Cilj. Otvoreni istraživački podaci postaju bitan čimbenik istraživačkog procesa u svim znanstvenim disciplinama, pa tako i u arheologiji koja je predmet ovoga rada. Samim tim dio su i procesa ...oblikovanja novoga znanja. Cilj je ovog istraživanja utvrđivanje i opis čimbenika oblikovanja istraživačkih podataka povezanih s arheologijom i otvorenom znanosti kojima se može utjecati na unaprjeđenje kvalitete otvorenih istraživačkih podataka u svrhu njihove ponovne uporabe u novim istraživanjima i arheološkoj zajednici.
Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno metodom sadržajne analize dostupnih članaka i publikacija koji su proizašli iz znanstvenih istraživanja te projekata u području arheologije i otvorene znanosti.
Rezultati. Pregledom i sadržajnom obradom relevantnih članaka ukazuje se na najznačajnije odrednice istraživačkih podataka te na tradiciju primjene digitalne tehnologije u arheologiji. Kroz istraživanje je definirano sedam faza primjene digitalne tehnologije koje je moguće percipirati kao razine zrelosti primjene digitalne tehnologije. Otvoreni istraživački podaci i njihova ponovna uporaba od interesa su za istraživačku, ali i širu zajednicu. Kao čimbenici istraživačkih podataka u arheologiji utvrđeni su arheološki podaci, arheološki zapis, životni ciklus istraživačkih podataka, digitalni objekt, strukturirani i povezani otvoreni podaci, citiranje otvorenih istraživačkih podataka, digitalni repozitorij i kvaliteta otvorenih istraživačkih podataka. Kod svakog od navedenih čimbenika istraženi su, opisani i povezani pojedini fenomeni. Proces je bitan jer se samo tako može osigurati povjerenje korisnika u istraživačke podatke za ponovnu uporabu, odnosno osigurati potrebna razina kvalitete otvorenih istraživačkih podataka. Utvrđena su daljnja područja istraživanja s obzirom na granularnost trajnog identifikatora u području arheologije i dimenzije kvalitete istraživačkih podataka za ponovnu uporabu.
Ograničenja. U okviru ovog istraživanja u obzir su uzeti samo radovi koji su objavljeni na hrvatskome ili engleskom jeziku, pa nisu uključeni rezultati relevantnih istraživanja predstavljenih na drugim jezicima. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima u mnogim su sredinama u začetku. Veći broj istraživanja koji je proveden i objavljen u publikacijama za područje arheologije temelji se na studijima slučaja ili na prigodnim uzorcima. Ovim istraživanjem nisu detaljnije istraženi metapodaci.
Praktična primjena. Kreiranje otvorenih istraživačkih podataka zahtijeva sudjelovanje istraživača ili stručnjaka iz područja arheologije, ali i informacijskih znanosti. Rezultati ovog istraživanja mogu im pomoći u razumijevanju primjene digitalne tehnologije te unaprjeđenju procesa nastajanja, pohrane, dugotrajnog očuvanja, kao i ponovne uporabe otvorenih istraživačkih podataka.
Originalnost/vrijednost. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima na području Hrvatske u početnoj su fazi. Nedostaju istraživanja o tome kako je moguće kreirati otvorene istraživačke podatke i kako ih ponovno upotrijebiti. Ovaj rad daje doprinos u proširenju spoznaja o digitalnom tijeku pohranjivanja istraživačkih podataka u arheologiji, čimbenicima oblikovanja otvorenih istraživačkih podataka te dimenzijama kvalitete za njihovu ponovnu uporabu.
Indeks tjelesne mase arheoloških populacija dobar je indikator nutritivnog opterećenja organizma te može uputiti na kvalitetu života i zdravlje pojedine populacije i služiti kao usporedba među ...populacijama. U radu su analizirani koštani ostatci s arheoloških nalazišta s područja istočne obale Jadrana datirani u razdoblja od antike do novog vijeka. Iako je riječ o relativno malom uzorku, rezultati istraživanja pokazali su smanjenje kvalitete života, odnosno tjelesne mase u muškaraca, i to u razdobljima razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, a što je u skladu s prethodnim istraživanjima hrvatske populacije. Žene su tijekom svih razdoblja imale sličnu, konstantnu tjelesnu masu, što se osim raspodjelom rada i dostupnosti hrane može objasniti i hormonskim utjecajima te drukčijim metabolizmom masti. Indeks tjelesne mase pokazao se kao dobar indikator za dopunu spoznaja o kvaliteti života i zdravlju arheoloških populacija.
