneseno je nastojanje ...udruge za ekološku poljoprivredu BIOPA da kroz edukaciju i sistem savjetodavne službe olakša tu preobrazbu.
Istraženi su učinci broja jarenja i različitih načina hranjenja na prirast tjelesne mase u 36 odraslih zapadnoafričkih patuljastih koza za vrijeme gravidnosti i u postpartalnom razdoblju tijekom ...dvije godine. U razdoblju gravidnosti životinje svih skupina dobivale su na tjelesnoj masi. Prirast je bio značajno veći (P<0,05) u skupini A koja je dobivala znatno više dodataka u odnosu na kontrolnu skupinu C. Značajna razlika u prirastu nije ustanovljena u skupini B s umjerenom količinom dodanog koncentrata. Gubitak tjelesne mase ustanovljen je u svih skupina nakon jarenja, ali nije ustanovljena značajna razlika u njezinu gubitku između skupina. Promjena mase u koza nije bila pod utjecajem tipa legla. Koze koje su ojarile jedno jare povećale su tjelesnu masu tijekom gravidnosti za 4,4 ± 0,55 kg, a one koje su ojarile 2 jareta za 6,13 ± 0,80 kg. Prirast tjelesnih masa u svim skupinama prije jarenja bio je u pozitivnoj korelaciji s njihovim gubitkom prije odbića jaradi. Značajne razlike (P<0,05) ustanovljene su između skupina A i B. Broj jarenja nije imao značajan učinak u skupinama A i B, ali su koze u skupini A imale značajno veći prirast mase (P<0,02) nego one u skupinama B i C. Tjelesna masa povećavala se sa stupnjem gravidnosti u svim skupinama. U razdoblju od 1-140 i 50-140 dana gravidnosti koze skupine A imale su značajno veći (P<0,05) dnevni prirast mase nego koze skupine C. Zaključuje se da hranidba i broj jarenja znatno utječu na promjenu tjelesne mase koza u tijeku gravidnosti i u postpartalnom razdoblju.
Cilj ovoga rada bio je utvrditi utjecaj stadija laktacije u prvoj trećini laktacije na 18 elemenata sadržanih u mlijeku alpina koza. Istraživanje je provedeno na 20 koza pasmine francuska alpina, ...prosječne dobi 5 godina i u četvrtoj laktaciji, koje su praćene 30. i 90. dana laktacije. U uzorcima mlijeka je određen osnovni kemijski sastav infracrvenom spektrofotometrijom te koncentracija 18 elemenata (Ca, P, K, Na, K, Mg, Fe, Zn, Cu, Se, Mn, Mo, Co, Cr, Ni, Cd, Pb, As i Hg) primjenom induktivno spregnute plazme (ICP). Vrijeme uzorkovanja mlijeka u prvoj trećini laktacije značajno je utjecalo na promjene koncentracije Na, Se, Mo, Cr, Ni i As. Utvrđene su značajno više koncentracije Na i As u mlijeku 90. dana uzrokovanja te niže Se, Mo, Cr i Ni 30. dana uzorkovanja tijekom prve trećine laktacije. Analizom koeficijenata korelacije između istraživanih elemenata u tragovima i određenih toksičnih elemenata u mlijeku alpina koza utvrđena je značajno pozitivna korelacija između Ca:Mg, Ca:P, Ca:Co, Ca:Ni, Ca:Mo; Mg:P, Fe:As, Pb:Cd i P:Ni. Utvrđena je vrlo niska koncentracija teških metala u mlijeku alpina koza u prvoj trećini laktacije. Navedene promjene ukazuju da je mlijeko Alpina koza bogat izvor esencijalnih elemenata, dok je koncentracija toksičnih elemenata bila vrlo niska u prvoj trećini laktacije.
Patologija puerperija koza Đuričić, Dražen; Fruk, Stefani; Dobranić, Vesna
Hrvatski veterinarski vjesnik
30, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Pologija puerperija odnosi se na patološka stanja koja se klinički očituju tijekom puerperija, a obuhvaća upale spolnih organa, intoksikacije i različite deficitarne bolesti. Puerperalne ...intoksikacije su patološka stanja u koza koja nastaju zbog resorpcije toksina saprofitskih bakterija koje ulaze u porođajni kanal tijekom jarenja i puerperija te raspadnih produkata ploda, posteljice i sadržaja maternice. Upale mogu nastati za vrijeme puerperija kod koza i nazivaju se puerperalne upale. S obzirom na lokalizaciju i proširenost u organizmu mogu biti lokalne i opće, a s obzirom na vrstu uzročnika i bolest koju uzrokuju mogu biti specifične i nespecifične. Razlika između puerperalnih intoksikacija i upala jest stalno prisutna
povišena temperatura kod upala i teži poremećaj općeg stanja. Specifične opće puerperalne infekcije rijetko se pojavljuju, a to su plinoviti edemi i tetanus, protiv kojih se koze mogu preventivno cijepiti. Puerperalna hipokalcemija jest poremećaj mijene tvari koji nastaje zbog nedostatnog snabdijevanja kalcijem i magnezijem. Liječenju puerperalnih patoloških stanja treba pristupiti što ranije, a liječenje, ovisno o bolesti, može biti
lokalno ili simptomatsko.
