Na tekstu najljepšega djela naše poznate kulturne djelatnice analiziraju se vrste zavisnih rečenica s obzirom na sintaktičku strukturu i na pragmatičke, tekstovne i druge srodne funkcije.
Članak donosi međurezultate sastavljanja Hrvatske ovisnosne banke stabala koje je istraživanje
u tijeku. Opisuju se njezina načela oblikovanja, postupci i uporabljeni pilot korpus. Na kraju se
članka ...predstavljaju perspektive za daljnji razvitak Hrvatske ovisnosne banke stabala.
Zastupljeni autori: B. Tafra, I. Pranjković, M. Lončarić, K. Aladrović Slovaček, L. Badurina, M. Čurić, M. Lukić, V. Blažević Krezić, V. Vlašić, P. Košutar, I. Klinčić, D. Stolac, I. Lukšić, S. ...Holjevac.
Tekst usporedo na hrv. i na engl. jeziku.
The text on the heap. and on engl. Language.
Tekst usporedo na hrv. i na engl. jeziku.
U ovome se radu metodološkim aparatom kognitivne gramatike analizira komplementacija
glagola za izražavanje emocija u hrvatskome jeziku. Polazeći od psiholoških istraživanja
kategorizacije ljudskih ...emocija koja uz osnovnu podjelu na pozitivne i negativne emocije kao bitan
kategorizacijski kriterij navode i njihov intenzitet te viši ili niži stupanj aktivacijskoga potencijala
(Shaver, Schwartz, Kirson & O’Connor 1987), ovaj rad pokušava u jasnu i nedvosmislenu vezu
dovesti visokoshematične koncepte utemeljene na dinamici prostornih odnosa koji sjedinjuju
različita specifična značenja pojedinih padeža (koncept ishodišta u slučaju genitiva, koncept
usmjerenosti u slučaju dativa, koncept cilja u slučaju akuzativa i koncept paralelizma u slučaju
instrumentala) s padežnim kodiranjem komplemenata glagola za izražavanje emocija. Na taj se
način primjerice analizira i objašnjava čvrsta povezanost znanja o svijetu i koncepta udaljavanja
s genitivnim kodiranjem glagolskih komplemenata u primjerima tipa stidjeti se koga/čega, dok
se u primjerima tipa ponositi se kim/čim motivacija za instrumentalno kodiranje komplemenata
pronalazi u korelaciji drukčijega afektivnoga iskustva sa shemom paralelizma. Analizom tih i
brojnih drugih primjera želi se nedvosmisleno upozoriti na činjenicu da je padežno kodiranje
glagolskih komplemenata u ovoj skupini semantički motivirano, čvrsto usidreno u znanju o
svijetu i svakodnevnim psihofizičkim iskustvima, a samim time i duboko prožeto prostornim
konceptima.
U ovoj su radnji predstavljeni fonološki i morfološki opisi štokavskih ikavskih govora u tronarječnome Gorskom kotaru, zastupljeni u mjestima: Lič, Mrkopalj i Sunger. U uvodnome se dijelu detaljno ...obrazlažu odabir teme, predmet i ciljevi istraživanja te s tim u vezi postavljene hipoteze. U dijelu o metodologiji istraživanja opisane su metode korištene u istraživanju i analizi te upitnici uporabljeni pri terenskome ispitivanju informanata. Drugo je poglavlje posvećeno tronarječnosti Gorskoga kotara i pregledu kajkavskih, čakavskih i štokavskih govornih tipova iz dosadašnje literature. Usto, više je pozornosti posvećeno dosadašnjim istraživanjima štokavskih ikavskih gorskokotarskih govora i zemljopisno-povijesnome okviru tih triju punktova. U vezi s odabirom teme ove radnje, u trećem je poglavlju više pozornosti posvećeno štokavskomu narječju i njegovu novoštokavskomu ikavskom dijalektu kojemu odabrani govori pripadaju. Analiza koja uključuje fonološki opis (vokalizam, konsonantizam i naglasni sustav gorskokotarskih štokavskih ikavskih govora) dio je četvrtoga poglavlja u kojem se, uspoređujući gorskokotarske štokavske ikavske posebnosti svih triju govora s onima u drugim štokavskim ikavskim sustavima te s čakavskim posebnostima, nastojalo razlučiti štokavske, čakavske ili čakavsko-štokavske značajke u fonološkim sustavima Liča, Mrkoplja i Sungera. U istome se poglavlju donosi opis morfoloških značajki štokavskih ikavskih govora u Gorskome kotaru. Morfološka je analiza obuhvatila prikaz promjenjivih i nepromjenjivih vrsta riječi, pripadajuće im tablice i opis zadržanih razlikovnosti među sustavima. U zaključku se potvrđuju ili opovrgavaju postavljene hipoteze te se postavlja teorija o podrijetlu obrađenih govora koju je pokazala usporedna analiza. Osim toga, iznose se razlikovnosti među tim trima govornim sustavima prema dijalektološkoj klasifikaciji. Ovim se istraživanjem sinkronijskim pristupom (uz dijakronijski) ujedno izdvajaju izoglose kojima se utvrđuje podrijetlo ispitivanih neautohtonih gorskokotarskih govora. Temeljita analiza govora Liča, Sungera i Mrkoplja prilog je poznavanju jezičnih značajki dosad samo djelomično istraženih štokavskih ikavskih govora u Gorskome kotaru te nastojanju da se precizira dijalektna slika Gorskoga kotara.