Palijativna skrb nakon moždanog udara Poje, Juraj Mark
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2022, Letnik:
31, Številka:
1 Moždani udar
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Palijativna skrb usmjerena je na smanjenje fizičke i psihičke patnje bolesnika s teškim neizlječivim bolestima i njihovih bližnjih. Palijativna skrb u moždanom udaru ima dokazan učinak na poboljšanje ...kvalitete života samih bolesnika i njihovih bližnjih. Osnovna su načela komunikacija s bolesnikom i skrbnikom radi određivanja mogućih realnih ciljeva i mogućih komplikacija te mjere smanjenja fizičkih i psihičkih tegoba. Odluke o terminalnim fazama bolesti od iznimne su pravne, ali i etičke važnosti. Nažalost, palijativna skrb ne primjenjuje se u dovoljnoj i adekvatnoj mjeri nakon moždanog udara, što za posljedicu ima značajno smanjenje kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji, ali ujedno povećava i troškove liječenja. Razvoj i implementacija standardiziranih mjera palijativne skrbi neophodna je za adekvatno liječenje pacijenta s moždanim udarom, ali je potrebna i promjena paradigme dosadašnjeg razmišljanja i definicije oko samog pojma palijativne skrbi.
SOME ASPECTS OF QUALITY OF LIFE OF PEOPLE WITH MENTAL DISABILITIES – PERSPECTIVE OF CASE MANAGEMENT USERS AND PEOPLE IN MENTAL HEALTH FACILITIES ABSTRACT This paper presents two perspectives of ...people with mental disabilities on their perception of quality of life. Main aim of this paper was to develop a deeper knowledge about certain aspects of quality of life of people with mental health disabilities from the perspective of case management users and people in mental health facilities in the geographical area of Zagreb. Aspects of quality of life that we were interested in were: general health (physical and mental), social and environmental aspects (focusing on social transfers mostly). For this purpose, qualitative research approach was selected and data was collected through semi-structured interviews on the total sample of 8 users. Participants of this study were persons in direct contact with mental health facility »Dom za odrasle – Zagreb«. The mentioned mental health facility is providing case management program for their users, and therefore we had four participants from a case management group and four participants that were accommodated in the mental health facility. The results showed significant differences in social functioning, perception of mental health, as well as in environmental domain on behalf of case management users. Physical health is perceived better in mental health facilities. Key words: quality of life; people with mental disabilities; case management; metal health facilities; social work
Kultura sigurnosti pacijenta ključni je pokazatelj kvalitete zdravstvene skrbi. Radi se o kompleksnom pojmu koji obuhvaća zajedničke vrijednosti, stavove, uvjerenja i postupanja djelatnika ...zdravstvene ustanove. U ovome preglednom radu analiziraju se najzastupljenije istraživačke teme u znanstvenoj literaturi o sigurnosti pacijenta, najčešće korišteni mjerni instrumenti i metode njihove validacije. Analiza 387 sažetaka radova koji se bave mjerenjem sigurnosti pacijenta, indeksiranih u bazama Core Collection Web of Science, identificirala je deset tema. Najzastupljenije teme bile su psihometrijske karakteristike mjernih instrumenata, obrazovanje o sigurnosti pacijenta i dimenzije kulture sigurnosti pacijenta. Sadržajna analiza užeg izbora 35 radova identificirala je čak 17 različitih mjernih instrumenata za mjerenje kulture sigurnosti pacijenta. Najčešće korišteni instrument je Hospital Survey on Patient Safety Culture – HSOPSC razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama u okviru Agencije za istraživanje i kvalitetu zdravstvene skrbi. Ovaj je instrument namijenjen bolničkim zdravstvenim ustanovama, a preveden je na niz jezika te prilagođen i validiran u raznim zemljama. U Hrvatskoj se istraživanje kulture sigurnosti pacijenta ne provodi sustavno, no ipak su dva mjerna instrumenta – HSOPSC i Safety Attutudes Questionnaire – Ambulatory version (SAQ-A) prevedena na hrvatski jezik i primijenjena u nekoliko istraživanja. Na temelju iskustva autora najčešća pogreška u praktičnoj primjeni jest preuzimanje mjernog instrumenta iz strane literature, bez metodološki korektno provedene prilagodbe lokalnom kontekstu. Nedostaju nacionalne smjernice za razvoj i primjenu mjernih instrumenata o kulturi sigurnosti pacijenta koje bi omogućile sustavno i usporedivo praćenje razvoja kulture sigurnosti pacijenta u hrvatskim zdravstvenim ustanovama.
