Uvjeti i okolnosti života, odnosno, socijalno okruženje, odavno su prepoznati kao važan čimbenik zdravlja. U novije im se vrijeme pripisuje sve veći značaj. Velike društvene katastrofe, kakva je i ...rat, dramatično se odražavaju na zdravlje stanovništva. U mirnodopskim okolnostima uvjeti života u velikoj mjeri ovise o bogatstvu društva i političko-gospodarskom uređenju. U totalitarnim režimima zdravlje stanovništva ugroženo je materijalnom oskudicom te psihičkim i tjelesnim zlostavljanjem sve do fizičkih likvidacija. Razvijena demokratska društva pružaju najbolje izglede za dug i zdrav život. Međutim, i ta se društva međusobno razlikuju po svome gospodarskom i političkom ustroju, a razlike su vidljive, između ostaloga, u prosječnoj visini prihoda građana, rasponu plaća, veličini socijalnih razlika i funkcioniranju zdravstvenog sustava. Svi ti elementi utječu na zdravlje ljudi i određuju koliko će stanovnika i u kojoj mjeri biti izloženo riziku bolesti. Moderno društvo nije iskorijenilo siromaštvo i nejednakost. Baš kao prije sto ili dvjesto godina, čini se da su ove kategorije i danas, bez obzira na drukčiju epidemiološku sliku i bolje uvjete života, odgovorne za veliki dio suvremene patologije.
Ovaj rad problematizira biomedicinski model psihičkih poremećaja i farmakoterapiju te ispituje ulogu psihijatrije u širenju definicije psihičkih poremećaja u kontekstu medikalizacije društva koju
...obilježava tretiranje nemedicinskih problema kao medicinskih. Upućuje se na dimenzije isprepletenosti psihičkog zdravlja i tržišta u neoliberalnom kapitalističkom društvu s idejom da je farmaceutska industrija značajan akter u medikalizaciji svakodnevnog života
koja omogućuje maksimizaciju profita na dereguliranom tržištu lijekova. Također se u radu problematizira odnos normalnog i abnormalnog, društvena moć i pozadina psihijatrijskih dijagnoza te se kroz prizmu koncepta biomoći razmatra vršenje funkcije socijalne
kontrole od strane psihijatrije i na koji su način ti procesi povezani s tržišnom logikom neoliberalizma.
U radu se korona-krizu ispituje s etičko-filozofijskog gledišta u svrhe pružanja orijentacije, posebno se pozivajući na Aristotela i Kanta. Istina je da nisu bili virolozi, da nisu članovi nijednog ...etičkog vijeća, da ne privređuju plaće u institucijama bliskih farmaceutskoj industriji, a ne plaća ih ni bilo koja državna institucija. Nisu osumnjičeni da su ikome govorili ono što žele čuti. Međutim, obojica pružaju poglede koji nam mogu pomoći bolje razumjeti današnju situaciju i iznaći rješenja za budućnost. Upućujući na njih, filozofija također može ispuniti svoju zadaću analize suvremenih problema vezanih uz temeljna pitanja čovječanstva i našeg zajedničkog života. Prvo ću postaviti pitanje (1): Gdje se nalazimo? Osvijetlit ću sedam aspekata bez tvrdnje da sam ih iscrpio. Zatim slijedi (2) pitanje o tome kako smo dospjeli u sadašnju situaciju. Konačno, (3) pitanje o tome koje lekcije trebamo naučiti bit će raspravljeno u sedam koraka.
