U radu se na temelju podataka iz matičnih knjiga umrlih deset južnobaranjskih reformiranih crkvenih općina (Bilje, Karanac, Kamenac, Kotlina, Kneževi Vinogradi, Kopačevo, Lug, Vardarac, Suza, ...Zmajevac) analiziraju nesretni smrtni slučajevi i nasilna smrt između 1750. i 1850. godine. Primjenom kvantitativne, kvalitativne i statističke metode u obradi podataka utvrdit će se vrste i učestalost nesretnih smrtnih slučajeva, njihov sezonski karakter te dobna i spolna struktura preminulih. Na temelju upisa o nasilnoj smrti u matičnim knjigama umrlih prikazat će se zastupljenost ubojstava u spomenutim reformiranim zajednicama, kao i načini na koji su počinjena.
Based on data from the registers of the deceased in the Reformed parishes of Southern Baranya (Bilje, Karanac, Kamenac, Kotlina, Kneževi Vinogradi, Kopačevo, Lug, Vardarac, Suza, and Zmajevac), this paper analyses cases of deaths by accident and violence between 1750 and 1850. By applying quantitative and qualitative statistical methods to process the acquired data, the authors determine the causes and frequency of accidental deaths, their seasonal patterns, and the age and sex of the deceased. Based on the entries of violent deaths in these registers, conclusions are drawn on the frequency of murder cases in the Reformed communities and the methods by which these murders were committed.
U radu se na osnovi osobnih imena krštenika ispisanih iz matičnih knjiga krštenih štrigovske Župe svete Marije Magdalene iščitavaju značajke toga dijela antroponimije u 18. stoljeću. Od različitih ...podataka koje sadržavaju matične knjige krštenih, upravo su antroponimijski podaci najbrojniji, a među njima čestotnošću se izdvajaju osobna imena – iz matičnih zapisa doznajemo osobno ime krštenika, osobna imena njegovih roditelja i kumova te većinom i osobno ime krstitelja. Dijete se u analiziranim štrigovskim maticama spominje samo osobnim imenom koje mu se na krštenju nadijeva, a roditelji, kumovi i krstitelj navode se antroponimijskom formulom koju čini osobno ime i tada već uglavnom ustaljeno prezime. Građu za ovaj rad crpili smo iz triju matičnih knjiga krštenih koje se odnose na 18. stoljeće – iz (najstarije) štrigovske matice (1685. – 1739.) te iz matica koje sadržavaju upise 1740. – 1785. i 1786. – 1825.
Parish registers of baptisms contain different types of information, among which anthroponymic information is most abundant, with first names (of children, parents and godparents) most prominent in their frequency. Starting from information excerpted from the registers of baptisms of the parish of Štrigova, written in Latin, the personal names of children born in the selected years of the 18th century are analysed in this paper. It is concluded that the children are only mentioned by their first names, while an anthroponymic formula consisting of the first name and family name is used for parents and godparents. The first names of children are almost exclusively of saintly origin (e.g.
Helena, Magdalena, Catharina
;
Nicolaus, Matthias, Joannes
), one-word (consisting of a single word), and are mainly given according to the calendar principle (i.e. the child is given the name of the saint whose feast day is close to the child's birthday), while the inheritance of the parents’ first names or the naming of children after godparents is significantly rarer. The influence of local saints’ cults (in Štrigova, churches are dedicated to St Mary Magdalene and St Jerome) was diversely reflected in the Štrigova 18th century antroponymicon – the first name
Magdalena
was given to girls very frequently, while the first name
Jeronim
was given to boys very rarely.
U radu se na temelju podataka iz matičnih knjiga krštenih (1722. – 1736., 1738. – 1753., 1753. – 1771., 1771. – 1823.) katoličke župe Miholjac, u razdoblju od 1722. do 1800. godine, proučava ukupno ...kretanje krštenja. Na početku rada objašnjava se pojam povijesne demografije i njezin razvoj, ističe se važnost matičnih knjiga kao povijesnodemografskog izvora, te se opisuju matične knjige krštenih župe Miholjac koje se čuvaju u Državnom arhivu u Osijeku, a korištene su kao temeljni izvor za ovaj rad. Za razumijevanje podataka u matičnim knjigama, važno je razumijeti i povijesni kontekst Donjeg Miholjca, okolice i župe Miholjac krajem 17. i tijekom 18. stoljeća. Na temelju obrađenih matičnih knjiga iznose se osnovni kvantitativni podaci vezani za krštenja u župi Miholjac u 18. stoljeću, a potom i podaci o godišnjoj i mjesečnoj raspodjeli krštenja, o razdoblju između rođenja i krštenja te o spolnoj strukturi krštenih. Uz to, razmatraju se blizanci i trojke, njihov udio u ukupnom broju krštenih te nezakonita djeca. Cilj istraživanja je na temelju matičnih knjiga krštenih župe Miholjac pružiti saznanja o kretanju krštenja u župi Miholjac od 1722. do 1800. godine. Na taj se način prikazuju obilježja demografskog kretanja stanovništva župe Miholjac u 18. stoljeću.