SAŽETAK
Totalna laringektomija kao metoda kirurškog liječenja tumora područja glave i vrata nosi doživotne posljedice koje su funkcionalnog, psihološkog i socijalnog karaktera, a jedna od najtežih ...jest gubitak sposobnosti glasnog govora. Zbog toga rehabilitacija glasa/govora poslije totalne laringektomije predstavlja važan aspekt funkcionalne rehabilitacije laringektomirane osobe. Dvije najčešće korištene metode usvajanja alaringealnog govora jesu ezofagealni (EF) i traheoezofagealni (TEF) glas/govor. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u akustičkim vrijednostima ezofagealnog i traheoezofagealnog glasa te na osnovi objektivnih akustičkih parametara prikazati i obrazložiti koji od ova dva modaliteta alaringealnog glasa posjeduje akustičke vrijednosti bliže vrijednostima laringealnih glasova. Materijali i metode: Proveli smo retrospektivno istraživanje na 75 ispitanika u Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. Akustičke vrijednosti mjerene su programom za akustičku analizu glasa LingWAVES SLP Suite Pro VPR (WEVOSYS medical technology GmbH – Germany) te su analizirani slijedeći parametri: fundamentalna frekvencija, intenzitet, varijacije u osnovnoj frekvenciji (jitter), varijacije u intenzitetu glasa (shimmer). Rezultati statističke analize pokazali su da postoji statistički značajna razlika (p<0,05) između dvije skupine alaringealnih govornika na svim mjerenim parametrima osim na vrijednosti varijacija u intenzitetu glasa. Zaključak: Traheoezofagealni glas/govor postiže bolje rezultate od ezofagealnog glasa/govora na svim mjerenim akustičkim parametrima. Vrijednosti TEF govora značajno odstupaju od vrijednosti urednoga laringealnog glasa.
Kvalitetna zdravstvena skrb je osnovno pravo svakog pojedinca i kao takvo se spominje i u brojnim dokumentima koji se odnose na prava pacijenata te ljudska prava. Jedna od sastavnica kvalitete ...zdravstvene zaštite jest i upravljanje rizicima. Utvrdilo se da svaki deseti pacijent doživi medicinsku pogrešku. Iako su uzroci medicinskih pogrešaka vrlo raznoliki, vodeći je razlog medicinskih pogrešaka manjkava komunikacija među zdravstvenim osobljem ili između zdravstvenog osoblja i bolesnika/članova obitelji. Kako bi se izbjegle zamke manjkave komunikacije, a s ciljem unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite, razvijene su kontrolne liste – jedan od najpoznatijih alata kojima se poboljšava komunikacija te time i smanjuje učestalost propusta koji su mogli biti spriječeni.