This thesis presents the phonological and morphological descriptions of the Štokavian Ikavian speeches in Gorski kotar, where three dialects are spoken, present in the following localities: Lič, Mrkopalj and Sunger.
The introductory part explains in detail the chosen topic, research subject and objectives, and corresponding proposed hypotheses. The section on methodology describes methods implemented in the research and analysis as well as questionnaires used for on-site interviews with respondents.
The second chapter discusses the three dialects of Gorski kotar and gives an overview of Kajkavian, Čakavian and Štokavian speech types from current literature. Additionally, more attention is given to past researches of the Štokavian Ikavian speeches of Gorski kotar and to the geographical and historical context of those three localities
Given the chosen topic of the thesis, the third chapter focuses more on the Štokavian dialect and its Neo-Štokavian Ikavian dialect to which the chosen speeches belong.
The analysis, including the phonological description (vocalism, consonantism and the system of accents of the Štokavian Ikavian speeches of Gorski kotar), can be found in the fourth chapter. By comparing Štokavian Ikavian characteristics of Gorski kotar in all three speeches with those in other Štokavian Ikavian systems and with Čakavian characteristics, it attempted to discern Štokavian, Čakavian or Čakavian-Štokavian characteristics in the phonological systems of Lič, Mrkopalj and Sunger. This chapter also offers a synchronic description of morphological characteristics of the Štokavian Ikavian speeches in Gorski kotar. The morphological analysis includes an overview of open and closed word classes, corresponding tables and a description of kept differences among systems. The conclusion either confirms or refutes the proposed hypotheses and establishes a theory on the origin of processed speeches established by the comparative analysis. Furthermore, differences among those three speech systems in line with dialectological classification are also presented. A synchronic approach (in addition to the diachronic approach) to this research also singles out isoglosses establishing the origin of observed non-indigenous speeches of Gorski kotar. A thorough analysis of the speeches of Lič, Sunger and Mrkopalj contributes to the understanding of language features of the so far only partially explored the Štokavian Ikavian speeches of Gorski kotar as well as to the efforts to further specify the dialectal situation of Gorski kotar.
