Enzimi lakaze imaju sposobnost oksidacije fenolnih spojeva uz pomoć medijatora i nefenolnih spojeva lignina. Kada reagiraju na lignin, mogu pokazati i ligninolitičke i polimerizacijske (unakrsno ...povezujuće) sposobnosti, što ih čini vrlo korisnima za primjenu u industriji utemeljenoj na lignoceluloznim materijalima. Većina objavljenih radova i primjena enzima lakaze i posredničkih lakaza-sustava na lignoceluloznim materijalima odnose se na celulozu, papir i proizvode tekstilne industrije. Nedavno su provedena istraživanja o kalemljenju fenola i drugih spojeva uz pomoć lakaza na površinu drva i o primjeni lakaza za poboljšanje adhezije u proizvodnji ploča vlaknatica. Lakaze se mogu upotrijebiti u drvnoj tehnologiji kao ekološki prihvatljivi enzimi. U radu se analizira primjena enzima lakaze u industriji utemeljenoj na lignoceluloznim materijalima i razmatraju se buduće perspektive i razvoj na spomenutim područjima.
Svrha je ovog istraživanja bila izolirati i identificirati gljive izraženih lignolitičkih sposobnosti, autohtonih za južnu Srbiju. Dva izolata gljiva, identificirana kao Trametes hirsuta F13 i ...Stereum gausapatum F28, odabrana su za procjenu aktivnosti lignolitičkih enzima i učinkovitosti uklanjanja lignina iz piljevine bukve. Dobiveni rezultati pokazuju da su oba izolata dobar izvor industrijski vrijednih enzima, te da se mogu primijeniti u raznim biotehnološkim i industrijskim procesima. Oba su izolata pokazala aktivnost lakaze, mangan-peroksidaze i polivalentne peroksidaze, dok je aktivnost lignin peroksidaze zabilježena samo u izolatu S. gausapatum F28. U ovom je radu prvi put zabilježena sposobnost vrste S. gausapatum da proizvodi lignin peroksidazu. Izolat T. hirsuta F13 imao je veću aktivnost lakaze od izolata S. gausapatum F28, koji je pokazao veću aktivnost mangan-peroksidaze. Također, izolat T. hirsuta F13 imao je izraženiju aktivnost lakaze pri submerznom uzgoju nego pri fermentaciji na čvrstoj podlozi, što je rijetkost kod gljiva. Ovaj je podatak bitan za industrijske procese, u kojima se uglavnom koristi submerzna fermentacija. Ispitivanjem učinkovitosti uklanjanja lignina utvrđeno je da su oba izolata dobri razgrađivači lignina. Ukupni gubici lignina nakon pet tjedana inkubacije na piljevini bukve bili su: 33,8 % s pomoću izolata T. hirsuta F13 i 28,8 % s pomoću izolata S. gausapatum F28.