Mjerenje kvalitete pružene skrbi neizostavan je dio upravljanja kvalitetom i koncepta njezinoga stalnog poboljšanja. Mjere iskustva pacijenta omogućavaju trajno i kontinuirano praćenje kvalitete ...budući da je iskustvo pacijenta kao dimenzija kvalitete skrbi zajedno s drugim dimenzijama kvalitete, kao što su učinkovitost i sigurnost skrbi, ključno za pružanje potpune slike kvalitete zdravstvene zaštite. Pacijenti koji se koriste uslugama fizioterapijske i rehabilitacijske skrbi imaju karakteristike koje ih razlikuju od karakteristika pacijenata u drugim sektorima, što zahtijeva specifično usmjeravanje razvoja pokazatelja kvalitete i modela mjerenja pacijentova iskustva. Cilj je ovoga rada predstaviti u literaturi dostupne mjerne instrumente za mjerenje iskustva pacijenata kao mjere ishoda u fizioterapijskoj i rehabilitacijskoj skrbi. Implementacija mjernih instrumenta o iskustvu pacijenta omogućuje praćenje i poboljšanje kvalitete, mjerenje i praćenje učinka svake organizacijske jedinice, identifikaciju čimbenika
koji se mogu koristiti za usporedbu kvalitete pružene skrbi između ustanova, kompleksniju i objektivniju procjenu ishoda rehabilitacije i poboljšanje učinkovitosti pružene skrbi. U Hrvatskoj trenutačno ne postoje objavljena istraživanja o mjerenju iskustva pacijenta u fizioterapijskoj i rehabilitacijskoj skrbi, stoga je važno kontinuirano raditi na podizanju svijesti svih dionika u procesu pružanja skrbi o važnosti mjerenja iskustva pacijenta i njegovom izravnom utjecaju na postizanje rehabilitacijskoga ishoda.
Kliničke smjernice donose preporuke za rad kliničara koje proizlaze iz sustavnog pregleda dokaza. Cilj rada je opisati njihov povijesni razvoj, ukazati na prednosti koje donose, ali i potencijalne ...nedostatke. Prve smjernice objavljene su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a zbog primjenjivosti njihov broj nastavlja rasti. Prednosti koje donose uključuju ujednačavanje zdravstvene skrbi, što rezultira poboljšanjem kliničkih ishoda. Samim time napuštaju se neučinkovite metode. Također, bolesnici u smjernicama nalaze informacije o tome što je za njih
optimalno te su smjernice način osnaživanja položaja bolesnika. Navedeno može rezultirati boljom učinkovitosti zdravstvenog sustava. Kliničke smjernice imaju i svoje nedostatke. Neka pitanja nemaju odgovore u rezultatima istraživanja koji se nalaze visoko u hijerarhiji dokaza, već su rezultat mišljenja stručnjaka, koji mogu biti u krivu. Ponekad zbog inkonkluzivnih rezultata istraživanja preporuke isto tako mogu biti dvosmislene. Zbog brzog priljeva novih dokaza preporuke u smjernicama mogu biti zastarjele. Premda su razvijeni protokoli, ostavlja se
mogućnost sukoba interesa autora kao i pristranosti zbog izvora financiranja istraživanja. Kliničke smjernice unaprijedile su zdravstvenu skrb i zaslužne su za poboljšanje ishoda bolesnika. No, prilikom donošenja konačne odluke o pristupu pojedinom bolesniku valja uzeti u obzir i vrijednosti bolesnika kao i procjenu kliničara, što je u skladu s načelima medicine temeljene na dokazima.
THE QUALITY OF HOMELESSNESS SERVICES: AN OVERVIEW OF THE CURRENT SITUATION AND CHALLENGES IN CROATIA Although homelessness is a multifaceted phenomenon that has aroused interest in the Croatian ...scientific community over the last decade, the quality of homelessness services has not been explored so far. Based on a qualitative research that included key participants in the homelessness sector, this theme is problematized through various aspects of service quality. Following an introduction and a description of the method used, this paper describes the legal regulation of quality of services for homeless people, as well as the problems that homelessness services providers encounter in practice in relation to legal documents. More specifically, this paper analyses: the availability of services for homeless people, financing models, quality of accommodation facilities, quality of social services and quality control. All these aspects of service quality are supplemented by a number of first-hand practical experiences as well as some examples of good practice. Key words: homeless people, social services, (night) shelters, regulation, service quality.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
PDF