Introduction: The UNESCO Education Sector and the European Commission for decades emphasise the importance and necessity of introducing a holistic approach to education. The school policies emphasise ...only a cognitive or rationalist approach and the educational process is operating in a reductionist and deterministic manner. From a sustainable point of view, such consequences are various and multifaceted – on a personal and a social level. Methods: The aim of the research was to establish the level of knowledge of Delors Report, Incheon Declaration and holistic approach among educational professionals (N=525) in Slovenia. A causal non-experimental method of research was used to search the causes for use of international guidelines and knowledge of holistic approaches. The connections between knowledge of documents and demographics were determined with chi-square test, the importance of pillars by statements, compliance with international guidelines by self- assessment. Results: The results show low familiarity with Delors Report (27%), Incheon Declaration (10.8%) and holistic approach (58.6%). The reasons given for a better knowledge of the Delors Report are older age, longer years of service, and the position of principal. Familiarity with that report influences the with holistic approach, but not on importance of certain pillar, or implementation of international guidelines. There is an inversely proportional correlation between familiarity with Incheon Declaration and holistic approach. Conclusion: The awareness of documents and holistic educational approaches is perceived only on a formalistic, declarative level. A solution is in the introduction of logopedagogy/holistic approaches based on anthropological attitude (logotherapy/existential analysis) towards understanding man as a physical, mental and spiritual being.
Građanski odgoj i obrazovanje se u Republici Hrvatskoj (re)aktualizira i prepoznaje kao nuždan oslonac za razvoj pojedinca i društva u svijetu prožetom degradacijom temeljnih ljudskih vrijednosti, ...neizvjesnošću, egzistencijalnom frustracijom i izazovima tehnološkog društva. U ovome radu analizira se Kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole (NN 10/2019.) kako bi se donekle dobio uvid o tome koliko je građanski odgoj i obrazovanje usmjereno prema očuvanju i razvoju temeljnih vrijednosti potrebnih za odrastanje odgovornih građana u društvenoj zajednici. Pritom se uspoređuju njegove vrijednosti s vrijednostima triju temeljnih kurikularnih dokumenata. Vrijednosti zastupljene u analiziranim hrvatskim kurikulima povezuju se u ovome radu s antropološko-vrijednosnim kategorijama Franklove logoterapije kao psihoterapijskog smjera i temeljne čovjekove poruke da svatko od nas treba preuzeti na sebe odgovornost za pronalaženje pravog odgovora na životne izazove i zadaće koje život neprestano stavlja pred pojedinca jer se tako može otkrivati posebnost i smisao vlastitog života. Biti odgovoran kao pojedinac i član društvene zajednice – to je ono što se (građanskim) odgojem i obrazovanjem želi postići kod djece i mladih. Na takav se način može sprečavati njihovo egzistencijalno nesnalaženje, ali ujedno i njihovo usmjeravanje na put smislenog življenja. Odgovornost kao vrijednost jedina je konstanta u svim analiziranim kurikulima, na što upućuju rezultati analize, a odgoj za odgovornost temeljna je poruka logoterapije koja nalazi svoju primjenu i u području odgoja i obrazovanja kao logopedagogija.
U članku se analiziraju i uspoređuju podatci o neopravdanim izostancima s nastave učenika dvanaest katoličkih i dvanaest javnih gimnazija u Hrvatskoj. Istraživanje je obuhvatilo 87 odjeljenja prvih ...gimnazijskih razreda, u kojima je na kraju školske godine 2019./2020. evidentirano 1990 učenika. Ukupno dvanaest katoličkih gimnazija nalazi se u jedanaest gradova i deset županija. U svrhu usporedbe metodom slučajnog odabira uzeto je također dvanaest javnih gimnazija iz referentnih gradova i županija. Istraživanjem se željelo utvrditi postoji li statistički značajna razlika u broju neopravdanih izostanaka s nastave učenika javnih i katoličkih gimnazija te ih povezati s mogućim vrijednosnim usmjerenjem škola i perspektivom logopedagogije. Također je ispitana razlika prema spolu učenika te između županija u kojima se nalaze dotične škole. Rezultati ukazuju na postojanje statistički značajne razlike u broju neopravdanih izostanaka s nastave u korist katoličkih gimnazija. Mladići imaju više neopravdanih izostanaka s nastave nego djevojke u ukupnom uzorku kao i u uzorku učenika javnih gimnazija, dok u katoličkim gimnazijama nije primijećena statistički značajna razlika po spolu. Utvrđena je statistički značajna razlika u broju neopravdanih izostanaka u različitim županijama. Rasprava rezultata u perspektivi logopedagogije nudi novi aspekt istraživanja u odgojno-obrazovnom djelovanju.
The article analyses and compares data on unjustified absences of pupils from classes in twelve Catholic and twelve public grammar schools in Croatia. The study involved 87 first-year grammar school classes in which there were 1990 pupils at the end of the 2019/2020 school year. In total twelve Catholic grammar schools are situated in eleven cities and ten regions. For the purpose of comparison by using the method of random selection, twelve public grammar school from these cities and regions were added to the sample. The study aimed at determining whether there is a statistically relevant difference in the number of unjustified absences of pupils from classes in public as opposed to Catholic grammar schools, and, if so, to possibly link the difference to valueprofiles of the two kinds of schools, as well as to the perspective of logopedagogy. The study also took into account the difference in terms of the sex of pupils and in terms of the region in which particular schools is located. The results of the study indicate that there is a statistically relevant difference between the number of unjustified absences of pupils from classes in favour of Catholic grammar schools. Additionally, boys have more unjustified absences than girls in the total sample, as well as in the sample of pupils from public schools, while in Catholic grammar schools there was no statistically relevant difference in terms of the sex of pupils. A statistically relevant difference in the number of unjustified absences between regions has also been shown. The discussion of results in the light of the perspective of logopedagogy offers a new aspect of research to educational-upbringing efforts.
U radu se terminološki određuje sintagma logoterapija u odgoju i obrazovanju, odnosno pojam logopedagogija (Logopädagogik). Nakon temeljite jezične analize navedenih pojmova i sintagmi u njemačkom i ...hrvatskom jeziku, izvedeni su zaključci o prikladnosti njihove uporabe u hrvatskome jeziku. Potrebu za uvođenjem logoterapije u sustav odgoja i obrazovanja uočili su brojni autori još polovicom prošloga stoljeća. Kontinuirano intenziviranje potrebe za logoterapijom u pedagoškom radu potkrepljuje se statističkim podatcima o stanju mentalnog zdravlja djece i mladih u Hrvatskoj i svijetu. Oslanjajući se na djela Viktora E. Frankla, te ostalih relevantnih autora, poput Elisabeth Lukas, analiziraju se mogućnosti implementacije logoterapijskih načela u odgoj i obrazovanje, analiziraju i međusobno se uspoređuju postojeće edukacije iz toga područja u Hrvatskoj i šire u svijetu te se izvode nove sadržajne smjernice za to područje.
PDF