U ovoj su radnji predstavljeni fonološki i morfološki opisi štokavskih ikavskih govora u tronarječnome Gorskom kotaru, zastupljeni u mjestima: Lič, Mrkopalj i Sunger. U uvodnome se dijelu detaljno obrazlažu odabir teme, predmet i ciljevi istraživanja te s tim u vezi postavljene hipoteze. U dijelu o metodologiji istraživanja opisane su metode korištene u istraživanju i analizi te upitnici uporabljeni pri terenskome ispitivanju informanata. Drugo je poglavlje posvećeno tronarječnosti Gorskoga kotara i pregledu kajkavskih, čakavskih i štokavskih govornih tipova iz dosadašnje literature. Usto, više je pozornosti posvećeno dosadašnjim istraživanjima štokavskih ikavskih gorskokotarskih govora i zemljopisno-povijesnome okviru tih triju punktova. U vezi s odabirom teme ove radnje, u trećem je poglavlju više pozornosti posvećeno štokavskomu narječju i njegovu novoštokavskomu ikavskom dijalektu kojemu odabrani govori pripadaju. Analiza koja uključuje fonološki opis (vokalizam, konsonantizam i naglasni sustav gorskokotarskih štokavskih ikavskih govora) dio je četvrtoga poglavlja u kojem se, uspoređujući gorskokotarske štokavske ikavske posebnosti svih triju govora s onima u drugim štokavskim ikavskim sustavima te s čakavskim posebnostima, nastojalo razlučiti štokavske, čakavske ili čakavsko-štokavske značajke u fonološkim sustavima Liča, Mrkoplja i Sungera. U istome se poglavlju donosi opis morfoloških značajki štokavskih ikavskih govora u Gorskome kotaru. Morfološka je analiza obuhvatila prikaz promjenjivih i nepromjenjivih vrsta riječi, pripadajuće im tablice i opis zadržanih razlikovnosti među sustavima. U zaključku se potvrđuju ili opovrgavaju postavljene hipoteze te se postavlja teorija o podrijetlu obrađenih govora koju je pokazala usporedna analiza. Osim toga, iznose se razlikovnosti među tim trima govornim sustavima prema dijalektološkoj klasifikaciji. Ovim se istraživanjem sinkronijskim pristupom (uz dijakronijski) ujedno izdvajaju izoglose kojima se utvrđuje podrijetlo ispitivanih neautohtonih gorskokotarskih govora. Temeljita analiza govora Liča, Sungera i Mrkoplja prilog je poznavanju jezičnih značajki dosad samo djelomično istraženih štokavskih ikavskih govora u Gorskome kotaru te nastojanju da se precizira dijalektna slika Gorskoga kotara.
Na tragu učenja praške funkcionalne (aktualne) rečenične perspektive o osnovnom i aktualiziranom redu riječi razmatrat će se redoslijed sastavnica u složenim strukturama (subordiniranima i ...koordiniranima). U prvome redu zanimat će nas poredak surečenica (klauza) u sastavu zavisnosložene rečenice. Postavlja se naime pitanje čime sve može biti uvjetovana anteponiranost zavisne surečenice (tzv. inverzija), i to u različitim tipovima tekstova odnosno komunikacijskim situacijama (npr. u akademskom/ znanstvenom i/ili predavačkom diskursu, potom u privatnim razgovorima itd.). U tu svrhu pozornost ćemo obratiti na primjere poput ovih: Kao što je naslovom najavljeno, bavit ćemo se složenim rečenicama.; Kako bismo ubrzali objavljivanje zbornika, želja nam je što prije skupiti radove.; Kao što je prethodno rečeno, nastava počinje u listopadu.; Ako ne prekineš s glupostima, odlazim!; Dok ne ispraviš jedinice, ništa od izlazaka! i sl. Što se pak nezavisnosloženih rečenica tiče, ponajprije ćemo se suočiti s pitanjem utvrđivanja primarnog redoslijeda sastavnica (Sjedim i razmišljam. ili Razmišljam i sjedim.), da bismo potom pokušali utvrditi moguće razloge remećenja toga redoslijeda (npr. Umro – brao trešnje i pao sa stabla. prema Popeo se, brao trešnje, pao sa stabla, umro.). Naposljetku budući da pristajemo uz gledište da se već složena rečenica može smatrati činjenicom teksta (J. Silić), ali i zbog toga što se aktualizirani red riječi/komponenata ostvaruje upravo u (kon)tekstualno uključenoj rečenici, u svjetlu ćemo novije lingvistike teksta (R. de Beaugrande i W. Dressler) o redoslijedu komponenata promišljati kao o kohezivnom sredstvu.