U radu se obrađuje tematika kumstva u Istri u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. Kroz upise u matične knjige krštenih Bala, Labina, Rovinja, Savičente i Umaga autorice su pokazale kakva je praksa ...kod odabira krsnih kumova postojala prije i nakon koncila u Tridentu, te kakve su sve informacije o krštenju i onima koji su na njemu sudjelovali sadržane u pojedinim matičnim knjigama krštenih. Također, autorice su analizirale izbor svjedoka na vjenčanju u najstarijoj rovinjskoj matičnoj knjizi vjenčanih.
Podaci o društvenom statusu djevojaka ili njihovom zanimanju upisani u matične knjige pri njihovoj udaji kvantificirani su i analizirani kako bi se utvrdili i procijenili određeni trendovi na ženskom ...tržištu rada i u društvenim strukturama Dubrovnika u 19. i početkom 20. stoljeća. Rezultati su pokazali da je većina djevojaka pri udaji bila zaposlena u tradicionalno “ženskim” zanimanjima, a određeni su sektori tijekom promatranog razdoblja pokazali trendove rasta odnosno pada.
Based on numerous archival sources, newspapers, and medical records, this paper discusses and analyses cholera epidemics in Dalmatia in the mid-19th century. The level of knowledge about the disease ...and the anti-epidemic measures has been considered, especially their effectiveness and topicality in view of the existing and growing discussions about the aetiology of diseases. In the second part of the paper, the cholera epidemic in Zadar in 1849 has been analysed as a case study. Records of cholera in the registers of deaths in Zadar allow us to estimate the number and age, gender, and social structure of deaths. The epidemic lasted three months and took 62 lives. It affected both men and women, and all age groups, especially the fertile one. Given the aetiology of the disease, the most endangered and most severely affected by the epidemic were the individuals of lower social and financial status, whose living and business conditions favoured a faster, stronger, and more intensive development of the disease.
Autor u prilogu govori o brizi poglavara Katoličke Crkve za očuvanje arhivskoga gradiva te o važnosti samih crkvenih arhiva. Nabraja razne vrste crkvenih arhiva i govori o njihovoj važnosti kako bi ...se olakšalo proučavanje prošlosti. Govori o sačuvanosti gradiva barbanskoga kaptolskog odnosno župnoga arhiva te o važnosti pojedinih njegovih dijelova, naglašavajući važnost knjiga pisama, knjiga oporuka, knjiga raznih ugovora, knjiga kaptolskih zakupa te raznih spisa koje još treba srediti, detaljno pregledati i evidentirati te daje osnovne podatke o popisivanju crkvenih arhiva na području Porečke i Pulske biskupije koje su u zajedničkoj suradnji obavili Arhiv u Pazinu i Porečka i Pulska biskupija. Posebno navodi neke podatke iz knjige sadržaja oporuka, knjige registra pisama i matičnih knjiga, posebno iz knjiga umrlih. Na temelju vrlo vrijedne knjige sadržaja oporuka navodi podatke o starim barbanskim prezimenima koja su, uglavnom, hrvatska, a manjim dijelom talijanska. Osvrće se posebno na Knjigu registra pisama koju je vodio kanonik Petar Stan- ković, navodeći neke od njihovih sadržaja, posebno one koji se odnose na Stankovićeva izvješća o broju stanovnika, o učiteljima, o grobljima itd. Iz matičnih knjiga umrlih donosi više upisa o smrti raznih kanonika i drugih svećenika. Posebno se osvrće na navedenoga poznatog barbanskog svećenika, kanonika i znanstvenika Petra Stankovića. Daje razne podatke iz matičnih knjiga o tom kanoniku te njegovoj užoj i široj obitelji otkrivajući neke nove činjenice. Daje popis sve rođene djece Petrovih roditelja, Antuna Stankovića i supruge mu Notburge rođene Martinić, te podatke o Antunovu ponovnom vjenčanju nakon više od dvadeset godina od prerane Notburgine smrti. Navodi također podatke o bračnom paru Aleksandra d’Ellettija, barbanskom kancelaru, i Andrijani, rođenoj Stanković, Petrovoj sestri, te daje podatke o njihovoj djeci. Na kraju u izvorniku i u prijevodu donosi dva priloga: povelju o posveti crkve i inventar crkvenoga namještaja i liturgijskoga ruha iz 1750. godine.