Cilj je ovoga rada dati prikaz i analizirati, unutar kognitivnolingvističke paradigme, ulogu konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u sagledavanju razlika i sličnosti među kulturama hrvatskog i ...anglosaksonskog govornog područja. U analizi polazimo od konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA čije se postojanje potvrđuje jezičnim izrazima, u oba jezika, analiziranim u radu. Metodama na konceptualnoj i tekstualnoj razini dobivamo potpuniju sliku koncepata i načina konceptualizacije u hrvatskom i engleskom jeziku. U radu smo utvrdili i analizirali domene i jezična ostvarenja u hrvatskom i engleskom jeziku s unutarjezičnog i međujezičnog gledišta. Analizu rada klasificirali smo u osam glavnih dijelova prema konceptualnim domenama počevši od domene BILJKE kao domene na nadređenoj razini kategorizacije u odnosu na ostale domene koje su analizirane u radu:
POVRĆE, VOĆE, CVIJET. Prema ŽIVOTNOM VIJEKU BILJKE oblikovali smo tri glavne domene (s pripadajućim poddomenama): RANI CIKLUS, RAZVOJ, UMIRANJE, te domenu ŠTETNOSTI kao posebnu domenu. Utvrđivanjem i usporedbom konceptualnih i jezičnih ostvarenja, konvencionalnih kodiranih jezičnih izraza, motivacijskih čimbenika i kulturnih modela te analiziranjem i uspoređivanjem metaforičkih i metonimijskih odnosa, pokazat će se sličnosti, ali i razlike, među kulturama hrvatskog i anglosaksonskog govornog područja. Kod aksiološkog učinka pojavljivale su se, možemo reći podjednako, pozitivne i negativne konotacije, a kao dominantne poddomene aktivirale su se poddomene PONAŠANJA i KARAKTERA. Prema kognitivnolingvističkoj teoriji, konceptualne metafore su metafore po kojima živimo. Sama konceptualna metafora (postojanje konceptualne metafore) ČOVJEK JE BILJKA ukazuje na zajednički kulturni model, model zapadne tradicije (kao i kulturni model velikog lanca) što dovodi, i ukazuje, na sličnosti među dvjema kulturama, što se pokazalo i našim istraživanjem. Nadalje, isto se tako pokazalo da pripadanje istom kulturnom modelu na detaljnijoj razini dovodi do varijacija, odnosno do razlika među kulturama hrvatskog i anglosaksonskog govornog područja. U radu smo na indikativnoj razini naznačavali i priznavali kolokacije kao kodirani jezični izraz jer se analizom pokazalo da utječu na konceptualizaciju u ciljnoj domeni, odnosno ukazuju na razlike i/ili sličnosti među dvjema kulturama/jezicima. U našem smo se radu bavili svim gramatičkim oblicima, a ne samo nominalnim primjerima jer se pokazalo da su mnoge metaforične upotrebe ograničene gramatički te da jezični metaforični izrazi imaju drugačiji gramatički status u različitim jezicima. Rad je preliminarno istraživanje za detaljnije analize konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u hrvatskom i engleskom jeziku unutar kognitivnolingvističke paradigme. Može služiti kao pomoć u daljnjim istraživanjima kolokacija unutar teorije konceptualne metafore te istraživanjima gramatike jezičnih metafora.
Na temelju dobivenih rezultata moguć je doprinos pri učenju hrvatskoga i engleskoga kao stranog jezika.
The aim of this paper is to provide a review and analysis, within the cognitive linguistic paradigm, of the role of conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS in understanding the differences and similarities between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas.The analysis starts with the conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS, the existence of which is confirmed by linguistic expressions analyzed in this paper in both languages. We get a more complete framework of concepts and modes of conceptualization in Croatian and English using methods on conceptual and textual level. In this paper we identify and analyze the domains and linguistic realizations in Croatian and English from within-culture and crosscultural standpoint. The analysis of this paper is classified into eight main parts according to conceptual domains starting with PLANT domain as a domain on the superior level of categorization in relation to other domains that are analyzed in the paper: VEGETABLE, FRUIT, FLOWER. According to LIFE CYCLE OF PLANTS we formed three main domains (with corresponding subdomains): EARLY CYCLE, DEVELOPMENT, DYING, and HARMFULNESS domain as a separate domain. Through identification and comparison of conceptual and language realizations, conventionally coded linguistic expressions, motivational factors and cultural models, as well as the analysis and comparison of metaphorical and metonymic relations, the similarities and differences have been shown between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas. With regard to axiological effect, we can say that both positive and negative connotations appeared, but the subdomains of BEHAVIOUR and CHARACTER were activated as dominant ones. According to the cognitive linguistic theory, conceptual metaphors are metaphors we live by. The conceptual metaphor (the existence of conceptual metaphor) PEOPLE ARE PLANTS indicates a common cultural model, the model of the Western tradition (as well as cultural model of the Great Chain) which leads, and points out, to the similarities between the two cultures, which is also evident in this research. Furthermore, it is also shown that affiliation to the same cultural model on a more detailed level leads to variation, respectively to differences between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas. In this paper, on the indicative level, we marked and recognized collocations as coded linguistic expressions because the analysis showed that they affect the conceptualization in the target domain, or show the differences and/or similarities between the two cultures/languages. In our paper we addressed all grammatical forms, not just nominal examples because it indicated that many of the metaphorical uses are limited grammatically and that metaphorical linguistic expressions have different grammatical status in different languages. The paper is a preliminary study for a more detailed analysis of conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS in Croatian and English within the cognitive linguistic paradigm. It can serve as a resource in further research of collocations within the Theory of Conceptual Metaphor and within the research of grammar of linguistic metaphor. Based on the results, a contribution to learning Croatian and English as foreign languages is also possible.