The author of the paper speaks of the concern of the heads of the Catholic Church to preserve the archives and of the importance of the church archives. He lists various types of church archives and talks about their importance in facilitating the study of history. The author speaks about the preservation of the archives of the Barban chapter or parish archives and the importance of some of its parts, emphasizing the importance of the book of letters, the book of last wills, the book of various contracts, the book of chapter’s leases and various records, which need to be arranged, reviewed in detail and recorded. He also gives basic information on the listing of church archives in the area of Poreč and Pula Diocese, which was carried out jointly by the Archives of Pazin and the Poreč and Pula Diocese. Specifically, he cites some information from the book of the contents of last wills, the book of the register of letters and the registers of births, marriages and deaths, especially from the registers of deaths. Based on the very valuable book of the contents of last wills, he lists information about old Barban surnames, which are mostly Croat and, to a lesser extent, Italian. Special mention is made of the Book of the register of letters, kept by Canon Peter Stanković, citing some of their contents, in particular those related to Stanković’s reports of the population, teachers, cemeteries, etc. He brings several entries on the death of various canons and other priests recorded in the registers of deaths. He particularly addresses the famous Barban priest, canon and scientist Petar Stanković, giveing various information recorded in the registers about this canon, his immediate and extended family, revealing some new facts. He gives a list of all children born to Petar’s parents, Antun Stanković and his wife Notburga née Martinić, and information about Antun’s second marriage more than twenty years from after the premature death of Notburga. He also mentions details about the married couple Aleksandar d’Elletti, the chancellor of Barban, and Andrijana, born Stanković, the sister of Petar, and provides information about their children. Finally, the author adds two appendices in the original and in the translation: a church consecration charter and an inventory of church furniture and vestments from 1750.
L’autore nell’articolo parla della cura che prendono i capi della Chiesa Cattolica per conservare il materiale archivistico e dell’importanza degli archivi ecclesiastici. Elenca vari tipi di archivi ecclesiastici e parla della loro importanza nel facilitare lo studio della storia. Parla dello stato di conservazione del materiale proveniente dall’archivio capitolare ossia parrocchiale di Barbana e dell’importanza di alcune sue parti, mettendo in rilievo l’importanza dei libri di lettere, libri di testamenti, libri di contratti vari, libri di appalti capitolari e di vari atti che bisogna sistematizzare, analizzare dettagliatamente e registrare e riporta dati fondamentali relativi all’inventariazione degli archivi ecclesiastici sul territorio della Diocesi di Parenzo e Pola che, in collaborazione, hanno effettuato l’Archivio di Pisino e la Diocesi di Parenzo e Pola. Riporta, in particolare, alcuni dati dal libro dei contenuti di testamenti, dal libro del registro delle lettere e dai registri anagrafici, in particolare dal registro dei defunti. In base a un libro dei contenuti di testamenti molto importante riporta dati relativi agli antichi cognomi di Barbana che per lo più sono croati, e in una parte minore italiani. Si riferisce particolarmente al Libro del registro di lettere redatto dal canonico Petar Stanković, citando alcuni dei contenuti, soprattutto quelli che riguardano le relazioni di Stanković sul numero di abitanti, sui maestri, sui cimiteri, ecc. Dai registri dei defunti riporta diverse iscrizioni relative alla morte di vari canonici e altri sacerdoti. In particolare si fa cenno al citato noto sacerdote di Barbana, canonico e scienziato, Petar Stanković. Riporta vari dati dai registri sul canonico e sulla sua famiglia, stretta e larga, scoprendo in questo modo alcuni fatti nuovi. Riporta l’elenco di tutti i figli nati dei genitori di Petar, di Antun Stanković e di sua moglie Notburga, nata Martinić, nonché dati relativi al secondo matrimonio di Antun dopo più di vent’anni dalla scomparsa prematura di Notburga. Inoltre, riporta i dati sui coniugi Alessandro d’Elletti, il cancelliere di Barbana, e Andriana, nata Stanković, la sorella di Petar, riportando i dati sui loro figli. In fine, nell’originale e nella traduzione, riporta due allegati: la carta sulla cerimonia di consacrazione della chiesa e l’inventario di arredamento ecclesiastico e di paramenti liturgici del 1750.
In this article, the author analyzes personal names of the parish of Kneginec from its foundation 1789 to 1900, based on available registers of baptisms. Determines the fund and the number of male ...and female names separately and tries to determine the motivation for choosing individual names. Points to the importance of the diversity of the name fund of a rural parish community. He also listed the most numerous personal names and hypocoristic forms. As a contribution to the article, author presents two tables which contains all recorded personal names of the parish (and their derivatives) grouped by gender, alphabetically sorted with the year of their first mention and their relative shares.
Based on the birth, marriage, and death records in the parish of St Tryphon in Kotor, the paper presents and analyses the key determinants of local demographic trends during the last Venetian-Ottoman ...war (1714-1718). To the extent permitted by the sources, the author has focused on the fluctuations in the number of births, marriages, and deaths in the pre-war, wartime, and post-war periods. Links between these numbers have been juxtaposed to the origins and professions of the persons involved and the results obtained from Kotor have been compared with the trends in Dubrovnik and Pula. These comparisons indicate that – although the Second Morean War was not fought in the immediate vicinity of Kotor – the war events had a considerable bearing on the town’s demographic trends. This is particularly evident in the mortality rate, which rose steeply when the war was most intense. Military migrations, that is, the arrival of soldiers in the town, also increased the biological potential of the population, which led to an increase in the marriage rate. These trends reveal Kotor’s military profile and show the soldiers (and their migrations) as an interesting social group.
Povijest Like, kao i ostalih krških krajeva naših prostora, obilježena je teškim životom. Ovaj rad analizira trendove nupcijaliteta, fertiliteta i mortaliteta u sedam katoličkih župa Srednje Like i ...dvije župe Podgorja u razdoblju od 1740. do 1858. godine. Također, dobiveni podatci koriste se kako bi se promotrilo kako je Srednja Lika proživjela dva krizna perioda na razini cijele Europe – osamdesete godine 18. stoljeća i period nakon kraja Napoleonskih ratova (1815. – 1818.). U oba perioda, sinergija društveno-političkih specifičnosti i ekstremnih vremenskih uvjeta djelomično uzrokovanih erupcijama vulkana doveli su do pojave široko raširenih gladi. Situacija u ličkom društvu u navedenim vremenima veoma je suprotna. Osamdesete godine 18. stoljeća jako pogađaju Srednju Liku što potvrđuju i ogromni skokovi mortaliteta te padovi nupcijaliteta te je tijekom cijelog desetljeća prirodni prirast negativan u promatranim župama. Razdoblje nakon Napoleonskih ratova također pogađa ličko društvo, ali ni približno onako žestoko kao što pogađa mnoge krajeve Europe ili neke druge krajeve Habsburške Monarhije. Analiza cjelokupnih trendova potvrđuje kako je Srednja Lika u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća demografski tipično predindustrijsko društvo karakterizirano velikim natalitetom i velikim mortalitetom, pogotovo djece.
The history of Lika, as well as the other karst areas of our region, has been marked by a difficult life conditions of its inhabitants. This paper analyzes the trends of nuptiality, fertility and mortality in 7 Catholic parishes of Middle Lika and 2 parishes of Podgorje from 1740 to 1858. The obtained data is also used to observe how Middle Lika lived through two crisis periods recognized at the level of the whole Europe – the eighties of the 18th century and the period after the end of the Napoleonic Wars (1815-1818). In both periods, the synergy of socio-political specificities and extreme weather conditions partly caused by volcanic eruptions led to widespread famines. The situation in Lika society in the mentioned periods is very opposite. The eighties of the 18th century hit Middle Lika very hard, which is confirmed by huge jumps in mortality and falls in marriage rates, and during the whole decade the population growth was negative in the observed parishes. On the other hand, the period after the Napoleonic wars minimally affected the Middle Lika society, no more than many other years of scarcity. The analysis of overall trends confirms that Middle Lika in the second half of the 18th and the first half of the 19th century was demographically a typical pre-industrial society characterized by a high birth rate and high mortality, especially of children.
PDF