Autor se koristi primjerima pogrešaka dvaju šestnaestostoljetnih prepisivača za uvod u širu raspravu o potrebi monografske obrade prepisivačkih pogrešaka kao temelja za bolji tekstološki rad. S tim u ...vezi nastoji uputiti i na u lingvistici već razrađene načine analiziranja pogrešaka kao eventualnog uzora u metodologiji, terminologiji, deskripciji i klasifikaciji. S obzirom na to da ćirilični Dubrovački dominikanski lekcionar te Lajpciški lekcionar imaju poznate predloške, čine se kao idealni tekstovi za analizu.
Znanstvena monografija Strateško konstruiranje značenja riječju i slikom. Konceptualna motivacija u ovladavanju jezikom Renate Geld i Mateusza-Milana Stanojevića, objavljena 2018. godine u Srednjoj
...Europi, napisana je kako bi pokazala goleme mogućnosti za primjenu teorijskoga okvira kognitivne lingvistike na poučavanje inoga jezika te, posljedično, na sam proces ovladavanja inim jezikom. Knjigom se željelo potaknuti znanstvenike, poučavatelje i učenike jezika na strateško promišljanje o jeziku i značenju ukazivanjem na vezu između prvoga i drugoga jezika te između kognicije i iskustva. U knjizi se opisuje mjesto i važnost kognitivne semantike u ovladavanju drugim jezikom, pa se zapravo može reći da knjiga pokazuje primjenu kognitivne semantike u poučavanju jezika i ovladavanju njime, odnosno njezinu primjenu u analizi različitih procesa uključenih u strateško konstruiranje značenja.
U radu se raspravlja o nekim jezičnim i stilskim obilježjima Ivanova evanđelja prema dostupnoj literaturi o evanđeljima općenito i proučavanju njihovih čestotnih obilježja u jednomu hrvatskomu ...prijevodu, posebno najčešćih imenica. Hrvatski prijevod ima gotovo polovicu više različitih natuknica nego grčki izvornik, što donekle pokazuje rječničku višeznačnost izvornika. Tekst Ivanova evanđelja rječnički je po nekim mjerama jednostavan: u odnosu na sinoptička Ivanovo je evanđelje leksički manje raznoliko, a zbog manjega udjela samoznačnica, posebno imenica i pridjeva, leksički je manje gusto. Uz ponavljanja, objašnjenja i uporabu antonima to doprinosi većoj razumljivosti teksta. Međutim, zbog višeznačnosti i simboličnosti tekst je značenjski složen i teži od sinoptika. Stoga je pisac Ivanova evanđelja u odabiru riječi postupio izrazito pedagoški prema svojim primateljima - kad je neka jezična razina teža ili teška, treba radi razumljivosti pojednostavniti sve ostale. Iako su, dakle, riječi odabirom i različitošću jednostavne, radom se pokazuje da ne bi trebalo govoriti o siromaštvu rječnika, već o manjem broju različitih natuknica uslijed njihove i tekstne višeznačnosti. Čestotna raščlamba imenica Ivanova evanđelja pokazala je da su češće imenice u Ivana sadržajno vrlo važne riječi, što pokazuje i njihova veća morfološka raščlanjenost. Ivanu su svojstvene samo one koje se ne pojavljuju među najčešćim imenicama ni u općemu hrvatskomu rječniku, ni u Bibliji, ni u ostalim evanđeljima, ali i one koje se u njegovu evanđelju pojavljuju među najčešćima kao i u sinoptičkima, no s uočljivo većim brojem pojavnica.
